Marija Demić prva Romkinja u MUP -u

/in , /by

Zadovoljna sam i srećna što sam dobila posao u Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno zbog toga što do sada nije obraćana pažnja na mlade Rome i Romkinje koji su diplomirali ili će vrlo brzo diplomirati, kaže za Jugmediu mr Marija Demić, diplomirana pravnica iz Niša, koja je ovih dana dobila stalno zaposlenje u PU Niš.

Ovako počinje razgovor za Jugmediu Demićeva, prva visokoškolavana Romkinja zaposlena u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Marija je rođena u Nišu, odrasla u Makedoniji jer joj je otac bio vojno lice, saobraćajac. Fakultet je završila u rodnom gradu i 15 godina bila aktivistkinja u romskom nevladinom sektoru, a radila je dve godine na određeno i u matičnoj evidenciji Fonda PIO u Nišu. Dvoje visokoškolaca primljena su u službu povodom Dana MUP Republike Srbije, ali Nacionalni savet romske nacionalne manjine  i Romski Centar za strategiju, razvoj i demokratiju, saopštavaju da je taj čin plod dužih razgovora i pregovora sa nadležnima.

„Prvi put u istoriju srbijanske policije zaposleno je dvoje fakultetski obrazovanih lica romske nacionalnosti nakon inicijative koja je pokrenuta od strane NSRNM i Romskog centra za strategiju,razvoj i demokratiju i apela i razgovora sa ministrom policije,direktorom i zamenikom direktora policije i načelnicima i rukovodiocima Sektora za ljudske resurse u MUP. Tokom tih razgovora istaknuta je potreba participacije visoko obrazovanih Roma i Romkinja u sektoru bezbednosti, posebno ako se ima u vidu mali procenat zastupljenosti Roma u MUP u Srbije, jezička barijera i sama potreba za efikasnijim radom MUP Srbije“, navodi se u zajedničkom saopštenju dve organizacije.

U MUP Srbije trenutno je zaposleno 132 Roma i Romkinja a na obuci za policajce u Sremskoj Kamenici je 17 pripadnika ove nacionalne manjine, dok se ove godine na apel NSRNM i Asocijacije romskih policajaca na obuku za policijace prijavilo 139.

Marija Demić kaže da će se sa kolegom Vladanom Stanojevićem iz NVO sektora „maksimalno zauzeti da budemo zastupnici za dalje povećanje broja Roma i Romkinja koji će raditi u bezbedonosnim strukturama Srbije“

 

USPJEŠNE ROMKINJE U EUROPI

/in /by

U Bjelovaru je u utorak, 15. svibnja 2018., povodom Dana obitelji,  na Studijskom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ otvorena izložba i održana je tribina pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“.

Organizacija izložbe i tribine pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“ rezultat je dugogodišnje suradnje Narodne knjižnice s Udrugom Romski putovi – ”Romane droma” i njenom predsjednicom Adaletom e Dinasi, koja je kroz prijašnje projekte  inicirala i postavljanje police romske literature u knjižnici.

Govorilo se o onoj drugoj, manje poznatoj ili bolje rečeno potpuno nepoznatoj, pozitivnoj i  uspješnoj strani romske populacije, o kojoj se vrlo malo ili gotovo ništa ne govori u javnosti. Predavanje je održala sama Adaleta e Dinasi, predstavljana od domaćina kao ”sakupljačica romskog kulturnog blaga”. Adaleta e Dinasi aktivna je u romskoj zajednici već niz godina najviše kroz djelovanje Udruge Romski putovi.

Posjetitelji su na tribini pogledali dokumentarni film Izbjegni moju sudbinu, na temu prisilnih i ugovorenih dječjih brakova te film Pravednica Romkinja o Hajriji Imeri-Mihaljić, jedinoj Romkinji čije je ime uklesano na Zidu časti u Vrtu pravednika Memorijalnog muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Prikazani filmovi su pokrenuli val emocija među okupljenima od kojih je većina, dirnuta viđenim, brisala suze, dok su se neki prisutni na glas zapitali “Zar tako čovjek može čovjeku?“

Večer punu emocija upotpunio je glazbeni sastav  Bahtale Rote (Sretni kotač), iz Novog Sada u Srbiji, izvedbama na tradicijskim glazbalima Roma – žičanim instrumentima. Izveli su romsku himnu „Đelem, Đelem” te  druge široko poznate romske skladbe. Učenici Medicinske škole i Gimnazije Bjelovar čitali su pjesme romskih autora koje su prigodno pripremili.

Kroz tribinu, Adaleta E Dinasi je predstavila i izložbu na istu temu koja je postavljena u Narodnoj knjižnici ”Petar Preradović” u Bjelovaru i može se razgledati do 2. lipnja 2018. godine. Izložba je to o uspješnim Romkinjama koje su se, usprkos strogoj tradicionalnoj sredini, uspjele izdignuti, ostvariti sebe i svoje snove te postati uzor mnogim Romkinjama, ali i pripadnicama većinske zajednice, u nastojanju na ostvarenju svojih životnih  ciljeva.

