Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

/in , /by

Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

Maj 3, 2019

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.

ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.

Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.

Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“

Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.

 

SVJETSKI DAN ROMA

/in , /by

 

DANAS JE SVJETSKI DAN ROMA!
ČESTITAMO SVIM ROMIMA U SVIJETU!
Na današnji dan 8. travnja održan je Kongres Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma. .Na ovaj dan donesene su vrlo bitne i dragocjene odluke za romsku zajednicu. Rad Kongresa bio je organiziran kroz radnih skupina koje su se bavile određenim pitanjima: jezikom, obrazovanjem, kulturom, socijalnim pitanjima i ratnim zločinima.

Radna skupina koja se bavila jezičnim pitanjem usvojila je važnosti jezika jer mogu se međusobno razumjeti  te zaključila da je romski jezik (romani chib)  jedina spona koja spaja sve grupacije Roma, te su donijeli odluku i da romani chib bude službeni jezik..

  1. travnja 1971., predzadnji dan Kongresa, donesene su povijesne odluke Kongresa koje su značajneza ovu zajednicu: Usvojena je zastava – plave i zelene boje sa crvenim koratačem, himna- usvojena je pjesma „Gelem, Gelem“ tekst je napisao Žarko Jovanović u suradnji s Janom Cibul. Dok treća važna odluka da se naziv Rom (u prijevodu čovjek) upotrebljava umjesto naziva „Ciganin“.

 

DOBITNICE NAGRADE

/in , /by

Sanela Bešić i Indira Bajramović dobitnice Nagrade EU za integraciju Roma

Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“, I Sanela Bešić, izvršna direktorica Romskog informativnog centra – Udruženja „Kali Sara“  dobitnice su Nagrade EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj, pod nazivom „Nepoznate heroine“.

Nagrada je dodjeljivana Romkinjama iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske i to po dvije nagrade za svaku zemlju. Na ceremoniji dodjele u Briselu, ispred Bosne i Hercegovine, Bajramović je dobila drugu nagradu za doprinos integraciji Roma i Romkinja a Bešić je dobila prvu nagradu, u Bosni i Hercegovini.

Projekat dodjeljivanja nagrade „Nepoznate heroine“ implementirao je „Roma Active Albania“, a finansirala Evropska unija.

Nagradom se podstiče rad Romkinja na Zapadnom Balkanu i Turskoj, koje su „nepoznate heroine“ zajednice, a ključni su akteri za poboljšanje socijalne integracije Roma u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Turskoj.

Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet

/in , /by

Romkinje za dobrobit zajednice: Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet

Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih

Ilustracija: ERRC

U povodu nedavno obilježenog Međunarodnog dana žena, European Roma Rights Centre (ERRC) je objavio listu nekih od najzaslužnijih Romkinja koje su ostvarile pomake i promjene u svojim zemljama tokom 20 godina djelovanja ove liderske romske organizacije u Evropi.

Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih. Nastavljamo se boriti za pravdu i jednakost u pristupu obrazovanja, seksualnim i reproduktivnim pravima, sigurnosti i dostojanstvu u porodilištima, pristupu čistoj vodi i pristojnom stanovanju, navedeno je na web stranici ERRC-a.

“Presrećni smo i ponosni što imamo Ethel Brooks kao našu predsjednicu odbora u ERRC-u”, naveli su u ovoj organizaciji.

Ethel Brooks je profesorica na Univerzitetu u Rutgersu i članica delegacije SAD-a u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust. Kao izjavu, citirala je riječi iz Manifesta.

Foto: ERRC

“Mi smo Evropljani. Porkradeni smo, transportovani, izbačeni, protjerani, prisilno sterilizovani, ubijani. Tvrdimo svoju ljudskost, svoju istoriju i tražimo svoje mjesto na tlu Evrope. Odbijamo vaš kulturni aparthejd. Odbijamo vaš kulturni imperijalizam. Odbijamo vaše fantazije o našim patologijama, našoj seksualnosti, našoj muzici i kulturi. Prestaćemo pružati slike koje će hraniti tu fantaziju, one koje su vam koristile materijalno i kulturno, ali koje svjedoče o načinima na koje izvlačite i manipulišete – zapravo kradete našu kulturu”, istakla je.

