Najljepše Romkinje u Crnoj Gori

/in , /by

Sad već tradicionalno, do kasne sati u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije.

Misice

“Gotovo svim lijepim ženama koje sam poznavao, kao da je nedostajalo samouvjerenosti”, kazao je Henri Miler. Međutim, djevojkama koje su učestvovale na izboru za najljepšu Romkinju za 2016. godinu samouvjerenosti nije nedostajalo. Titulu najljepše Romkinje osvojila je petnaestogodišnja Rosalinda Toska iz Podgorice, učenica osmog razreda.

“Puno mi znači to što sam pobjedila. Sada ću moći prijavljivati se i na druga natjecanja. Iako su i ostale djevojke lijepe, očekivala sam pobjedu”, kazala je Roselinda nakon proglašenja misice.

Kandidatkinje nisu, kako to pisano pravilo nalaže, obećale da će se zalagati za mir u svijetu, ali je zato prva pratilja, Gentijana Gaši iz Budve rekla da će, ako se ikada dogodi da osvoji neku novčanu nagradu iskoristiti će ju da pomogne siromašnoj djeci bez roditelja.

“Ovo je za mene veliki uspjeh, mada moram priznati da je važno sudjelovati, a ne pobijediti. Čestitam djevojci koja je pobijedila, a zahvalila bih se žiriju i djevojkama. Želja mi je da upišem pravni fakultet i dati ću sve od sebe da mi se ta želja ostvari”, rekla je sedamnaestogodišnja Gentijana.

misice 2

Dvije godine starija Almedina Bečaj iz Podgorice, koja je prošle godine bila prva pratilja, a ove godine je bila druga. Kako je kazala očekivala je da uđe u uži izbor jer ne bi se ni prijavila za natjecanje da misli da je ružna.

“Kao i svake godine zadatak žiriju nije bio lak. Teško je bilo izabrati misicu. Dvije djevojke su imale isti broj bodova, ali je presudilo to što je jedna kandidatkinja imala više petica. Nijanse su odlučile”, kazao je predsjednik žirija Momčilo Mićunović.

Romski bal, na kome se bira najljepša Romkinja u Crnoj Gori, organizirala  je Koalicija NVO “Romski forum za integracije”. Ismet Kurti se zahvalio donatorima, prije svega Fondu za manjine, koji su pomogli da se uspješno organizira četvrti romski bal.

“Cilj manifestacije je očuvanje i razvoj kulturnog identiteta i baštine romske populacije u Crnoj Gori”, kazao je Kurti.

Sad već tradicionalno, do kasno u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije. Za dobro raspoloženje zadužen je bio Aldin Avdijaj, ali su se mikrofona latili i Sebastijan Bajra, Valentina Delija, čak i član žirija Dragan Marojević.

misice 3

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

/in /by

Ne opravdavajte nasilnika, nasilje nije romantično!

Feministički kolektiv fAKTIV apelira na medije da posebnu pažnju posvete načinu pisanja o nasilju nad ženama te u svom mediju objave smjernice za izvještavanje o ovoj problematici

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, feministički kolektiv fAKTIV medijima je poslao priopćenje u kojemu apelira na odgovorno izvještavaju o nasilju nad ženama.

Njihovo priopćenje, koje sadrži upute kako pokrenuti društvene promjene, te kako izvještavati o ovom iznimno osjetljivom društvenom problemu, prenosimo u cijelosti:

Prije sedamnaest godina na zagrebačkom su općinskom sudu ubijene tri i ranjena jedna žena. Počinitelj je bio suprug jedne od njih. Dan njihova ubojstva, 22. rujna, obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ove godine Feministički kolektiv fAKTIV poziva Vas, novinare/ke i urednike/ce, da posebnu pažnju posvetite načinu pisanja o nasilju nad ženama. Pozivamo vas na odgovorno izvještavanje o nasilju nad ženama tijekom cijele godine.

U osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, mediji igraju važnu, ako ne i ključnu ulogu. Ta uloga i utjecaj donose odgovornost – za formiranje javnog stava i pokretanje društvene promjene. Umjesto da budu saveznici žrtava nasilja i svih onih koji/e se protiv tog nasilja bore, mnogi mediji svojim izvještavanjem perpetuiraju pa i stvaraju atmosferu koja problem produbljuje. Žrtvama takva situacija otežava borbu te ih odvraća od prijavljivanja nasilja i traženja pomoći.

