Djece s društvenim rizikom

/in , /by

Autor portala Ramiza Memedi

Ministrica rada i socijalne politike Mila Tsarovska objavljuje potpuno novi sustav koji će značiti uklanjanje djece iz ustanova i njihovu skrb u malim obiteljskim zajednicama, objavljen je na makedonskom portalu libertas .

Prema Tsarovskoj znači prije svega potpuno novi Zakon o socijalnoj zaštiti, koji će povećati socijalne transfere, ali i na način koji će najbolje biti na obostranu korist. Tada bi postojala nova reorganizacija centara za socijalnu zaštitu i novi Zakon o radnim odnosima.

Za konkretni slučaj silovane maloljetne djevojke u prihvatljivom domu 25. maja, dok je bila pod skrbništvom države, Tsarovska kaže da je odgovorna za više institucija, a ostavka ravnatelja, ne oslobađanje od odgovornosti.

– Do sada su istraženi tri slučaja, djevojka RI. i dvije sestre koje su napustile kuću “25. maj ”2015. godine. Samo naivno mogu reći da nisu znali da se to događa. Sustav je godinama djelovao na taj način i zbog toga je dao ovakvav efekt, to nije novoa niti nepoznato. Ne, kao odgovor na ovu vrstu vrste nasilja i djece bez djece, ne treba kriviti samo jednu instituciju, ali svatko mora biti odgovoran. Ravnatelj kuće “25. maj ”podnio je ostavku, ali to ga sigurno ne oslobađa od odgovornosti. Inspekcijski nalazi pokazali su tko, gdje i kako se dogodio propust i da će doći do podnošenja prekršaja i kaznenih prijava, kaže Tsarovska.

U intervjuu za „Free Press“, ona postavlja odgovornost za mnoge vrste roditelja, prvo na razini roditelja-skrbnika, skrbnika je stručnjaka u Centru za socijalni rad.

– Kad dijete kaže skrbniku da se nešto dogodilo, ako ne prijavi, ima krivičnu odgovornost. U slučaju da su slučajevi ustanovljeni da postoje trenuci kada je prijavljeno da postoji problem, dijete je vraćeno roditeljem da vodi postupak, iako je odlučeno u sudu lišen roditeljskog prava, tu leži najveća povreda.

Prema njezinim riječima, ustanove koje trebaju da skrbe o djeci, zbog kadrovskih aspekata imaju usvojene minimalne kapacitete, osobine koje nemaju dovoljno posvećeno radu s djecom, što se može vidjeti iz dječjih dosjea.

– U ožujku treba usvojiti Strategiju za deinstitucionalizaciju, koja će uključiti transformaciju “Ranke Milanović” i “25. maj ”, kao i druge domove za skrb, kao što su one u Demir Kapiju i Banja Bansko. Izvlačenje djece iz ovakvog kolektivnog življenja i smještaja u malim skupinama pruža priliku da radite sa djetetom jedan na jednog, da imate podršku 24 sata i da imate model roditelja kojeg velike ustanove ne nude niti nude, kaže ona.

Procjenjuje se da se sredinom godine očekuje da prva djeca napuste institucije, ne samo od „25. maj ”, već i od ostalih u Demir Kapiji, Banja Bansko, jer prema njezinim riječima, ljudska prava krši se posvuda.

– Mali grupni dom je stambena jedinica u kojoj petero djece s društvenim rizikom žive uz podršku stručnjaka, odgojitelja, njegovatelja, psihologa, specijalnih odgajatelja i rehabilitacije, te su u stalnoj komunikaciji sa središnjom samoupravom, školama i centrima za socijalni rad. Što se tiče sredstava za realizaciju deinstitucionalizacije, prvi put u proračun za ovu svrhu imamo punu liniju u iznosu od 25.173.000 denara, ali nismo sami u priči, ovdje imamo podršku UNICEF-a i UNDP-a i Tehničku pomoć iz EU. Cijela situacija je složena, vrijeme je da se pokrene cijeli sustav, ali zemlje koje su to postigle dobile su puno veće kvalitete socijalne zaštite, kaže Tsarovska

