MILIJARDA USTAJE 2019


Milijarda ustaje#prekinimošutnju

Sedmu godinu za redom brojne organizacije koje se bave zaštitom i promicanjem ženskih ljudskih prava organiziraju  Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution u Hrvatskoj.

Na ovogodišnjoj Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/ želimo podsjetiti na akciju #prekinimošutnju# kojom su žene progovorile o nasilju u zdravstvenim institucijama i zahtijevati da nasilje nad ženama prestane, kako ono fizičko i psihičko tako  i ekonomsko i strukturalno.

Živimo u vremenu prevrata i preobrazbe.

Zajedno smo ustajale u borbi za oslobađanje žena (cisgender, transgender, i onih koje/i  imaju fluidne identitete, a koji su podložni rodno utemeljenom nasilju) – od seksualnog i fizičkog nasilja u njegovim manje vidljivim ali i očiglednim oblicima: silovanje, premlaćivanje, incest, seksualno uznemiravanje, žensko seksualno ropstvo i trgovanje ženama i djevojčicama, dječji brakovi, femicid, seksualna/rodna i reproduktivna opresija i nasilje prema LGBTQIA+ zajednicama. I ostvarile smo mnogo pobjeda.

Sedmu godinu zaredom Hrvatska sudjeluje u svjetskoj kampanji Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution 2019. Kampanja je tijekom godina prerasla u pokret, a akcije se provode u preko 200 zemalja u svijetu.

Da bismo spriječili nasilje nad ženama, moramo prepoznati i povezivati nasilje u svim njegovim oblicima: uz fizičko, seksualno ili psihičko nasilje, svjedočimo i sustavnom ekonomskom, političkom i socio-kulturnom nasilju.

Prošle godine zagovarale smo ratifikaciju Istanbulske konvencije, a godinu dana kasnije svjedočimo novim ubojstvima žena, pokušajima ubojstava, premlaćivanju i neadekvatnom kažnjavanju zlostavljača, napadima na reproduktivna prava žena, kiretažama bez anestezije, trgovanju ženama, seksizmima…. Svakodnevno svjedočimo institucionalnom nasilju: pravosuđe, socijalne službe, zdravstvene i obrazovne ustanove ne djeluju u cilju sprječavanja nasilja, a Konvencija se ne provodi.

Previše smo razdvojene/i i podijeljene/i. Naša borba sada mora povezati našu specifičnu potlačenost sa zajedničkom, univerzalnom čovječnošću koja nas sve povezuje. Ona treba biti način života, način gledanja i način postojanja na svijetu. Ne ustajemo protiv nasilja tek jedan dan, već svaki dan i ta svijest o borbi koju vodimo mora biti prisutna u svemu što radimo.

Zašto ovo radimo?
Akciju Čitanje svjedočanstava u javnom prostoru organiziramo jer želimo još jednom skrenuti pažnju na nasilje koje žene trpe u zdravstvenim ustanovama. Želimo da se iskustva žena čuju u javnosti jer su žene predugo bile ušutkivane i predugo su trpjele u tišini.

Želimo poručiti ženama da nisu same, da ih čujemo, da prepoznajemo njihovu bol, da smo uz njih. Želimo im poručiti da je važno da nastave govoriti, da je njihovo povjerenje i hrabrost koje su pokazale iznoseći svoja iskustva neće biti ignorirano.

Želimo poručiti da je ignoriranje nasilja nad ženama podržavanje struktura koje takvo nasilje provode, podržavanje nasilnika.

Čitanjem u javnosti želimo potaknuti građanke i građane da nam se pridruže u pokazivanju javne podrške ženama koje su preživjele nasilje i pošalju poruku odgovornima da nismo društvo koje podržava nasilje te da tražimo da se poduzmu mjere koje će zaustaviti nasilne prakse u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.

Želimo poručiti da je sprječavanje nasilja nad ženama odgovornost svih nas, i da svi možemo doprinijeti i kroz podršku javnim akcijama i simboličnim gestama i drugim aktivnostima

Žene imaju ustavno i zakonsko pravo na kvalitetnu zdravstvenu uslugu unutar sustava javnog zdravstva – zasnovanu na načelima humanosti, dostupnosti i suodlučivanja pacijentice – koju kao zdravstvene osiguranice te porezne obveznice i plaćaju.