Zločini nasilja nad ženama (silovanja, ubojstva, premlaćivanja…) nisu ‘dobre priče’ za crne kronike. To su zločini kojima svi odgovorni za kreiranje, objavljivanje i emitiranje medijskih sadržaja moraju pristupiti s posebnom pažnjom. Postoji gomila smjernica, priručnika, uputa – namijenjenih upravo vama! Sažele smo najvažnije:

1. Što ćemo točno sa svim tim nepotrebnim detaljima?

Izbjegavajte pisati samo ‘sočne’ detalje priče klikova, čitanosti, gledanosti radi. Nije riječ o jednom slučaju, bitno je ukazivati na društvenu odgovornost i propuste institucija. Mediji mogu pomoći u kreiranju društva koje ne odobrava nasilje.

2. Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst.

Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja nad ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.

3. U nasilju nema ništa romantično ni tragično i jasno je tko je nasilnik. Ne opravdavajte ga!

Kad kao razlog nasilja navodite ‘bračnu svađu’ ili pišete o ‘tragičnom kraju jedne ljubavi’, zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može staviti u kategoriju ljubavi te da oba aktera snose odgovornost. To nije istina. U slučajevima silovanja ne koristite riječi ‘seks’, ‘obljubio’, i sl., jer te riječi impliciraju pristanak. ‘Zločin iz strasti’ je isto tako neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno – time se solidarizirate s nasilnikom.

4. Piti alkohol nije zločin, silovati jest!

Koncentrirajte se na ponašanje počinitelja, ne na ponašanje žrtve. On je silovao, udario, ubio. Ona ima pravo odijevati se kako želi, piti alkohol, družiti se s kim želi. Ništa od toga nije kazneno djelo niti je nasilje posljedica ženina ponašanja. Žena nije kriva.

5. On nije zvijer, nažalost!

Nasilnike ne nazivajte čudovištima i zvijerima jer time pogodujete mitu kako nasilje čine neki ‘drugi’, neki izvan naše zajednice. Nasilnici nisu ‘drugi’, često su i vrlo cijenjeni članovi zajednice koja odobrava i prešućuje nasilje.

6. Tako miran i povučen susjed? Koga briga i kako je to relevantno? 

Javno mišljenje je znatno oblikovano kulturom silovanja – izjave i stavove počiniteljevih poznanika, obitelji i susjeda, kao i proizvoljno odabrana mišljenja važno je kritički prikazati – dobro je navode popratiti objašnjenjem zašto su problematični i što potiču.

7. Identitet žrtve se štiti. Osim ako ona ne traži drugačije. Ne otežavajte!

Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti fotografirana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je dala.

8.  Etnički i nacionalni identitet nasilnika je nebitan.

Izbjegavajte opise ili komentare koji sadrže ili navode na diskriminacijski stav prema određenim grupama, odnosno upućuju da je nasilje uobičajeno ili učestalo ponašanje osoba koje pripadaju nekim ‘drugim’ ili manjinskim grupama. Ne navodite njihov etnički, nacionalni i sl. identitet, jer ga ne navodite ni za pripadnike/ce ‘većinskih’ grupa.

9. Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.

Upravljanje društvenim mrežama postalo je neizostavna karika u medijskoj industriji.  Budući da je javno mišljenje značajno oblikovano kulturom silovanja, komentari na društvenim mrežama često su puni osude i vrijeđanja prema – žrtvi. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.

10. Oprema prodaje, ali oprema i najviše šteti.

Posebno su važni konstrukti i izrazi korišteni u naslovu i podnaslovu jer se njima sugerira odnos publike prema sadržaju teksta. Kada kreirate naslov, razmišljajte o svemu gore navedenom. Dakle: bez senzacionalizma, bez seksizma, bez seksualiziranja, bez upitnika i izraza koji ukazuju na nevjerovanje žrtvi (navodno i sl.). Isto vrijedi i za fotografije, video-priloge te svu opremu koja prati tekst.

Vijesti.hr

Žrtve trebaju prijavljivati nasilje

/in /by

U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u srijedu je u organizaciji Ministarstva socijalne politike i mladih održana konferencija „Možemo zajedno“ – međuresorna suradnja u suzbijanju nasilja na kojoj sudionici upozorili kako je važno podizati svijest kod žrtava da prijavljuju nasilje ali i kod drugih građana da nasilje niti smiju provoditi niti će se tolerirati.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna u spomen na ubojstvo sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke u brakorazvodnoj parnici Gordane Oraškić, čiji je suprug Mato Oraškić na Općinskom sudu u Zagrebu prije 17 godina ubio sutkinju, odvjetnicu i svoju suprugu, a sudsku službenicu teško je ranio.