Diskriminacija Roma ostaje široko rasprostranjena u Slovačkoj, objavljeno u izvježču Amnesty International

/in , , /by

Svijet žanje strašne posljedice mržnjom ispunjenu retoriku koja prijeti normalizaciji masovnoj diskriminaciji protiv marginaliziranih skupina, upozorio je amnesty International (AI),  22. veljače kada je pokrenula godišnju procjenu ljudskih prava, javlja slovački portal spectator.sme.sk.

“Prošle godine naš je svijet bio uronjen u krizi, s istaknutim čelnicima koji nam nude društvo kao iz nočne more oslijepljeno mržnjom i strahom”, rekao je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala. “Ovo je ohrabrilo one koji promoviraju netrpeljivost, ali je nadahnuo daleko više ljudi da se bore za budućnost puno nade”.

Izvješće, Država svjetskih ljudskih prava, obuhvaća 159 zemalja i donosi analizu stanja ljudskih prava u svijetu.

U odjeljku o Slovačkoj AI upućuje na diskriminaciju Roma, sustavnu segregaciju romske djece u obrazovanju i žalbu Slovačke o obvezi izbjegličkih kvota za preseljenje.

“Diskriminacija protiv Roma ostala je široko rasprostranjena”, navodi se u izvješću.

Podsjeća da je Europska komisija nastavila postupak kršenja procedure protiv Slovačke zbog sustavne diskriminacije i segregacije romske djece u školama. Slovačka također nije odgovorila na sustavnu pretjeranu zastupljenost romske djece u posebnim školama i razredima za djecu s blagim invaliditetom. U matičnim osnovnim školama nedostajala su ljudska i financijska sredstva za rješavanje segregacije romskih učenika.

Izvješće ukazuje na usvajanje nove strategije za sprečavanje kriminala u siječnju s ciljem jačanja policije u održavanju poretka u romskim naseljima.

“To je izazvalo zabrinutost nevladinih organizacija o etničkom profiliranju i diskriminaciji”, navodi se u izvješću.

Izvješće je također ukazalo na, između ostalog, otvaranje istraga usmjerenih na šest žrtava navodne prekomjerne uporabe sile od strane policije u romskom naselju u selu Moldava nad Bodvou u lipnju 2013. godine. Policija je optužila žrtve da su počinili kazneno djelo lažnog optuživanja policije za zloporabu.

AI podsjeća da je u rujnu Sud pravde Europske unije odbio zahtjev podnešen od Slovačke i Mađarske u 2015 g. protiv obvezatnog programa preseljenja koji je imao za cilj premještanje izbjeglica iz država članica EU, kao što su Grčka i Italija. Europski je odbor smatrao da institucije EU mogu donijeti privremene mjere potrebne za učinkovito i brzo reagiranje na hitnu situaciju karakteriziranu iznenadnim priljevima raseljenih osoba.

“Do kraja 2017. godine, Slovačka je prihvatila samo 16 tražitelja azila od 902 koje su joj  bile dodijeljene”, navodi se u izvješću.

Predstava s pripadnicima romske zajednice

/in , /by

Predstava s pripadnicima romske zajednice koja je zaintrigirala kazališnu scenu ponovno u Zagrebu

Udruga djelovanja u kulturi Arterarij organizira reprizne izvedbe umjetničkog projekta „Pogledajme“ koji je 2017. godine osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za “ Izniman doprinos kazališnoj umjetnosti “ 17. i 18. veljače u 19.30 u prostoru na adresi Pavla Hatza 12 u Zagrebu. Radi se o autorskom projektu Romana Nikolića u suradnji s izvođačem/icom Sindirelom Bobarić i Sinišom Senadom Musićem. Dramaturgiju potpisuje Mila Pavićević