Veliku zahvalnost, ERRC je izrazio i članici odbora za njenu predanost i trud u pružanju podrške radu ovoj organizaciji. Abigail je zamjenica glavnog finansijskog direktora Američkog saveza u pružanju podrške planiranom roditeljstvu i ima bogato iskustvo u javnom zdravstvu, naročito kada je u pitanju borba protiv polno prenosivih bolesti.

Foto: ERRC

Osmi mart je bio prilika i da se prisjetimo Mirjam Karoly, koja je bivša šefica Kontaktne tačke za pitanja Roma i Sinta (CPRSI) i doprinijela je dosta u borbi za emancipaciju Roma, naročito u insistiranju na važnost političkog sudjelovanja.

Glavne političke stranke se ustručavaju istaknuti Rome i Sinte na listama uprkos sve većem broju obrazovanih i kompetentnih mladih, uključujući i žene. Nažalost, socijalne i ekonomske ranjivosti se često iskorištavaju tokom izbornih procesa putem kupovine glasova, pritiscima i prijetnjama”, izjavila je ona.

Senada Sali je još jedna romska aktivistica koja je nekoliko godina bila advokatica ERRC-a. Svoju ambiciju iz djetinjstva da slijedi pravo kao karijeru, objasnila je sljedećim riječima:

Moj prvi susret sa zakonom je bio u dobi od pet godina kada su se moji roditelji razveli. U brak nisu ušli želeći to, već je riječ o dogovorenom braku. Majka je bila žrtva porodičnog nasilja. Nakon presude o razvodu roditelja, bila sam fascinirana snagom suca da spasi živote i pruži slobodu ljudima putem zakona. Zato želim pomoći drugim ženama, rekla je Senada Sali.

Angyalka Kulcsár, asistentica upravljanja s više od deset godina iskustva u području socijalnog rada, intenzivno je radila sa Romima i siromašnim građanima Budimpešte. ERRC priznanje odaje i Judit Gellér koja je odigrala ključnu ulogu u sudskim postupcima koji se tiču oblika diskriminacije širom Evrope i unaprijedila jednakost i pravdu za romske žene i djecu.

U Albaniji, Manjolu Veizi ima deset godina iskustva u odbrani pitanja koji se tiču Roma. U svojoj zemlji, lobirala je za usvajanje zakona protiv diskriminacije.

U Srbiji, Maja Nikolić zaslužuje pohvale kao zbog najnovijih dostignuća i praćenja izazova vezanih za pravnu oblast. Bavljenjem prava Roma, Maja se uključila zbog svog iskustva odrstanja kao Romkinja. U školi se suočila sa diskriminacijom od učitelja koji su smatrali da je „njena motivacija za učenje gubljenje vremena, jer će se rano udati.“

Foto: ERRC

Kao aktivistica, Maja je nastojala poboljšati životne uslove za romske porodice i osigurati poštovanje njihovih prava u socijalnim i zdravstvenim centrima. Posebnu pažnju posvećuje zadržavanju romskih djevojaka u obrazovnom sistemu kako bi i one mogle doseći svoj puni potencijal, navodi ERRC.

Bez doprinosa ovih žena, pravda i jednakost za Rome ne bi bili ostvareni u ovom kapacitetu. Ponosni smo, srećni i zahvalni na doprinosu svake od njih čija je svakodnevna predanost borba za pravdu. Kao Romkinja, ponosna sam na naš rad, gdje se borimo za svijet u kome nijedna od naših žena neće biti na margini, navela je autorica teksta i članica tima ERRC-a, Anikó Orsós.

(portal-udar.net/errc.org)

 

Europski parlament usvojio Rezoluciju za uključivanje Roma

/in , /by

Europski parlament usvojio Rezoluciju za uključivanje Roma i borbu protiv anticiganizma

Savez protiv anticiganizma (Alliance against antigypsyism) podržao je usvajanje Rezolucije Europskog parlamenta 12.veljače u kojoj se EU i njene članice pozivaju da usvoje planove za uključivanje Roma nakon 2020. godine, kao i da intenziviraju borbu protiv anticiganizma – posebnog oblika rasizma prema Romima.

-Ova Rezolucija je korak naprijed u priznavanju anticiganizma kao temeljnog uzroka socijalne isključenosti Roma. Sada nam je potrebna i Europska komisija i države članice EU da preuzmu tu obavezu kada razvijaju buduće planove za uključivanje Roma koji će se provoditi od 2020. pa nadalje –izjavila je Gabriela Hrabanova, direktorica Europske mreže romskih organizacija.