Stotine žena je poslije godina šutnje skupilo hrabrost i progovorilo o svojim najtežim i najintimnijim iskustvima poniženja, boli i bešćutnosti koje su pretrpjele u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
Kad žena kaže da boli, vjerujte joj! Odgovornost je sada na čitavom društvu, a prije svega na donositeljima odluka da djeluju odmah. Tražimo političku odluku o konkretnim mjerama koje će doprinijeti sustavnom rješavanju problema reproduktivnog nasilja prema ženama unutar sustava javnog zdravstva.

Tražimo političku odluku o konkretnim mjerama koje će doprinijeti sustavnom rješavanju problema reproduktivnog nasilja prema ženama unutar sustava javnog zdravstva.

Milijarda ustaje:#prekinimošutnju u Zagrebu suorganiziraju: RODA – Roditelji u akciji, Centar za ženske studije, SOIH –  zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske,  Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost, CESI – centar za edukaciju i savjetovanje, Ženska soba, Status M, Bolja budućnost – udruga žena Romkinja Hrvatske.

 

I Zato pozivamo vas da ove godine budete hrabrije/i, istražujete, promišljate, proučavate, slušate, učite, spoznajete novo, pitate teška pitanja, angažirate se, poduzimate akcije i izađete izvan svojih zona fizičke i intelektualne sigurnosti.

Pozivamo vas da se obvežete na otpor i solidarnost. Zato što Milijarda ustaje više nije kampanja – to je način života.

 

 

 

INDIRA BAJRAMOVI

 

Iako njeguju običaje, kulturu i jezik, kroz obrazovni sistem ovaj jezik ne mogu izučavati i to žele mijenjati, kaže Indira Bajramović predsjednica Udruženja žena ”Bolja budućnost”, koje je organizovalo kulturno-naučni skup u povodu Međunarodnog dana romskog jezika koji se slavi 5. novembra.

Tuzla je danas svečano obilježila Međunarodni dan romskog jezika. U organizaciji žena Romkinja ”Bolja budućnost” na naučno-kulturnoj manifestaciji okupili su se književnici, univerzitetski profesori, lideri romskih zajednica i članovi romskih organizacija. Oni žele biti dijelom pokreta koji će romski jezik učiniti standardnim na području ne samo Bosne i Hercegovine, nego i drugih zemalja u tranziciji te zajedno s obrazovnim vlastima stvoriti sistem koji će omogućiti izučavanje romskog jezika u školama, ali i na nivou univerziteta.

Naše Ministarstvo obrazovanja TK je formiralo radnu grupu koja će učestvovati u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou, tako da mi već sada imamo neke prve aktivnosti i mislim da je ova radna grupa dobro izabrana jer svi mi radimo na terenu i znamo šta su potrebe i škola i učenika, tako da mislim da ćemo uraditi jedan dobar dokument, kaže ona.

Dokument koji prave je baziran na Akcionom planu za inkluziju Roma, a koji je usvojilo državno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice prošle godine. U realizaciji učestvuju kantonalne obrazovne vlasti.

– Učestvuju u radu jedne interesorne grupe predstavnika Ministartva obrazovanja, Pedagoškog zavoda, Univerziteta u Tuzli i predstavnika romskih udruženja a sve zbog uvođenja romskog jezika u škole u okviru Strategije inkluzije Roma na području našeg Kantona, pojašnjava Slavena Vojinović, ministrica za kulturu, sport i mlade TK.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, u Srbiji Romska nacionalna zajednica broji 140 hiljada ljudi. Romski jezik izučavaju u školama.

– Romski jezik je standardizovan u Srbiji 2012. godine On se uči na Visokoj školi strukovnih studija u Vršcu. Tamo imamo Katedru za romski jezik, gdje se uči romska književnost, kultura govora i tako dalje, kaže za RTVTK Marija Aleksandrović, profesorica ove Visoke škole koja je učestvovala na manifestaciji u Tuzli.

Jezik čuvaju u brojnim printanim djelima kaže književnik Alija Krasnići, autor više od stotinu knjiga među kojima je i prvi romsko-srpski, odnosno srpsko-romski rječnik koji ima dva izdanja.

– Želimo da upoznamo javnost sa onim što mi stvaramo na romskom jeziku, da stvaramo mostove među ljudima da bi se više upoznali, da bi više znali jedni o drugima, kaže on.