Ova produkcija istražuje i progovara o identitetu, društvenim odnosima temeljenima na percepciji identiteta te utjecaju kojeg uska percepcija identiteta uokvirena u predrasude ostavlja na društvene subjekte. Ova produkcija čini sasvim evidentnim ono što nas spaja, a ironizira, problematizira i prikazom posljedica kritizira ono što nas, naizgled, razdvaja. Produkcija se poigrava podruštvljenjem intime i intimiziranjem političkoga, ismijavanjem tragičnoga i kanoniziranjem komičnoga, poopćavanjem specifičnoga i konkretiziranjem općega.

“Učestalim preobražajima prostora gledanja stalno se mijenja položaj publike u tom prostoru, pa tako i njezin odnos spram izvedbe, odnosno svijest o onome što se u određenom trenutku na sceni prikazuje i/ili pripovijeda koja nas tjera da tijekom gledanja “Pogledajme” uistinu pogledamo, tj. sagledamo iz što je više moguće različitih uglova i ne dopuštajući da se uljuljkamo u samo jednoj i/ili jednostavnoj promatračkoj poziciji.“ ( Hana Sirovica, Kulturpunkt)

“Pogledajme na fin se način poigrava i ironizira naše zablude i naše strahove kada su u pitanju shvaćanje identiteta i njegove granice, tko je tko, kako na druge gledamo i što nam se na njima čini prihvatljivim a što ne.“ ( Bojan Munjin, Novosti)

Povjerenstvo raspravljalo o provođenju APza socijalno uključivanje Roma

/in , /by

Koprivničko-križevačka županija: Povjerenstvo raspravljalo o provođenju Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma

U prostorima Županijske uprave u petak, 29. rujna održana je sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je vodio predsjednik Povjerenstva i zamjenik župana Ratimir Ljubić, a glavna joj je tema bila razmjena informacija o poduzetim aktivnostima.

Naime, nakon što je krajem prošle godine Županijska skupština donijela navedeni Akcijski plan, ove je godine konstituirano Povjerenstvo za praćenje njegove provedbe, a sastoji se od predstavnika upravnih tijela Županije, Vijeća romske nacionalne manjine i romskih udruga te jedinica lokalne samouprave u kojima Romi žive u većem broju.

Neke od mjera definirane u Akcijskom planu, a o kojima se raspravljalo na sjednici su: povećanje prostorne i komunalne uređenosti naselja te razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije, unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva, povećanje uključenja Roma u osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje te razvoj kulture romske zajednice. Važnost analize provedenih mjera sastoji se u tome da se u proračune jedinica područne i lokalne samouprave uvrste planovi za sljedeću godinu, kako bi se moglo nastaviti raditi na svemu što je predviđeno Akcijskom planom.

Zamjenik Ljubić pohvalio je romske udruge na aktivnosti, a posebno Udrugu Roma „Korak po Korak“ i njihov projekt uzgoja krastavaca, koji je detaljnije predstavio predsjednik Udruge, ujedno i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine KKŽ Franjo Horvat. Još je dodao kako žele nastaviti sa sličnim projektima poticanja zapošljavanja jer smatra kako je to korisno za romsku zajednicu i njezinu integraciju u društvo. S prijedlozima su se uključili i romski predstavnici naselja Žlebic i Općine Peteranec, Željko Oršuš i Branko Balog, koji su naglasili važnost komunikacije s jedinicama lokalne samouprave.