Rezolucija poziva na niz mjera za poboljšanje Okvira EU za Rome nakon 2020. godine, uključujući: snažniji fokus na borbu protiv anticiganizma i spriječavanje diskriminacije; uključivanje Roma u osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju strategija za Rome; osigurati ispravno rješavanje pitanje intersekcijske diskriminacije, rodno osviještene politike i pristupa usmjerenog na djecu; uključivanje procesa istine, prepoznavanja i pomirenja.

Prilikom revizije nacionalnih strategija integracije Roma, države članice EU bi trebale prepoznati anticiganizam kao oblik rasizma i osigurati odgovarajuće sankcije u skladu sa nacionalnim zakonodavnim okvirima za borbu protiv diskriminacije i protiv rasizma.

-Uključenost Europskog parlamenta u pitanja Roma je bila ključna za usvajanje prve Okvirne strategije za integraciju Roma 2011. godine. Pozdravljamo predanost Europskog parlamenta u namjeri da osigura više prilika i povoljniji položaj za Rome na nivou EU, kao i na nacionalnoj razini –rekao je Michaël Privot, direktor Europske mreže protiv rasizma.

Izvor: portal-udar.net

linko:https://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=- Rezolucija na engleski

Stanovnici Petruševca prosvjedovali protiv useljavanja Roma

/in , /by

Zbog kupnje zgrade u koju će se doseliti 30-ak romskih obitelji, građani tog zagrebačkog naselja prosvjedovali su protiv gradonačelnika.

U isto vrijeme dok se u centru grada održavao prosvjed novinara “Ne damo novinarstvo”, na istoku Zagreba u četvrti Petruševec stanovnici tog kvarta prosvjedovali su protiv doseljavanja Roma.

Tamošnji stanovnici nezadovoljni su zbog useljavanja 30-ak romskih obitelji iz Novog Jelkovca i Plinarskog naselja u zgradu koju je Grad Zagreb kupio za Rome i koja se nalazi u njihovom susjedstvu.

Na transparentima koje su nosili mogle su se pročitati poruke poput “Ne stvarajte “geto” u našem naselju”, “Uzmi ih sebi” te “Gradonačelniče gradska imovina nije vaša imovina” i “Gradonačelniče, mi nismo u vašem gradu, vi ste samo naš privremeni gradonačelnik”. (VL)

“Uplašeni smo od neželjenih posljedica poput nedavnih događaja u Vukomercu, kao i problema u odvijanju nastave u OŠ Žitnjak nakon povećanja broja učenika koji se teško prilagođavaju školskom programu. Projektom Radničke ceste, Petruševec je ostao bez ambulante, mališani školu dijele s Resničanima, a naselju nedostaje dodatnih sadržaja. Vijeće Mjesnog odbora i Vijeće Gradske četvrti više su puta predložili poslovno stambenu namjenu za objekt s građanima prihvatljivim sadržajima, ali Grad je imao drugačije planove”, kazali su građani. (ZI)

Ovo je samo jedan od niza organiziranih prosvjeda protiv Roma. Nažalost i dalje postoji diskriminacija koja ih prati stoljećima. Žalosno je to što sve Rome generaliziraju, veća žalost je kada se nađe netko od Roma koji isto podržava neke stavove neprihvatljivosti, bez ikakvih prijedloga za rješenje problema. Ne mali broj Roma i sada živi u Petruševcu, ali se nema nikakvih problema imaju dobrosusedske odnose. Djeca im zajedno pohađaju osnovnu školu što je rečeno da i sada ima preko 100, romske djece u školi Žitnjak. Imajući dobre primjere i zajednički suživot s romskom populacijom u Petruševcu, zanimljivo je njihova reakcija na useljenje Roma u tom naselju, ili je možda to postala samo praksa prosvjeda protiv Roma.

Slučaj Vukomerac je samo jedan od izgovora na koje se pozivaju protiv Roma, takvih i sličnih događanja bilo je više puta koji su izazvali ne Romi, bilo je napada i na Rome ali otom potom jer nema tko braniti Rome te se može što se želi,  glavno da su Romi krivi i da ih ne žele blizu.