Do uvođenja romskog jezika u škole na području Tuzlanskog kantona, osim administrativnih procedura trebat će obrazovati i jednu generaciju nastavnika koja će moći da predaje ovaj budući izborni predmet.

Profesore. Dr. Bajram Haljiti, predsjednik Instituta za europske studije roma i istraživanja protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona u Tuzli, BIH, 2 studenog 2018 godine, predao je priznanje Indira Bajramović, predsjednici udruge žena Romkinja u Tuzli za nesebično zagovaranje za Rome, obrazovanje za prava žena i emancipaciju, kao i prilagodbu izazovima civilizacije u 21. stoljeću.civilizacije.

Priznanje ističe kako bi njezin rad trebao poslužiti kao primjer kako bi Romi i Romkinje trebali biti svjesni svog identiteta i korijena i djelovati  u općem nacionalnom interesu, da su žene jednake, obrazovane, ekonomski neovisne i aktivno uključene u društveno-politički život.

Institut za europske studije Roma i istraživanje protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona daje ovo priznanje na temelju mnogih godina iskustva radeći na afirmaciji ženskih i dječjih prava, radeći sa žrtvama svih oblika nasilja i eksploatacije, za sve žaruke i žrtve.

Romkinjama treba da im se u svakom smislu pruži podrška i pomoć da se izbore za svoja prava, jer su one najugrožena manjina te višestruko diskriminirana.

5 studenog, međunarodni dan romskih jezika; romska ženska udruga “Bolja budućnost” iz Tuzle, organizirala je manifestaciju u kojoj ova udruga obilježava ovaj dan pet godina za redom.

Događaj je bio kulturno i poučno, s namjerom naglašavamja važnost očuvanja tradicije jezika, kulture i povijesti Roma. Događaj je podtžalo Ministarstvo za ljudskih prava i izbjeglica Bosne i hercegovine.

Ramiza Memedi

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Svedicko romengi reakcia phej India

O kurko so nakhlas o Radio Romano sas andi India phej Milleniumosko conferanso ando Newh Delhi. Khaj 17 thema sas representolime. O Svedo nas jekh anda kodola thema.

Anda kodo gelam the pusas so von gindin pa India. Sindjon le rom anda India? Shunen so o Marian Widow anda Romano informaciako zanimaska centro RIKC ando Malmö phenel.

Oficialno jekh nationalno ande pinzaripe khatar i India chi lapse khe le rom si lengo narodo/nepo. Inkhe vi adjes kado zal phe rodimaski/forskning rig. Numa soj kodo so zi akanak sikadas o avri rodipe/forskning. Si le rom Indiake? O Etnologo Dufunja Gregori Kwick phenel kado aba si sikado.

E rom mukle i India 1000 bers palpale thela savi vreme kide prepende diferentni kulturi thaj sitjile diferentni themenge shiba.  Le rom trajin andi intrego luma thaj si le adjes diferentno gindo khatar le rom sindjile. Paluni vreme but zene phenen khe le rom sindjon khatar le zidova. De o DNA sikavel totalno aver phenel o etnologo Dufunja Gregory Kwick.

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prijevod

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prošli tjedan bili smo u  indiji da pitamo što oni misle. Čuli smo rome u indiji. Čili smo da Marian Widow u Romskom informatičkom istraživačkom centru u Malmo kazala je. Službeno jedna poznata nacionalnost iz Indije koji greškom Romi su njihov narod. Ali i danas se istražuje ta strana. Ali što je to da do danas vanjsko istraživanje  pokazalo. Da li su Romi iz ndije? Etnolog  Dufunja Gregori Kwick govori da je to pokazalo.

Romi su Idniju napustili ptije 1000 godina., koje je vrijeme pokazalo različitu kulturu i naučili su različite svjetske jezike. Romi žive u cijelom svijetu i danas ima različito mišljenje o porjeklu. U zadnje vrijeme mnogi ljudi govore da su Romi imaju židovsko porjeklo. Dokazano  je DNA pokazuje totalno drugo kazao je etnolog   Dufunja Gregory Kwick.

Po DNA Romi nisu židovi što su do sada pokazivali da su napustili prije 1000 godina Indiju. Smisao je tu. Što su Romi i zemlja  Indije, mogu  li ovi ljudi po  tome da  i sližbeno budu priznati da su iz Indije. Slušajte što profesor Marcel Cortiade za to.Danas je romima teško da znaju i pozitivno vide na indijskom poznavanju. Zašto Romi danas sebe vide kao jedan drugi narod. Iako imaju jedno veliko poštovanje od njihove stare zemlje Indije.