Predstavnici općina Drnje, Peteranec i Rasinja govorili su o svojim iskustvima u provođenju Akcijskog plana, istaknuvši velik doprinos županijskih projekata „Svi u školi, svi pri stolu“ i „Prilika za sve“, koji već godinama omogućavaju romskoj i ostaloj djeci prehranu u školi i pomoćnike u nastavi. Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Melita Samoborec kazala je kako Grad uključen u sve mjere i aktivnosti Akcijskog plana te predstavila na koje načine brinu o romskoj zajednici, što će poslužiti kao smjernice općinama. Između ostalog, navela je pomoć u podmirenju troškova stanovanja i prehrane u školskoj i gradskoj kuhinji, potpore srednjoškolcima, pomoć pri priključenju naselja na sustav javne vodoopskrbe te plaćanju komunalnog doprinosa. Također, predstavnik Savjeta za razvoj civilnog društva Robert Vulić predložio je ažuriranje atlasa romskih naselja te pohvalio dosadašnju provedbu Akcijskog plana.

 

Diskriminacija Roma

/in , /by

Diskriminacija Roma i fenomen “antidžipsizma” teme dvodnevne radionice u Berlinu

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

Prošli tjedan je u Berlinu održana dvodnevna radionica o diskriminaciji i “antidžipsizmu”  organizirana pod pokroviteljstvom projekta Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) Roma 2020 (RI2020). Glavni cilj radionice bio je okupiti više od osamdeset dužnosnika sa zapadnog Balkana i Turske kako bi se razgovaralo o integraciji Roma kroz prepoznavanje i razumijevanje diskriminacije Roma.

“Za nas je vrlo važno formulirati odgovarajuće politike koje će rezultirati integracijom, a ne daljnjim isključivanjem Roma”, izjavio je zamjenik glavnog tajnika RCC-a Gazmend Turdiu dodajući da je ovo rijetka prilika za zemlje u regiji i šire koje su se pridružile raspravi o diskriminaciji Roma i “antidžipsizmu” te da RI2020 pomaže vladama regije u njihovim nastojanjima prevladavanja neprihvatljivog jaza između romske i neromske populacije.

Iako postoje napori i javne rasprave o borbi protiv diskrimnacije, prvenstveno kao dio usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, zemlje u regiji i šire zaostaju u tom smislu. Specifični kontekst, razlozi i djelovanje u borbi protiv diskriminacije Roma daleko su od pozornosti javnosti.

Posebni predstavnik njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova za odnose sa Sintima i Romima, Felix Klein, izjavio je kako šira javnost u Njemačkoj ne zna mnogo o njima kao žrtvama holokausta . “Iako ovaj genocid prepoznajemo kao najtamniji dio naše povijesti i iako su oni prepoznati kao manjina, još uvijek treba napraviti puno toga. Zato je novoformirana vlada osnovala posebnu komisiju koja se bavi “antidžipsizmom” i njegovim univerzalnim razumijevanjem što smatramo ključnim u narednom razdoblju.”

“Ne samo da otvoreno vidljivi, nego i nevidljivi mehanizmi “antidžipsizma”, i dalje utječu na razmišljanje i djelovanje političkih donositelja odluka i institucija. Do danas se smatra da je manjina odgovorna za svoj socijalni nedostatak i nečovječnu stambenu situaciju”, istaknuo je predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma, Romani Rose. Ponovio je kako sve dok Europska unija, gdje Romi žive stoljećima, ne imenuje “antidžipsizam” kao uzrok  situacije u kojoj se oni danas nalaze, napori vlada i Europske unije vezani uz integraciju Roma neće biti uspješni.

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

Skopski bulevar dobija ime po Esmi Redžepovoj

/in , /by

Odlukom Ministarstva kulture Makedonije skopski bulevar će dobiti ime po kraljici romske muzike Esmi Redžepovoj-Teodosievski

Odlukom Ministarstva kulture Makedonije skopski bulevar će dobiti ime po kraljici romske muzike Esmi Redžepovoj-Teodosievski u znak zahvalnosti ovoj svetski poznatoj i priznatoj umjetnici koja je ostavila trajan trag na muzičkoj sceni Makedonije i svijeta.