Na konferenciji koja je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održana u Tribinama Grada Zagreba, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić poručila je da je nasilno ponašanje jedan od najozbiljnijih i sveprisutnijih problema modernog društva kao i djelom naše svakodnevnice na svim razinama društva neovisno o tipu obitelji, obrazovanju i spolu.

Konferencijom se stoga želi skrenuti pozornost institucijama i javnosti da je temama nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i djecom i dalje potrebno pridavati posebnu međuresornu pozornost.

Juretić je najavila da njezino ministarstvo do kraja ove godine namjerava održati prvi ciklus edukacijskih radionica za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji.Istaknula je pritom da je cjelovitu zaštitu žrtava na razini države moguće postići samo zajedničkim poduzimanjem mjera od državnih tijela do udruga civilnog društva.

Ministrica je također najavila da bi ovih dana trebala biti formirana radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv nasilja.

Ministar zdravlja Dario Nakić kazao je pak da se kroz zdravstveni sustav često vide posljedice i razmjere nasilja kao i psihičke posljedice.

Društvo – od vrtića i škola, zdravstvenog sustava i socijalne službe do policije i pravosuđa treba na vrijeme poslati jasnu poruku da neće tolerirati one koji provode nasilje i da će zbog toga biti kažnjeni te da će se dati prilika za normalan život žrtvama nasilja, rekao je Nakić.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava pravosuđa, policije, odgoja i obrazovanja, sudova, državnog odvjetništva, pravobraniteljstva, centara za socijalnu skrb, domova zdravlja, psihijatrijskih bolnica i udruga.

Po podatcima iznesenima na konferenciji u Hrvatskoj je od 1. siječnja do 31. kolovoza 2015. zabilježeno 10 ubojstava osoba ženskog spola i 11 pokušaja ubojstava, dok je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno po 11 ubojstava i pokušaja ubojstava.

Kada govorimo o nasilju nad ženama ne možemo preskočiti nasilje u obitelji, jer u tom okruženju koje bi trebalo najtoplije i najsigurnije ona bude ubijena ili izložena ostalim oblicima nasiljima, rekla je sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković. (Hina)

Poziv za iskazivanje interesa mladih Roma za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme za uključivanje Roma

/in /by

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uz potporu Europske komisije organizira uvodnu konferenciju Nacionalne platforme za uključivanje Roma 12. srpnja 2016. godine u Zagrebu.

Jedan od ciljeva Nacionalne platforme jest jačanje suradnje lokalnih i regionalnih dionika, osobito samih pripadnika romske nacionalne manjine te posvećenost ishodima procesa integracije Roma. U okviru projekta nastavit će se osnaživati mlade Rome i Romkinje za aktivno sudjelovanje u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina poziva pripadnike/ce romske nacionalne manjine da se prijave za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme za Rome.

Na temelju dostavljenih prijava, Ured će izabrati 4 kandidata/kandidatkinje s kojima će sklopiti ugovor o djelu ili studentski ugovor za obavljanje poslova organizacije uvodne konferencije u trajanju od jednog dana.

Uvjet za prijavu je srednja stručna sprema. Uz kratki životopis, svi prijavitelji moraju priložiti pismo motivacije za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na e-mail adresu: ured@uljppnm.vlada.hr.

Rok za dostavu prijava je ponedjeljak, 4. srpnja 2016. godine., u 12:00 sati te prijave zaprimljene nakon tog roka neće biti uzete u obzir.

Razgovori s kandidatima/kandidatkinjama će se obaviti 5. i 6. srpnja, a izabrani kandidati/kandidatkinje će biti obaviješteni o izboru 7. srpnja 2016.

Izvor: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

/in , /by

Numanović: Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

Rani prisilni brakovi nijesu samo karakteristika Roma, već pojava rasprostaranjena u svijetu sa kojom se mora boriti i crnogorsko društvo, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

On je to kazao na javom času, koji je u vezi sa jačanjem svijesti mladih o toj temi, organizovan u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.

„Ta negativna pojava je široko rasprostranjena i svako društvo pa i crnogorsko mora se intezivno baviti ovim problemom“, rekao je Numanović, prenosi agencija MINA.

Resorno ministarstvo, kako je naveo, radi na promjeni svijesti crnogorskih građana da se mora raditi na uvažavanju jednakosti, bez obzira na različitost na bilo kakvom osnovu.

On je ukazao na rezultate mnogih istraživanja prema kojima je Romska populacija najmarginalizovanija grupa u društvu.

„Naše društvo je obavezno da, sa posebnim senzibiletetom, vodi načina o Romima i da na kvalitetan sistemski način rješava te probleme kako bi se ta populacija integrisala u društvo“, kazao je Numanović.