Izložba se sastoji od fotografija i životopisa Romkinja mr.sc. književnosti Marije Aleksandrović (Srbija), prof. glazbe Bajse Arifovske (Makedonija), književnice Luminite Cioabu (Rumunjska), dipl. pravnice Žakline Durmiš (Makedonija), nastavnice Natalije Ignac (Hrvatska), mr. sc. farmacije Nure Ismailovske (Hrvatska), ekonomistice Jelene Jovanović (Srbija), dr. sc. znanosti Lilyane Zhelnove Kovatcheve (Bugarska), kraljice romske glazbe Esme Redžepove (Makedonija), novinarke Mirditu Saliu (Makedonija) i književnice Bronislave Papuszu Wajs (Poljska).

Prisutnima se, nakon predstavljanja izložbe, prigodno obratio i ravnatelj Narodne knjižnice, Marinko Iličić, zahvaljujući se na inicijativi za tribinu te ističući kako je gospođa Adaleta kao Romkinja, jedan od dugogodišnjih suradnica Narodne knjižnice ”Petar Preradović” u Bjelovaru, koja svojim radom i knjigama romskih autora koje nesebično poklanja knjižnici obogaćuje sadržaj i fundus literature knjižnice, te je pozvao na daljnju suradnju, nju i sve druge Rome i romske udruge čijim su predstavnici bili u publici.

Na kraju tribine, svim prisutnima, u svoje ime i u ime Udruge ”Romski putevi”, Adaleta e Dinasi se zahvalila na prisustvu i poklonila svima zbirke pjesama „Roma pe droma” (Romski putevi) romskog autora Rajka-Ranka Jovanovića.

Autorica: Slađana Đurđević

IZBORI ZA BUDUĆNOST

/in , /by
ovaj članak za primjer Romim kada se hoće sve se može

U Iraku izrazito religioznom gradu izabrana prva žena – komunistkinja, Suhad al-Khateeb

U Iraku su u subotu 12. 5. održani prvi parlamentarni izbori nakon pobjede nad Islamskom državom. Narod Iraka u velikom je broju bojkotirao izbore, a na glasačka mjesta izašlo je manje od polovice birača (44,5%). No, oni koji su izašli u velikoj većini glasali su za Savez Sairoun – koaliciju podržavatelja utjecajnog šijitskog imama Moqtade al-Sadra i Iračke komunističke partije (ICP) te manje Iračke republičke stranke.

Pobjeda sadrističko-komunističkog saveza je opovrgla brojne pretpostavke o politici Iraka, a rezultati ukazuju na potrebu prekida s političkim establišmentom kao posljedice njihove korupcije i nesposobnosti, kao i odmicanja od utjecaja SAD-a i Irana.

Savez religiozno konzervativnog Sardističkog pokreta i ultra-sekularne komunističke partije očito je uspio, a jedno od najprominentinijih lica nove politike je Suhad al-Khateeb, članica Komunističke partije koja je osvojila mjesto u skupštini izrazito religioznog grada Najafa, koji je važno sjedište šijitske teologije.

Khateeb, je učiteljica, aktivistkinja protiv siromaštva te borkinja za prava žena, nije prije razmišljala o izlasku na parlamentarne izbore.

“2014. se nisam kandidirala, no bila sam u grupi koja je obilazila ljude u Najafu. Slušali smo njihove probleme i pomagali im, u slamovima Najafa i siromašnim kvartovima. Za kandidaturu sam se odlučila nakon što sam dobila veliku podršku od svojih kolega i studenata/ica”, izjavila je nakon pobjede.

Pobjedničkoj koaliciji predstoji formiranje vlade i učvršćivanje saveza u sljedećih 90 dana. Otvoreni su za suradnju sa sadašnjim premijerom Haider al-Abadijem i zastupnicima nekih drugih stranaka, uključujući i kurdske, no kažu kako će zasigurno isključiti koaliciju Fatah i koaliciju bivšeg premijera Nouri al-Malikija koje su najpovezanije s Iranom.

Premda je Iran dugo imao ogroman utjecaj u svetim iračkim gradovima Karbali i Najafu, sve je veći strah od rastućih tenzija između Islamske republike i susjeda u regiji – posebno Izraela i Saudijske Arabije, a smanjenje iranskog utjecaja na Irak je bio temelj kampanje sadrističke politike.

“U regiji postoji sukob između Irana i SAD-a koji se odražava na Irak, Jemen i Bahrain”, kaže Khateeb. “No mi, Iračanke i Iračani želimo svoju nezavisnost od SAD-a i Irana. Želimo društvenu pravdu, samostalnost te smo protiv sektarijanizma.”