Problematične Rome iz Novog Jelkovca Bandić seli u Novi Petruševec

/in , /by

Od kada je “stvoreno” naselje Novi Jelkovec, u kojem su mnoge mlade zagrebačke obitelji pronašle svoj dom, traju problemi. Dio romskih obitelji, koje su tamo od Grada Zagreba besplatno na korištenje dobile stanove, stvaraju probleme. Godinama traju bitke stanovnika tog zagrebačkog naselja s problematičnim Romima pa je Grad Zagreb konačno našao rješenje – preselit će ih u Novi Petruševec. No protiv toga su se pobunili stanovnici tog dijela grada. Ne žele probleme u svom dvorištu.

Grad Zagreb, naime, kupio je zgradu u Novom Petruševcu u koju bi uskoro trebalo useliti 40-ak romskih obitelji, odnosno, oko 160 ljudi, većinom iz Novog Jelkovca, no dio i iz Plinarskog naselja. Samo po sebi te ne bi bilo problematično da se tamo ne kani preseliti i 30-ak problematičnih romskih obitelji iz Novog Jelkovca, koje tamošnjim stanovnicima već godinama zadaju glavobolju.

Rješenje gradonačelnika Milana Bandića je, čini se, probleme iz “jedne košare” prebaciti u “drugu košaru”. No stanovnici Novog Petruševca i svih ostalih naselja za subotu najavljuju mirno okupljanje. Ne žele problematične romske obitelji u svom kvartu, kažu. Ne žele se bojati za svoju djecu, ne žele strahovati kada noću izlaze van, ne žele da im netko provaljuje u domove kada su na godišnjem odmoru. Ukratko, ne žele da im se događa sve ono što se godinama događa stanovnicima Novog Jelkovca, o čemu mediji godinama i pišu, no bez nekog velikog učinka.

Stvar je tim gora što će ljudi koji su već jednom besplatno dobili stanove sada besplatno dobiti nove, pa se mnogi pitaju – do kuda sežu prava romske manjine. Kada je kraj davanju i davanju dok brojni Zagrepčani koji nikome ne rade probleme, uredno plaćaju poreze, prireze i sva ostala davanja, jedva spajaju kraj s krajem, a mnogi, u potrazi za boljim životom, odlaze i van granica “Lijepe naše”.

Stanovnici Petruševca, zbog proširenja i uređenja Radničke ceste, ostali su bez ambulante, nemaju uređeno dječje igralište, dok su mališani osnovnu školu prisiljeni djeliti s onima iz susjednog Resnika. Sve to im je gradonačelnik obećavao napraviti, no nije napravio ništa. Dobit će samo problematične romske obitelji.

Ovo se događa, kažu nam ogorčeni stanovnici Petruševca, jer si gradonačelnik Milan Bandić želi osigurati što više glasova. Ta, pred nama su europski i predsjednički, a nagodinu i parlamentarni izbori, a upravo na istoku Zagreba, kao i među Romima, Milan Bandić ima puno glasača. Ovim potezom udobrovoljio bi, kažu, stanovnike Novog Jelkovca i cijelih Sesveta, ali i Rome koji ne bi ostali zakinuti za krov nad glavom, i to opet besplatni.

Tomislav Radnić / 27.02.2019.

Bulgaria’s deputy PM proposes free abortion

/in , /by

Bulgaria’s deputy PM proposes free abortions for Roma women to control birth rate

Bulgaria’s Deputy Prime Minister and Defense Minister Krasimir Karakachanov have introduced a controversial plan to integrate the country’s Roma minority into Bulgarian society.

The “Concept for the Integration of the Unsocialized Gypsy (Roma) Ethnicity” draft bill envisions various compulsory practices for the Roma people, including forced social work for those over 16 years of age.

Those unable to pay street cleaning tax must clean the areas they occupy themselves, according to the bill.

To control the birth rate among the Roma people Karakachanov proposes a state abortion program, which would provide free abortions for women with more than three children.

The bill suggests “uneducated and unemployed” Roma be sent to “training centers.”

The bill also proposes cutting social assistance if the Roma refuse to work or send their children to school, demolishing unauthorized Roma houses and creating voluntary security units in areas populated by the Roma.

“If Karakachanov had looked at the constitution, he would see that we all have equal rights,” lawmaker Jeihan Ibryaimov of Movement for Rights and Freedoms (DPS) party said, criticizing the plan. Ibryaimov, who hails from the country’s Turkish minority, also called the proposal “inhumane.”