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Jedino dosljedna primjena zakona, uz odgovarajući rad nadležnih organa, može popraviti poštivanje ljudskih prava Roma. Država je dužna pomoći onima koji hoće izgraditi pravedniji i prosperitetniji život“.

Nasilje nad ženama manifestacija je povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koji su doveli do dominacije nad ženama, diskriminacije žena od strane muškaraca i do sprečavanja punog napretka žena.

U posebno ugrožene kategorije su žene, dok žene Romkinje su diskriminirane u više oblasti, jer većina njih nisu uspjele završiti niti osnovnu školu te su neobrazovane, nezaposlene, ne poznaju hrvatske mehanizme o ljudskim pravima  i danas su vrlo često predmetom manipulacije kako u društvu tako i u svojoj vlastitoj zajednici.

Romkinje su diskriminirane osim u društvu i unutar svoje vlastite zajednice i prema slobodnoj procjeni nevladinih organizacija, 70% populacije živi u tradicionalnom patrijarhalnom životu u kontekstu kojega žena «nema prava na samostalne odluke».

Žena Romkinja stoljećima mora da se suočava sa dva bitna izazova:
sa jedne strane je njena uloga unutar romske zajednice gde je odgovorna za očuvanje i prenošenje vrijednosti običaja i romske tradicije a sa druge strane su njene želje za dostizanjem statusa u društvu,  kome takođe pripada.
O Romkinjama i njihovoj kulturi uglavnom se govori kao o nečemu što je onemogućava uključivanje u širu društvenu zajednicu.

Smatramo da ima puno toga što bi se u našoj kulturi i tradiciji  trebalo mijenjati. „Vrijeme je da Romi poput ostalih naroda u Hrvatskoj daju šansu  Zakonu kako bi mogle žene ostvariti svoja ljudska prava. Vrijeme je da se i mi Romkinje oslobodimo negativne tradicije. Promjena tradicije i poštivanje zakona unaprijedili bi dječja prava, pravo na obrazovanje, slobodu mišljenja i izbora,slobodan odabir partnera i ljudska prava, posebno ženi Romkinji, jer  tradicija igra bitnu ulogu u životu žene Romkinje i romske zajednice uopće.

Tradicija u romskoj zajednici ukazuje na čvrste i dugotrajne načine ponašanja koji se prenose sa generacije na generaciju, te se kroz tradiciju  i danas mnogim mladima oblikuje život. Smatramo da je vrlo važno i jedini način prevazilaženja sopstvenog negativnog nasljeđa. Tradicija nosi nešto i  pozitivno i ne mora da znači da je nešto staro pogrešno te se to pozitivno treba njegovati i sačuvati.

Konvencija je dokument koji nasilje nad ženama tretira kao kršenje ljudskih prava žena, dok se u Hrvatskoj 90% prijavljenog nasilja tretira kroz prekršajno pravo.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama prilika je da posebnu pozornost posvetimo Romkinjama koje su posebno ranjiva skupina i jedna koja je  najčeše žrtva nasilja u obitelji i društvu Republike Hrvatske. Romkinje su u nepovoljnom položaju od prosječnog položaja svih žena.

Romkinjama problemi počinju od malih nogu. One već od malih nogu moraju brinuti o starijoj braći i sestara bez obzira koliko je ona u mogućnosti. Ona vrlo mlada ulazi u brak nespremna i fizički i psihički, bez njihovog odabira i volje. Ulaskom u braku one neznajući svoju ulogu izložene su nasilju od strane članova obitelji supruga a i samog supruga. Oni je odgajaju da bude dobra kućanica, majka a i supruga kako on sam želi.

I ako se neke i osvjeste te žele prijaviti nasilnika one zbog svoje ekonomske ovisnosti nisu u mogućnosti  jer su ovisne o svojim očevima, braći, muževih obitelji, muževima  i drugim članovima obitelji. U većini slučajeva Romkinje žive u izoliranim romskim naseljima. Osim Romkinja nasilje trpe i djeca. Prinuđeni su biti na ulici ne u školskim klupama kako bi zaradili (prositi, prodavati na crno) i doprinjeti kućnom budžetu. Osim nasilja i obitelji oni su izloženi i nasilju od ostalog stanovništva, posebno djeca koji trpe vređanje svoih vršnjaka, učitelja, nastavnika i roditelja učenika koji pohađaju isti razred.

