The Pope has sought forgiveness from Roma for historical discrimination and abuse

papa traži oprostPope Francis to a Roma community in Romania: “I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and to you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you”

The Pontiff sovereign came to the Greek-Catholic Roma community in the “Barbu Lăutaru” neighborhood of Blaj.

Pope Francis entered the church where he was gladly welcomed by the people. The Pope spoke with some children in the worship place and gave them the blessing.

Pope Francis sent a sensitive message, with great significance, talking about discrimination and making a comparison with Cain and Abel’s parable.

“I still have a weight on my heart. It is the weight of discrimination, segregation and mistreatment suffered by your communities. History tells us that neither Christians nor Catholics have been strangers to this great evil. For this I would like to ask you for forgiveness. I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you, maltreated or looked in the wrong way, with Cain’s and not with Abel’s eyes. We did not know how to recognize, cherish and defend you in your specificity, the Holy Father said.

GODIŠNJICA ROĐENJA BRONISLAWE WAJS “PAPUSZE”

 

Prije 111 godina rodila se Bronislawa Wajs. Ona je bila je prva romska pjesnikinja iz Poljske, poznatija pod nadimkom Papusza, što na romskom jeziku znači lutka. Osim pisanja poezije, bavila se i pjevanjem.

Autor: Sindirela Bobarić

Rođena je 17. kolovoza, 1908. godine u Lublinu u Poljskoj. Živjela je nomadskim načinom života sa svojom obitelji. Bila je pismena, što je bilo neuobičajeno za jednu Romkinju u Poljskoj u to doba.

Kao djevojčica, da bi naučila čitati, davala je kokoši u zamjenu za satove čitanja, te radila razne fizičke poslove kao što su kopanje i obrađivanje plodne zemlje za povrće i voće. Njezini roditelji nisu podupirali njenu ljubavi prema čitanju i učenju.

Živjela je u teškom razdoblju, koje naročito nije bilo naklonjeno ženama umjetnicama. Sa 15 godina su je udali za mnogo starijeg svirača po imenu Dionizy Wajs. Bila je jako nesretna u svom braku. Posvojila je jednog dječaka, pošto nije mogla imati svoju djecu.

U svakom trenutku je pronalazila inspiraciju za pisanje, pjevanje i pripovijedanje. Često je pjevala u pratnji svog muža koji je svirao harfu. Nakon toga je sama naučila skladati svoje balade i pjesme bazirane na tradicionalnim romskim pričama.

Njoj i njenom mužu se 1949. godine, pridružio poljski pisac i folklorist po imenu Jerzy Ficowski. Ovaj poznati poljski ‘pisac napisao je tri knjige o kulturi Roma u Poljskoj te uvjerio Papuszu da napiše svoje stihove. On ih je preveo sa romskog na poljski jezik.

Objavio ih je u časopisu „Problemy“ uz intervju pjesnika Juliana Tuwima. Nikad nije htjela prihvatiti stipendiju i naknade od autorskih prava jer je govorila kako nije mislila da je moguće uzeti novac za pisanje pjesama.

Objavljivanje njenih stihova u časopisu „Problemy“ rezultiralo je time da je bila prvi put zapažena od strane poljske publike. Većini Roma se u to vrijeme nije svidio njeni pothvat. Smatrali su kako je objavljivanje pjesama o Romima u časopisu, loš put za Rome, te su ju optužili da je otkrila tajne svoje romske kulture neromima.

Tako su je izbacili iz vlastite romske zajednice. To joj je pridodalo razvijanju mentalnih problema. Zbog neplodnosti, optužbi i izbacivanja iz njene romske zajednice, doživjela je živčani slom te je bila prisiljena na psihijatrijsko liječenje od 8 mjeseci. U samoći je vidjela utjehu, te je tako živjela sama sve do svoje smrti.

O njezinom životu snimljena su dva dokumentarca, a 2013. godine, premijerno je prikazan i igrani film “Papusza”. U pozorištu u Krakowu, 1994. izvedena je premijera simfonijske pjesme Papusza Harp, na romskom jeziku.

Bronislawa Wajs, imala je nadimak Papusza i bila je prva romska pjesnikinja iz Poljske, koja je živjela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Umrla je 8. veljače 1987. u starosti od 79 godina.

 

 

 

Najviši europski zvaničnici odali počast ubijenim Romima

Uoči Europsropskog dana sjećanja na romske žrtve holokausta odajemo počast 500.000 Roma stradalih u holokaustu, navodi se u priopćenju  prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa i povjerenica EK za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Vere Jourove.

– Ove godine s velikom tugom obilježavamo 75. godišnjicu ubistva posljednjih Roma koje je okrutni i zločinački režim zatvorio u „ciganski logor” u Auschwitzu, odakle su odvedeni u smrt samo zbog svojega porijekla – navodi se u priopćenju.

Dodaje se da u suvremenom evropskom društvu i političkom diskursu nema mjesta za dehumanizaciju Roma ili bilo koje druge manjinske skupine.

Zvjerstva počinjena u prošlosti podsjetnik su na to da su jednakost i nediskriminacija vrijednosti za koje se trebalo izboriti: njihovo očuvanje zahtijeva stalnu budnost i spremnost da se suprotstavimo onima koji bi ih mogli ugroziti, navode predstavnici EK.

– Prošlo je već 75 godina, ali ništa nije zaboravljeno. Sjećanje na užase iz prošlosti mora nas potaknuti da se borimo za vrijednosti u koje vjerujemo te da svoje sugrađane promatramo kao osobe i da se pitamo kako bismo se osjećali na njihovom mjestu. Tu smo lekciju naučili od roditelja te baka i djedova, koji su doživjeli ta najteža vremena. Zbog toga ćemo se zajedno s državama članicama i lokalnim zajednicama nastaviti boriti protiv svih oblika rasizma i diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti, u Europi, ali i u ostatku svijeta – navodi se u izjavi.

Pozivali su sve države članice da priznaju holokaust nad Romima te da se 2. kolovoz u cijeloj EU obilježava kao Dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

Masovna ubistva Roma

Podsjetimo, Europski parlament 2015. proglasio je 2. kolovoz „Europskim danom sjećanja na romske žrtve holokausta”, na koji se odaje počast 500.000 Roma – četvrtini njihove ukupne populacije u to vrijeme – koji su ubijeni u Europi pod nacistima.

U svibnju1944. nacisti su počeli planirati „konačno rješenje” za „ciganski logor” u Auschwitzu. Zatvaranje „ciganskog logora” prvotno je planirano za 16. svibnja 1944.

Kada su vojnici SS-a pokušali zatočenike istjerati iz baraka, naišli su na žestok otpor Roma – muškaraca, žena i djece, koji su kao oružje imali samo štapove, kamenje i alat, te se SS morao povući.

Nova je naredba stigla 2. kolovozaa 1944., nakon čega je približno 3.000 romskih muškaraca, žena i djece ubijeno u plinskim komorama logora Auschwitz-Birkenau. Procjenjuje se da je od 23.000 Roma poslanih u Auschwitz njih 19.000 ondje izgubilo život.

Europske institucije i svaka država članica snose zajedničku odgovornost za borbu protiv diskriminacije i netrpeljivosti prema Romima te za poboljšanje njihove integracije. Europska komisija pozvala je 2011. na donošenje nacionalnih strategija za integraciju Roma.

Izvor: portal-udar.net