Tim povodom ministar kulture Makedonije Robert Alagjozovski primio je predsjednika Humanitarnog udruženja “Esma i Steva Teodosievski” Zorana Kostovskog i dugogodišnju aktivistkinju Mirjanu Mirjana Markovski.

Kostovski je objasnio da je inicijativa da skopski bulevar dobije ime po Esmi pokrenuta je odavno u suradnji sa mnogobrojnim građanima koji poštuju ovu umjetnicu koja je bila i veliki humanitarac.

Tamjug

15.01.2018

Poštovanje manjinskih prava-Roma

/in , , /by

Poštovanje manjinskih prava-Roma

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, kao temeljnim aktom, pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj jamče se sljedeća prava:

  • Izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
  • Uporaba imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
  • Dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
  • Služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
  • Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
  • Uporaba svojih znamenja i simbola;
  • Kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
  • Pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  • Pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
  • Samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  • Zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
  • Sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te
  • Zaštita od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.

 

Problem Roma u integraciji društva je veoma složen proces i ta integracija ne bi mogla bez rješenna kvaliteta života Roma i to riješnog zdravstvenog osiguranja, zapošljavanja i zadovoljavajućih uvjeta stanovanja koje predstavlja temelj za daljnje funkcioniranje i napredak čovjeka.

Zbog uvjeta života puno veći broj romske djece završava na odjelu pedijatrije posebno na području Međimurja i Koprivnici. U Koprivničkoj županiji  ističu da od ukupno bolesne djece u bolnici  na odjelu pedijatrije su 20% romske djece, pogotovo zimi iako broj Roma nije velik, ali zbog teških uvjeta djeca završe u bolnici.

Mnogi Romi nemaju zdravstveno osiguranje što je to jedno osnovno ljudsko pravo. Do ostvarenja zdravstvenog osiguranja je vrlo teško. Neki su se snašli tako što su se zapošljavali na javnim radovima preko mjera NSUR,  a neki su čak pravili namjerna prekršajna djela kako bi završili u zatvoru da steknu zdravstveno osiguranje, žalosno,  iako mnogi još uvijek nemaju.

Zdravlje je na prvo mjesto jer zdrav čovjek može se zaposliti, može završiti obrazovanje, može sebi sagraditi kući i ne mora biti teret državi, kako mnogi građani govore da Romi ne žele raditi (iako im ne daju šansu) vile živjeti na teret državi –primati socijalnu pomoć.

Mnogi građani Romi Hrvatske žele raditi, žele se osamostaliti i ne živjeti sa roditeljima u malu kvadraturu. Ali nažalost još dugo se moraju načekati da budu ravnopravni građani i da imaju ista prava. Još dugo će ih se diskriminirati zbog nacionalnosti, još dugo će čekati na željeni posao, još dugo će sjediti u 20 m2 sa roditeljima i još dugo će primati mizernu socijalnu pomoć.

Svakog romskog učenika kojeg znaju kao Roma susreće se s predrasudama i diskriminacijom i takvih primjeri ima puno po cijeloj Hrvatskoj.

Romska zajednica prema svim međunarodnim izvješćima trpi najviše diskriminacije i u najtežem je položaju. Problemi su brojni te zahtijevaju ne samo novac i vrijeme, nego i znanje i političku volju, ali toga nema ili je vrlo malo.

Godinama se troše značajna sredstva za poboljšanje položaja Roma, ali nažalost i dalje Romi žive u istome i za sada u još gorem položaju.

To su romska prava!!!!!