Jedino dosljedna primjena Zakona, uz odgovarajući rad nadležnih organa/institucija, može popraviti poštivanje ljudskih prava Romkinja/Roma kako bi živjeli život bez nasilja jer ne može biti

TRADICIJA I OBIČAJI  IZNAD ZAKONA”.

.

Roditelji s pleterničkog kraja tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.

PLETERNICA – Dramatičan članak objavljen je danas na portalu pozega.eu. ‘Čuvajte svoju djecu i ni na trenutak ih ne ostavljajte same. Ne ostavljajte ni otključanu kuću’, stoji u apelu roditelja iz pleterničkog kraja koji su sinoć doživjeli neugodnu i pomalo zastrašujuću situaciju.

Njima je, naime, u 20.25 minuta u kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere, piše pozega.eu.

– Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

On je u tom trenutku bio u trgovini. Kaže da iz kuće i dvorišnih zgrada, kao i širom otvorene garaže, ništa nije nestalo pa s razlogom sumnjaju kako je mlada žena u njihovu kuću došla upravo kako bi odnijela njihovo dijete.

– Da je supruga slučajno bila u kuhinji, moje bebe sada ne bi bilo. Ostao bi prazan krevetić. Shvatite ovo ozbiljno! Nije šala. – dramatično poručuje otac koji je o svemu obavijestio policiju i iznio detalje ovog događaja.

Iz opisanog događaja kojeg smo prenijeli s portala pozega.eu, moguće je nedvosmisleno zaključiti kako je NN, bez ikakvih konkretnih dokaza, optužio pripadnicu romske nacionalne manjine za težak zločin i time potaknuo širenje ksenofobije odnosno netrepeljivosti prema cijeloj jednoj društvenoj skupini. Tamošnja bi policija, stoga, slučaj trebala dobro istražiti, bilo da se radi o govoru mržnje i kleveti ili o pokušaju otmice djeteta. Naime, više je mogućih rješenja i optužbi koje bi iz takve istrage mogli proizaći.

Čovjeku koji je slučaj prijavio policiji i Pleternicom proširio vijest, trebali bi postaviti niz pitanja. Primjerice – Kako je znao da se radi o Romkinji?, Zašto je pretpostavio da je došla s namjerom krađe djeteta?,… i slično. Valjalo bi identificirati i tu žensku osobu te pitati što je zapravo radila nepozvana u tuđem domu i s kojom je namjerom u njega ušla. U svakom slučaju, incident bi, zbog njegovih konotacija i posljedica, trebalo do kraja rasvijetliti.

Zamolili smo Milana Mitrovića, predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda neka za SBplus komentira ovaj slučaj.

– Moram priznati kako već dugo nisam čuo da se ljude i djecu plaši starom poznatom izrekom „Ako ne budeš dobar, ukrast će te Ciganka”. Na etiketiranje i stigmatizaciju, pripadnici romske nacionalne manjine već su naviknuli pa ne čudi i ovaj slučaj. Odavno je poznato da ih svi prosuđuju prema lošem djelu jedne osobe, češće nego prema dobrim djelima većine. Ako jedan Rom laže, krade, vara, odmah se generalizacija poopćuje i vrijedi za sve Rome. No, kada učini dobro djelo, onda više nije Rom, nego ‘građanin Republike Hrvatske’, što dovoljno govori o podijeljenosti i lošem predznaku koji se obavezno stavlja ispred riječi ‘Rom’. Tijekom poplava, nasip na Jelasu spašavali su, između ostalih, i Romi, no niti jednom mediju ili kameri oni nisu bili zanimljivi, a ljudi čije su kuće neposredno bile ugrožene pa su ih ti Romi branili i sami su ih nazivali ‘Indijancima’. Tako je i u ovom slučaju, bila ta žena Romkinja ili ne, odmah joj je bilo ‘dodano’ sve ono loše što inače ‘ide’ uz pripadnost toj manjini. – za SBplus kazao je Milan Mitrović.