Karakachanov is the leader of the Bulgarian National Movement (VMRO) and one of the three leaders of the nationalist bloc United Patriots that entered a coalition with Prime Minister Boyko Borisov’s ruling Citizens for European Development of Bulgaria (GERB).

According to the 2011 census of the population of Bulgaria, there are 325,343 Gypsies in Bulgaria, or 4.4 percent of the 7 million population. The CIA Factbook, however, says Romani populations are usually underestimated in official statistics and may represent 9-11 percent of Bulgaria’s population.

DAILY SABAH – EUROPE

Published 08.02.2019 12:26

PRIJE POBAČAJA ŽENE SE ŠALJU NA SAVJETOVANJE

/in /by

Potraga istražila: U 20 posto bolnica koje su na popisu da ih rade – pobačaje ne radi nitko od zaposlenih

186 od 322 ginekologa u javnim bolnicama ima priziv savjesti. U pet bolnica pobačaje ne obavlja niti jedan. Žene se šalje u druge gradove, neke bolnice prije pobačaja šalju na savjetovanje…U svih 27 bolnica u vlasništvu države ili lokalne samouprave istražili smo dostupnost zahvata za prekid trudnoće. Dvije privatne klinike smo izostavili.

Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece svakoj ženi u Hrvatskoj jamči pravo na prekid trudnoće do desetog tjedna. U navedenih 27 bolnica od koji su neke Opća bolnica Našice i klinička bolnica Sveti Duh, poslali smo novinarske upite i telefonskim putem provjerili koje su mogućnosti naručivanja na zahvat prekida trudnoće. Svaka nam je odgovorila da takve zahvate ne rade pozivajući se na priziv savjesti.
Usprkos informaciji na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva prekid trudnoće ne može se obaviti u svakoj ustanovi koja je na popisu. Razlog –  sve veći broj liječnika odbija ga obaviti pozivajući se na priziv savjesti koji je u Zakon o liječništvu unesen 2004. godine. Priziv savjesti, članak 20., kaže:
“Liječnik se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke”

U zagrebačkoj bolnici Sveti Duh svih 20 zaposlenih liječnika, ginekologa specijalista poziva se na priziv savjesti. Liječnik kojem se može proslijediti pacijentica, ne postoji, iako ga zakon na to obavezuje.  Možemo reći da u bolnici Sveti Duh vlada institucionalni priziv savjesti. Kategorija je to koja ne postoji niti u jednom Zakonu u Republici Hrvatskoj.

Zakon o prekidu trudnoće je nešto što je uistinu vrlo osjetljivo pitanje po brojnim aspektima, i to trebamo pokušati bolje urediti uz poštivanje priziva savjesti. A tamo gdje nema mogućnosti zahvata onda se mora osigurati zamjenska kuća”, govori Milan Kujundžić, ministar zdrastva.

Naše istraživanje pokazalo je da od 27 bolnica u Hrvatskoj u čak pet svi zaposleni ginekolozi odbijaju obaviti prekid trudnoće. Sveti Duh, Našice, Virovitica, Požega, Vinkovci ukupno imaju zaposleno 40 ginekologa specijalista, i svi se pozivaju na priziv savjesti.

U zakonu o prekidu trudnoće postoje propusti koje treba ispraviti i bolje urediti

Postavili smo pitanje ministru zdravstva da li nedostatak liječnika koji obavljaju pobačaj kršenje zakona na što nam je odgovorio sljedeće: “Ne vidim da se krši zakon”, odgovara ministar Kujundžić.

Napomenuo je da u zakonu o prekidu trudnoće postoje propusti koje treba ispraviti i bolje urediti.

Dok se to ne uredi krše se postojeći zakoni. U općoj bolnici Hrvatski ponos Knin se pacijentice obavezno šalje na savjetovanje, a u Vinkovicima i Karlovcu žene moraju dobiti odobrenje komisije prvog, u Vinkovcima čak i drugog stupnja, što također, nema uporište u zakonu. Ovakvim ponašanjem krše se konkretno dva zakona, Zakon o liječništvu i Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Opća bolnica Hrvatski ponos Knin nas je uputila u savjetovalište na razgovor dok nam je Opća bolnica Virovitica ponudila sljedeću mogućnost:

“U toku radnog vremena zovite na 424 što je naša administracija. Tamo ćete platiti zahvat i biti stavljeni na listu čekanja dok ne dođe vanjski suradnik koji radi zahvat”, objasnili su nam iz Opće bolnice Virovitica.