Kako je naveo, statistika govori da se treba intezivnije „osvijetliti“ ta pojava i nađe način da ona bude riješena.

Ministar je kazao da podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. „To je dovoljan alarma za sve pa i naše društvo da se intezivno bavimo ovom pojavom“.

„Dalji rezultati su alarmantni jer pokazuju da se svake godine u svijetu, u prosjeku, uda 14 miliona djevojčica mlađih od 18 godina, što znači da se svaki dan uda oko 38460 djevojčica, svakog minuta 27 a svake sekunde jedna djevojčica“, pojasnio je Numanović.

On smatra da društvo, mediji, nevladin sektor i državne institucije moraju da „upale lampe“ i na sistemski način pokušaju da riješe problem prisilnih brakova.

Djevojčice, prema riječima ministra, nijesu zdravstveno, psihički ni fizički spremne za rano majčinstvo koje, kako je kazao, kasnije izaziva druge negativne efekte i za djevojčicu i djecu iz tih brakova.

„U rješavanju ovog problema, ohrabruju nas aktivistkinje iz nevladinog sektora romske populacije koje svojim pozitivnim primjerom pokazuju kako se može integrisati najmarginalizovanija grupa“, rekao je Numanović.

Crna Gora je, kako je kazao, poslednjih godina napravila iskorake u obrazovanju romske djece, jer se povećava broj upisanih u osnovne i srednje škole i na fakultete.

„Svijest o potrebi rješavanja negativnih pojava kao što su prisilni brakovi leži u kvalitetnom obrazovanju“, kazao je Numanović.

On je rekao da sve manji broj dječaka i djevojčica romske populacije napušta započeto školovanje. „A najbrža integracija Roma ide preko njih samih, koji su obrazovani“.

Kako je naveo, država je uradila mnogo na regulisanju pravnog status Roma i aktivno radi na rješavanju stambenih problema i zapošljavanju što većeg broja pripadnika te populacije.

„Nemojte dozvoliti vašim roditelji da vas rano udaju zbog tradicije ili ekonomskih problema. Vaš glas se mora čuti“, poručio je Numanović.

Direktorica škole Ljubinka Nedić zadovoljna je što se u toj ustanovi održava javni čas o sprječavanju ranih brakova, jer se učenici često suočavaju sa tim problemom.

Ona je ukazala da je škola u saradnji sa policijom i saznanjima koje je dobila od učenika, nekolika puta spriječila prisilne brakove.

„Mi se trudimo da romskoj djeci raznim vannastavnim aktivnostima damo do znanja koliko je obrazovanje bitno“, rekla je Nedić.

Kako je navela, učenici i nastavni kadar svake godine, pored mnogih značajnih datuma, obilježavaju 8. april – Dan Roma.

Sonja Gigović – Perišić iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima smatra da je organizovani javni čas dobar način da se razgovara o stvarima koja brinu romsku djecu, kako bi oni stekli uvjerenje da im državne institucije mogu pomoći.

„Nedopustivo je da djevojčice budu majke, snahe i eksploatisane“, smatra Gigović – Perišić.

On je kazala da pozivom na broj 116 – 666, Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima koji je besplatan i anoniman, djeca mogu prijaviti radno ili seksualno eksploatisanje, ili ako su im ugovoreni prisilni brakovi.

„Mi iz Kancelarije možemo vas posavjetovati ili proslijediti informaciju nadležnim organima“, rekla je Gigović – Perišić.

Fatima Naza iz Centra za romske inicijative, rekla je da su dječji brakovi seksualno zlostavljanje i da to treba prekinuti i ne smije smatrati kao normalno u romskoj zajednici.

Kako je navela, djevojčiće i dječaci ne mogu sami protiv roditelja, ali je važno da drugari iz škole prijave izostanak djece kako bi se spriječilo stupanje u brak.

„Centar je prethodne tri godine imao 30 slučajeva prislinih dječijih brakova od kojih je nekoliko spriječio“, rekla je Naza.

Izvor: Cafe Del Montenegro

EU: Diskriminacija romske djece u Mađarskoj

/in /by

Europska unija uputila je upozorenje Mađarskoj zbog diskriminacije romske djece u obrazovnom sustavu te zemlje.

Europska komisija je pokrenula prekršajni postupak protiv Mađarske zbog prevelike zastupljenosti romske djece u školama za mentalno zaostale osobe i zbog njihove diskriminacije u redovnim školama.

U priopćenju Komisije se navodi da se EU zalaže za jednak pristup romske djece obrazovanju i jednake šanse u njihovom zapošljavanju i uključivanju u mađarsko društvo.