Kada građani, putem privatnih profila koje imaju na društvenim mrežama, javno prenose svoje dojmove, mišljenja i stajališta – to je jedna stvar, ali kada te informacije prenose ozbiljni mediji, moraju (barem) odgovoriti na temeljna pitanja – tko, što, kada, gdje, zašto, kako. Ne odgovaraju li na njih, onda to baš i nije neka vijest odnosno vrlo bi lako mogla biti plod nečije mašte jer iza iznesenih tvrdnji ne stoji nitko pa taj Nitko za njih niti ne može odgovarati. O bezrazložnom strahu ljudi od javnog istupanja kroz medije, već smo ranije govorili, ali novinari bi trebali sami podignuti standard i odbiti objaviti vijest kojoj nedostaju osnovne činjenice – imena, mjesta,… jer bez stvarnih aktera nema ni događaja. Zamislimo samo kada bi netko lopova u Münchenu, bez ikakvog dokaza, prozvao Hrvatom jer je čuo da Hrvati kradu. Bi li nam onda bilo svejedno koliko su provjerene tvrdnje o kojima čitamo?

Izvor: sbplus.hr

Pitanje koju naciju diskriminacija, predrasude i stereotipi prate tisuć ljećima kao romsku. U tekstu se navodi  “U kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere”. Po čemu je donio zaključak da nije imala poštene namjere i da je Romkinja?

Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

Zar danas ne nose svi dugačke crne suknje, zar nemaju nitko drugi crnu kosu, itd. Ciljano je ušla u spavaću sobu!! Odakle je ta Romkinja znala gdje je njihova spavaća soba? Iz ovoga se da zaključiti da bilo što drugi radi i pokuša snamjerom ili ne, napad je na Romkinje /Rome. To može biti bilo tko, njihova bliska prijateljica ili rodbina. Netko ko zna što se krije u spavaćoj sobi. Može namjera biti bilo što drugo osim uzeti njihovu šestomjesečnu bebu.

Žalosno, odmah osuđivati nekoga a da nisi siguran tko je.

N A T J E Č A J ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

 

Na temelju članaka 4. i 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18)

gradonačelnik Grada Zagreba raspisuje

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

ZA UČENIKE I STUDENTE PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019.

  1. Za školsku godinu 2018./2019. učenicima će se dodijeliti najviše 50 Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (u nastavku teksta: Stipendija).
  1. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

– da su državljani Republike Hrvatske;

– da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;

– da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača (za punoljetne osobe), popisu birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe), rodnom listu ili svjedodžbi škole;

– da nisu, osim iz opravdanog razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom), ponavljali razred u srednjoj školi;

– da su redoviti učenici srednje škole u Gradu Zagrebu, odnosno Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici;

– da su završili 8. razred s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. razred srednje škole;

– da su završili prethodni razred srednje škole s prosjekom ocjena od najmanje 3,0.

  1. Stipendija se dodjeljuje za školsku godinu 2018./2019., računajući od 1. rujna 2018. godine.

Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. godine.

  1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije za učenike su uspjeh u školovanju te postignuti i priznati izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom srednjeg obrazovanja.
  1. Natječaj traje 15 dana.

Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od objave natječaja na web stranici Grada Zagreba na adresu: Ured za demografiju, Vodnikova 14, 10000 Zagreb, s naznakom “za Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi broj 202, II. kat, odnosno u pisarnici u prizemlju.

Molbe se mogu dostaviti na obrascu koji se nalazi u prilogu ovoga natječaja, a može se dobiti i u Uredu za demografiju, Vodnikova 14, Zagreb, II. kat soba broj 202.

Uz molbu za dodjelu Stipendije potrebno je priložiti:

1) rodni list u izvorniku, ne stariji od mjesec dana od dana raspisivanja Natječaja,

2) domovnicu (preslika),

3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od dana raspisivanja Natječaja,

4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela za osobe starije od 18 godina (u izvorniku) ili ovjerenu potvrdu iz popisa birača jednog od roditelja izdanu od strane nadležnog tijela za maloljetne osobe (u izvorniku),

5) potvrdu o upisu u srednju školu školske godine 2018./2019. u izvorniku,

6) svjedodžbu prethodnog razreda srednje škole, odnosno završenog 8. razreda osnovne škole za učenike prvih razreda srednje škole (preslika) ,

7) dokaz o osvojenim nagradama na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima (preslike),

8) životopis.

Potvrda iz popisa birača (za punoljetne osobe) ili potvrda iz popisa birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe) dostavlja se ako podatak o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini nije vidljiv iz rodnog lista.