 

Ramiza Memedi

Gypsy Philharmonic Orchestra

/in , /by

Gypsy Philharmonic Orchestra – 12. prosinca 2017. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

 

Najveći glazbeni doživljaj ovog adventa! Doživite strast i emociju najvećeg romskog svjetskog orkestra. Gypsy Philharmonic Orchestra okuplja najbolje romske glazbenike mađarskog podrijetla iz raznih dijelova Europe. Glazbeni program uključuje kombinaciju tradicionalnih melodija romskih violina, velikana poput Grigorasa Dinicua, Ferenca Erkela ili Vittorija Montija te istovremeno najvećih blagdanskih klasika kao što su Johannes Brahms, Pablo De Sarasota, Johann Strauss i Pyotr Ilyich Tchaikovsky, kao i iznenađenja poput prekrasne verzije skladbe iz filmskog hita Schindlerova lista, Johna Williamsa. Virtuozni svirači, više od 60 glazbenika na pozornici, posebni su i po tome što sviraju isključivo bez partitura i predstavljaju bogatu glazbenu kulturu Budimpešte. Violine, kontrabasi, klarineti i cimbala proizvest će nevjerojatan doživljaj ovog adventa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Romski glazbenici kroz generacije održavaju tradiciju slavlja uz glazbu i muziciranje, poznati po nevjerojatnoj virtuoznosti i iako ne možemo definirati romski glazbeni izričaj, on ima jasan vlastiti identitet vrlo sličan blues glazbi koja dolazi iz Amerike. Više od dva sata Gypsy Philharmonic Orchestra svirat će najbolje kompozicije klasične glazbe, na način koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

Počastite sebe i svoje bližnje za blagdane ovom posebnom glazbenom poslasticom.

Karte se kreću u rasponu od 290 kn sve do 390 kn za VIP mjesta, a mogu se kupiti putem prodajnog  sustava Ulaznice.hr, sustava Eventim i na blagajni Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.

U Pitomači počeo s radom ”Vedri radio”,

/in , /by

Prvi internetski radio za nacionalne manjine

Od ponedjeljka 17. srpnja, počeo je s emitiranjem ”Vedri radio”, prvi internetski radio za nacionalne manjine. Središte mu je u Pitomači, Ulica Ljudevita Gaja 42a. Od ponedjeljka do petka emitirat će od 7,00 do 14,00, a subotom od 16,00 do 21 sat. U programu će se nalaziti sadržaj o aktualnostima i problematici 17 nacionalnih manjina. Glavna urednica je Vedrana Šajn. Internetski radio ”Vedri radio”, može se poslušati (www.vpz.hr)

Romkinje su najugroženija i najranjivija marginalizirana grupa na Balkanu

/in , /by

Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja

 

U Beogradu je protekle sedmice održana konferencija pod nazivom “Sigurnost Romkinja na zapadnom Balkanu”, u organizaciji CARE International Balkans i Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja Vlade Republike Srbije.

„Svrha  organizovanja ove regionalne konferencije je doprinos poboljšanju kvaliteta suradnje romskih ženskih organizacija u regiji, kako međusobno, tako i s relevantnim vladinim institucijama te da  se kroz diskusiju i zajednički donesene zaključke i preporuke utvrde potrebe i prostor za daljnja unapređenja  statusa, uloge i značaja Romkinja u regiji. Romske organizacije civilnog društva i predstavnici i predstavnice institucija  trebaju zajedno da osiguraju neposrednu pomoć i podršku  Romkinjama da  imaju siguran život kao i pristup pravima i zdravstvenoj zaštiti“  rekla je za UDAR, Jadranka Miličević koordinatorica projekta „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu II“.

Prema riječima Sumke Bučan, direktorice Care International Balkans, na prostoru Zapadnog Balkana, za razliku od velikog broja zemlja članica EU, ne postoji fizička segregacija Roma, iako diskriminacija i predrasude u velikoj mjeri opterećuju društva.

“Posebno bih istakla višestruku diskriminaciju Romkinja. One predstavljaju najmraginalizovaniju populacijsku grupu u regionu“, naglasila je na Bučan, te izrazila očekivanje da će se nastaviti dijalog romskog nevladinog sektora i državnih institucija i da će se Romkinje uključiti u izradu i implementaciju nacionalnih strategija i politika koje su usmjerene prema njihovoj zajednici.

Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja.