Vrijeme čekanja se ne zna.

Prema našem istraživanju, vanjski suradnici koje bolnice angažiraju kako bi obavili posao koji kućni liječnici odbijaju obaviti rade u dvije bolnice – Virovitica i Vinkovci. Naše brojke su potpuno precizne. Svakoj od ovlaštenih bolnica poslali smo upit o broju zaposlenih i onih koji se pozivaju na priziv savjesti. Radi se o više od gotovo 60 posto ukupno zaposlenih ginekologa. Točnije 186 od ukupno 322 zaposlena.

Zakon poštuju u KBC-u Rijeka

“U normalnoj državi u kojoj se poštuju zakoni to ne bi bilo moguće. Ministarstvo zdravstva bi bilo dužno reagirati jer su te ustanove ovlaštene za vršenje pobačaja. Prema preporukama Vijeća Europske Unije dozvoljava se tako zvani priziv savjesti u medicini, ali se inzistira na tome da se ne naruše prava žena pri pristupu pobačaju”, govori Jasenka Grujić, ginekologinja u privatnoj klinici.

Zakon poštuju u KBC-u Rijeka u kojem je ukupno zaposleno 20 ginekologa specijalista i niti jedan se ne poziva na priziv savjesti.

“Mi smo u ovom trenutku ponosni da cjelokupni personal sudjeluje u pružanju zdravstvene usluge u cjelosti i ničime se ne ometa izvršavanje toga te se osigurava ženama njihovo pravo. I ne samo pravo, nego i dostojanstvo”, poručio nam je Herman Haller, Predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo, KBC Rijeka.

Za razliku od riječkog KBC-a, u KBC-u Zagreb gotovo dijametralno suprotna situacija. Od ukupno zaposlenih 45 ginekologa specijalista, samo pet ih se ne poziva na priziv savjesti. Zamolili smo komentar ravnatelja dr. Ante Ćorušića, no dobili smo tek kratak odgovor da našem zahtjevu ne mogu udovoljiti. Ćorušić je, ujedno i predsjednik Povjerenstva Ministarstva zdravstva za analizu zakonskih propisa koji reguliraju prekide trudnoće.

Opća bolnica Karlovac nam je na naš upit za pobačaj poručila sljedeće:

“Kad dođete u ambulantu, plaćate 100 kuna konzultacija gdje će vam netko pojasniti cijeli postupak. Potom idete na ultrazvuk što vam iznosi 200 kuna. Nakon toga vam daju uputnice gdje morate ići.”

Cijeli postupak iznosi oko 2000 tisuće kuna. U slučaju da pacijent želi spavati, cijena se povećava. Uz to treba ići na EKG, anesteziologu i obaviti laboratorijske nalaze što sve ukupno iznosi 300 kuna. U slučaju da ste krvna grupa negativna možete u to uračunati još 400 kuna jer se mora dobiti zaštitna injekcija. Dakle, cijena zahvata u najboljem slučaju iznosi sve skupa 2700-3000 kuna.

Samo u općoj bolnici Pula su nam ponudili mogućnost da se prekid trudnoće obavi lijekovima. Gotovo duplo jeftiniji, oko 1400 kuna, manje invazivan i s manje rizika  prekid trudnoće lijekovima naše sugrađanke mahom obavljaju također u državnoj bolnici, ali u susjednoj državi, u slovenskim Brežicama.

Troškove prekida trudnoće u Sloveniji snosi zdravstveno osiguranje

“Radimo prekid trudnoće lijekovima gdje nema opće anestezije niti instrumentalnih, nasilnih otvaranja materičnog vrata. Takvi pobačaji općenito imaju manji rizik, a i manje su štetni za budućnost i rodnosti žene”, govori nam Nataša Kočnar, predstojnica Odjela za ginekologiju i porodništvo, OB Brežice. Troškove prekida trudnoće u Sloveniji snosi zdravstveno osiguranje, dakle za žene je besplatan.

“Sve je dostupno i sve je besplatno, ali pobačaji ustrajno padaju. Moram reći da smo sretni jer je Slovenija među tri zemlje u kojima je pobačaj u padu”, kaže doktorica Kočnar.