  1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
  1. Korisnik Stipendije ne može istodobno biti korisnik neke druge stalne novčane stipendije.

 

 

Obavijest srednjim školama o stipendiranju

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.

U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole

za sve učenike pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2017./2018.

Napominjemo da se učenici srednjih škola pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2017./2018., neće morati ponovno prijavljivati na Javni poziv za stipendiranje učenika srednjih škola u školskoj godini 2018./2019. koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini (638.25 KB MZO

30 milijuna kuna za razvoj

30 milijuna kuna za razvoj sredina nastanjenih nacionalnim manjinama

Foto: pixabay.com

Na temelju Odluke o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, nadležna ministarstva raspisala su natječaj i javne pozive.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će u 2018. godini projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5% u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije financirat će projekte za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Prihvatljivi su objekti iz područja komunalne, sovijalne i gospodarske infrastrukture te okolišne infranstrukture i zaštite okoliša. (15 milijuna kuna)

Ministarstvo poljoprivrede financirat će projekte u poljoprivredi, turizmu, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. (7,5 milijuna kuna)

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. Ciljevi Otvorenog poziva su rast i razvoj poduzetništva, tehnološko unapređenje i jačanje konkurentnosti te uravnotežen regionalni razvoj. (7,5 milijuna kuna)

Sredstva za provedbu navedenih programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u razdjelima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede unije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u ukupnom iznosu od 30.000.000,00 kuna.

8 MILIONA KUNA ZA POTPORU UKLJUČIVANJA DJECE ROMSKE NACIONALNOSTI

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je 30. kolovoza 2018. godine svečanost uručivanja ugovora iz poziva Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine, financiranog iz sredstava Europskoga socijalnog fonda, Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Riječ je o osam projekata ukupne vrijednosti od 8.398.419,98 kuna, koji će se provoditi u sljedećih 15 mjeseci s ciljem povećanja socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, istaknula je važnost ovoga poziva jer odgojno-obrazovni sustav uključuje načelo jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, obvezu općeg obrazovanja, uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav, poštovanje ljudskih prava i prava djece te interkulturalizam.

Ovih osam projekata obuhvatit će 190 djece iz triju dječjih vrtića i 548 učenika iz 20 osnovnih škola za koje će, uz ostalo, biti osiguran produženi boravak, prijevoz, prehrana, sudjelovanje u ljetnim kampovima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, potpora u učenju hrvatskoga jezika te podizanje socijalnih i komunikacijskih vještina, istaknula je ministrica. Također, učiteljima/odgajateljima bit će omogućeno sudjelovanje na stručnim usavršavanjima s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine, važnih preduvjeta za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća i uspješniju socijalizaciju.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gosp. Mile Živčić, istaknuo je kako su u relativno kratkom razdoblju u razvoj obrazovnoga sustava uložena ozbiljna sredstva. U ovome programskom razdoblju za sustav obrazovanja ugovoreni su projekti u ukupnome iznosu od oko 1.620.907.070,75 kuna, rekao je ravnatelj.

Ugovore su uručili dobitnicima ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić.

Čestitavši dobitnicima, ministrica je poručila uzvanicima kako će ovi projekti pridonijeti ne samo inkluzivnom obrazovanju, već i stupnju razvoja društva u cjelini.

KOMEMORACIJA U UŠTICI

U Uštici kod Jasenovca obeležen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svetskom ratu 02. 08.

“U razdobljhu od 1941. do 1945. Godine u Uštici ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5608 djece i 4887 žena. Vjeruje se da je ovaj broj sigurno veći jer, za razliku od drugih naroda, Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su doveženi i na isti način su i likvidirani

Obeležavanju Dana sjećanja su, uz predstavnike romskih udruga iz Hrvatske, prisustvovale i delegacije Roma iz drugih zemalja i predstavnici diplomatskog kora, kao i izaslanik predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, izaslanik vlade Alen Tahiri, potpredsednik hrvatskog Sabora Siniša Hajdaš Dončić, te delegacija Grada Zagreba.

Prisutnima se obrati g. saborski zasrupnik Kajtazi koji je poručio “Nećemo dozvoliti da romske žrtve budu zaboravljene. Romska zajednica je dovoljno jaka da oprosti, ali ne i da zaboravi, kao što se zaboravlja učešće Roma u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu”, naglasio je Kajtazi.

Ramiza Memedi