„Ne možemo očekivati veliki napredak, kad neke Romkinje i dalje smatraju da je nasilje nad njima normalno, kad majke smatraju da njihova djeca ne bi trebalo da se obrazuju dalje od četvrtog ili petog razreda, kad su žene pod kontinuiranom kontrolom muškaraca, što ugrožava njihovu sigurnost i uskraćuje njihovu samostalnost“, rekla je Fana Delija, izvršna koordinatorica Centra za romske inicijative Nikšić.

Sistemska i neformalna diskriminacija najveće manjinske zajednice

Osvrćući se na rezultate istraživanja koje su sprovele nevladine organizacije Atlantska inicijativa i Kali Sara iz Sarajeva, Maida Čehajić-Čampara, projektna koordinatorica UN Women, navodi da je u odnosu na sistemsku diskriminaciju, daleko bolnija ona neformalna. Navodeći primer jednog od najmlađih ispitanika, romskog dječaka koji je jedan od najboljih učenika u svom odjeljenju, Čehajić-Čampara slika situaciju diskriminacije Roma čak i u školi.

„Na roditeljskom sastanku razrednica u želji da pohvali jednog učenika, naglašavajući da  se radi o dječaku koji živi u dosta teškoj situaciji, ali uprkos tome on ima skoro sve petice. Druga djeca, koja žive u daleko boljim uslovima, ne uče dovoljno dobro. Roditelji kad su došli kući rekli su „eto, jedan Cigan ima sve petice, a ti nemaš.“ Ovakav pristup oslikava kompletno mišljenje jednog društva“, zaključila je Maida Čehajić iz UN Women-a.

Preporuke sa ove regionalne konferencije će biti proslijeđene svim učesnicima/ama da ih pošalju predstavnicima/ama institucija na nacionalno i lokalnom nivou sa ciljem da se neke od njih počnu i realizirati.

Krajem Novembra će preporuke biti uručene  predstavnicima/ama u Europskoj Uniji, tokom studijske posjete Briselu (20.-25. Novembar 2017.) , kao i na VI Internacionalnoj konferenciji Romkinja „Žene i politička zastupljenost: Slučaj Romkinja i putnica“  u Strasbourgu.

Preporuke

1.Većina zemalja ima neke strategije, javne politike, nacionalne strategije, akcione planove… Potrebno je ove politike analizirati i otvoriti pitanje njihovog konkretizovanja ili operacionaliziranja, posebno sa fokusom na Romkinje.

2. Uspostaviti  sisteme monitoringa provođenja usvojenih strategija i mehanizama izmjene ili dopune javnih politika i konkretnog djelovanja država.

3. Kao bitan segment uključiti u postojeće, ili izraditi kroz nove i specifične strategije pitanja sigurnosti Romkinja. Iskoristiti dostupne podatke za sveobuhvatnu analizu stanja kako bi se ovom važnom pitanju u svim njegovim segmentima dala potrebna važnosti i analizirati koji mehanizmi nedostaju za jačanje sigurnosti Romkinja.Pokrenuti i realizovati edukativne i druge kampanje kako bi se stvorio efekta socijalne solidarnosti koji bi bio snaga koja će primijeniti negativna uvjerenja i tradicijske stavove zajednice koje u određenoj mjeri toleriše negativne trendove nasilja nad ženama i povećanja stepena informisanosti Romkinja njihovim  pravima.

4.Pitanje obrazovanja ima važno mjesto jer predstavlja jedan od najbitnijih načina podizanja stepena ravnopravnosti Romkinja. Pokrenuti  i pronaći sredstva za finansiranje i formalnih neformalnih načina podizanja stepena obrazovanja Romkinja (i kroz edukaciju odraslih), te za podršku programima i projektima NVO u ovoj oblasti.

5.Strategijama ili javnim politikama i izgrađenim potrebnim mehanizmima, zagarantovati prava učešća Romkinja u svim društvenim procesima.

(portal-udar.net)