Sva kontracepcija je besplatna i dostupna, kao i pravo na pobačaj. Hrvatska je, također, među zemljama s najnižom stopom pobačaja, no obzirom na njegovu dostupnost, odnosno, nedostupnost koju je pokazalo naše istraživanje, nameće se zaključak da u susjedne zemlje odlazi više žena nego što otkriva statistika.

Tijekom 2017. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 2416 induciranih pobačaja, od čega je samo 49 slučajeva bilo maloljetnica, a preko 50% ukupne brojke su žene u braku. Prekid trudnoće najčešće rade žene koje nemaju djece, a odmah za njima žene koje su već rodile dvoje djece. Prekid trudnoće lijekovima kod nas je dostupan tek u Puli i Rijeci.

“Do sada smo ga nabavljali takozvanim interventnim uvozom gdje je ipak potrebno odraditi jednu administrativnu radnju, tako da možemo reći da je to bila prepreka. Sad očekujemo da će registracijom lijeka i u Hrvatskoj jednostavno dobiti i ova metoda pažnju koju zaslužuje”, govori Herman Haller, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo, KBC Rijeka.

Visoku cijenu zahvata koju bolnice određuju same čini prekid trudnoće prilično nedostupnim velikoj većini pacijentica.  U kombinaciji s liječnicima koji sve češće odbijaju obaviti taj dio posla u nekim djelovima hrvatske – gotovo nemogućim.

“Mislim da su kolege konformisti i oportunisti. Da je klima u društvu takva da svi idu niz dlaku i ne usude se ništa učiniti. Ja im duboko zamjeram što odbijaju vršiti jedan postupak kojim spašavaju zdravlje i život žene. A njihovi pacijenti su žene”, govori Jasenka Grujić, ginekologinja.

Doktorica Grujić u svojoj klinici ne obavlja prekide trudnoće, ali drži da su to oni koji rade u ustanovama ovlaštenim za taj zahvat itekako dužni. U Sloveniji su liječnici, uglavnom svjesni toga, kaže doktorica Kočnar.

“Meni je jako žao to čuti. U Sloveniji je isto moguće se pozvati na priziv savjesti, a u našoj ustanovi ga nitko nema. U nekim drugima vjerovatno ima, ali to svakako nije većina i niti u jednoj ustanovi nije onemogućeno ženi pravo zbog

pomanjkanja liječnika koji taj pobačaj rade”, govori doktorica Kočnar.

U Hrvatskoj se ta tema iz područja zdravstvene skrbi i prava žene, a u svrhu skupljanja političkih bodova, preselila u svjetonazorsko polje. Pa tako sada od 27 zdravstvenih ustanova koje imaju ovlaštenje za obavljanje postupka prekida trudnoće, samo u njih sedam nema priziva savjesti. Od ukupno zaposleni 322 ginekologa specijalista, 186 ih odbija obavljati prekid trudnoće.

11.02.2019 21:09

Danka Derifaj

PREKINIMO ŠUTNJU

/in /by

Svakih 15 minuta jedna žena je fizički zlostavljana, svake godine prijavi se oko 20 tisuća slučajeva nasilja, a sve veći broj žena ubijaju njihovi partneri

Sedmu godinu zaredom Hrvatska sudjeluje u svjetskoj kampanji Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution 2019. Kampanja je tijekom godina prerasla u pokret, a akcije se provode u preko 200 zemalja u svijetu.

“Svjedočimo novim ubojstvima žena, pokušajima ubojstava, premlaćivanju i neadekvatnom kažnjavanju zlostavljača, napadima na reproduktivna prava žena, kiretažama bez anestezije, trgovanju ženama, seksizmima. Svakodnevno svjedočimo institucionalnom nasilju – pravosuđe, socijalne službe, zdravstvene i obrazovne ustanove ne djeluju u cilju sprječavanja nasilja a Konvencija se ne provodi.. Živimo u kulturi u kojoj se čini da žene moraju trpjeti nasilje”, kazala je Borić. “Odlučili smo da kampanje više nisu kampanje, borba za prava je naša svakodnevica i bit ćemo jednako uporne dok Vlada i naše pravosuđe ne prestane zlostavljati žene”, poručila je.

Da bismo spriječili nasilje nad ženama, moramo prepoznati i povezivati nasilje u svim njegovim oblicima: uz fizičko, seksualno ili psihičko nasilje, svjedočimo i sustavnom ekonomskom, političkom i socio-kulturnom nasilju.
Prošle godine zagovarale smo ratifikaciju Istanbulske konvencije, a godinu dana kasnije svjedočimo novim ubojstvima žena, pokušajima ubojstava, premlaćivanju i neadekvatnom kažnjavanju zlostavljača, napadima na reproduktivna prava žena, kiretažama bez anestezije, trgovanju ženama, seksizmima….

Stoga želimo podsjetiti na akciju #prekinimošutnju kojom su žene progovorile o nasilju u zdravstvenim institucijama i zahtijevali smo da prestanu svi oblici nasilja nad ženama u zdravstvenim institucijama o kojemu su žene progovorile tijekom akcije #prekinimošutnju – poručuju organizatori.

Na različitim lokacijama u gradu žene i muškarci čitali su svjedočanstva žena koja su prikupljena kampanjom #prekinimošutnju.

Unatoč snažnom i dugotrajnom odjeku u javnosti, bolnih svjedočanstava tijekom ginekoloških zahvata o kojima su svjedočile tisuće žena diljem Hrvatske, nadležne institucije još uvijek nisu poduzele konkretne korake kako bi se unaprijedila skrb pacijentica.
Žene imaju ustavno i zakonsko pravo na kvalitetnu zaštitu reproduktivnog zdravlja unutar sustava javnog zdravstva – zasnovanu na načelima humanosti, dostupnosti i suodlučivanja pacijentica, koju kao zdravstvene osiguranice i porezne obveznice, i plaćaju.

Međutim, akcija #PrekinimoŠutnju razotkrila je da se navedena načela u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne poštuju.

Na zaključke ministra zdravstva o tome kako se radi o pojedinačnim propustima, odlučno poručujemo kako je jasno da postoji sistemska pogreška u zdravstvu u kojemu se fizičko, verbalno i ekonomsko nasilje nad pacijenticama provodi desetljećima, a očituje se kroz nepotrebno bolne kiretaže nakon pobačaja, punkcije jajnih stanica, biopsije te šivanje međice nakon poroda, vrijeđanja i omalovažavanja pacijentica te nezakonito naplaćivanje usluga trudnicama i rodiljama.

Stoga od svih nadležnih institucija zahtijevamo da se poduzmu sljedeći konkretni i učinkoviti koraci za suzbijanje fizičkog, verbalnog i ekonomskog nasilja pacijentica:

  • Od premijera tražimo pokretanje procedure te upravljanje procesom izrade Akcijskog plana za zdravlje žena. Akcijski plan treba biti prvi hitni korak i jasna poruka svim dionicima u skrbi za zdravlje žena da zdravlje nije roba niti privilegija, već temeljno ljudsko pravo upisano u hrvatski Ustav. Akcijski plan mora počivati na jasnim ciljevima, aktivnostima i odgovornostima, imati osiguran proračun, a za nadzor nad njegovom provedbom treba imenovati neovisno tijelo.
  • Od Hrvatskog sabora tražimo pokretanje postupka izrade i donošenje Rezolucije o zaštiti zdravlja svih žena kojom se ukazuje na stanje i probleme u području zdravstvene skrbi žena i kojom se predlažu provedbene mjere Vladi Republike Hrvatske.
  • Tražimo da se u izradu Akcijskog plana za zdravlje svih žena i Rezolucije o zaštiti zdravlja svih žena ravnopravno uključe svi važni dionici: Ministarstvo zdravstva, javnozdravstveni stručnjaci/kinje, stručne komore i društva, pravobraniteljske institucije, stručnjaci/kinje za ljudska prava, visokoobrazovne institucije koje školuju zdravstvene radnike/ce, predstavnice pacijentica te ostale potrebne stručnjake/kinje.

Tražimo političku odluku koja će doprinijeti sustavnom rješavanju problema institucionalnog nasilja kojemu su pacijentice podvrgnute unutar sustava javnog zdravstva.
Tražimo poštivanje njihovih ljudskih prava i prava pacijenata, ali i ravnopravno uključivanje pacijentica u sve procese koji se tiču njihova zdravlja.

Milijarda ustaje #prekinimošutnju u Zagrebu organiziraju: Roditelji u akciji – Roda, Centar za ženske studije, SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost, CESI – centar za edukaciju i savjetovanje, Ženska soba, Status M, Bolja budućnost – udruga žena Romkinja Hrvatske, U dobroj vjeri, Forum žena Zagreb.