Romi su u Mađarskoj najsiromašnija etnička manjina, a mađarskim vlastima dat je rok od dva mjeseca da odgovore na upozorenje Europske komisije.
EU je ista upozorenja nedavno uputila i Češkoj i Slovačkoj.

SRAM NAS BILO: Podgoričke mame izbjegavaju škole u koje idu ROMSKA DJECA!

/in /by

Nedavno brutalno premlaćivanje dječaka romske nacionalnosti u Podgorici od strane dvojice mladića, izazvalo je burne reakcije i opću osudu javnosti građana, institucija i organizacija. Ipak, koliko su upravo svi oni zajedno, a najprije roditelji, krivi za diskriminaciju romske djece, a time posredno i za ovaj događaj?

Da li smo licemjeri koji, sa jedne strane, javno osuđuju diskriminaciju Roma, a sa druge – ne želimo romsku djecu u blizini svoje djece?!

U grupi Udruženja roditelja na Facebooku, jedna mama iz Podgorice postavila je pitanje u vezi “iskustava” drugih mama sa romskom djecom u Osnovnoj školi “Savo Pejanović”.

Ova mama kaže da je svoju kćer upisala u OŠ “Savo Pejanović” u centru grada, u kojoj, kako navodi, ima “dosta romske djece”. Po njenim tvrdnjama, upravo iz tog razloga, njene susjede nisu upisale djecu u ovu školu.

Činjenica da jedna majka u Podgorici uopće postavlja ovakvo pitanje, kao i neke od reakcija, govore mnogo više od svih priopćenja i deklaracija.

Naši mali sugrađani, romska djeca, kojima je život rođenjem dodijelio lošije karte, umjesto podrške i pomoći svih nas, već na svojim prvim koracima, nailaze na odbacivanje i izbjegavanje. I tu ne mogu pomoći deklaracije niti projekti.

Drage mame, i romska djeca su – samo djeca! Ne morate svoju djecu sklanjati od romske djece. Morate svoju djecu učiti da budu humani, solidarni i da pomognu onima kojima je pomoć potrebna! U tom smislu, boravak vaše djece u istoj učionici sa romskom djecom, može samo koristiti svima!

romi

VP.me

Romski jezik kao izborni predmet

/in /by

Uvođenje romskog jezika u osnovne škole u Srbiji je od velike važnosti i za romsku zajednicu i za proces europske integracije Srbije, ocijenili su učesnici skupa na kojem je obilježen početak projekta „Uvođenje romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u osnovne škole u Srbiji“ koji je financirala EU a sprovodi ga Centar za edukaciju Roma i etničkih zajednica iz Beograda.

“Projekat, koji EU podržava i financira, je jedan od najznačajnijih među projektima za inkluziju Roma koji se sprovode u Srbiji”, izjavio je Nikola Bizel iz Delegacije EU u Srbiji.

“Opipljive mjere kojima se poboljšava položaj Roma su od ključne važnosti za pregovore o poglavlju 23, a EU je da pomogne vladi i romskoj zajednici u tome”, rekao je on.

Nastavnici u tome imaju važnu ulogu jer prenose jezik, kulturu i vrijednosti djeci i doprinose njihovoj inkluziji u društvo, naveo je Bizel napominjući da još puno treba uraditi da bi se dostigao zadovoljavajući nivo integracije Roma u društvo, naročito na lokalnom nivou.

Koordinator projekta Ljuan Koko je ocijenio da se sada postavljaju temelji za uvođenje romskog jezika kao izbornog predmeta.

On je rekao da treba utvrditi mogućnosti za uvođenje predmeta, razviti obrazovni programi i omogućiti certifikaciju nastavnika na Filološkom fakultetu Beogradskog univerziteta, koje će angažirati ministarstvo obrazovanja.

Projekat je usmjeren na to da roditelji upišu djecu na satove romskog kao izbornog predmeta, jer je jako važno da i djeca I društvo uče o Romima i njihovom jeziku. Koko je naveo da će projekat trajati 20 mjeseci i da je njegova vrijednost 158.600 eura, od čega je EU donirala 134.800 eura.rajko-768x1024

Književnik, dr Rajko Đurić je govorio o povijesti i značaju romskog jezika u obrazovanju kao i o tome koliko je važno učenje jezika za kulturni identitet I društveni značaj Roma.

Jasminka Peruničić Alen iz Ministarstva obrazovanja je upozorila na nedostatak nastavnika, nezainteresiranost roditelja i nedovoljno djece da se formiraju odjeljenja. Najizraženiji problem je slab odziv roditelja, rekla je ona i dodala da za desetak škola ima dovoljno đaka, ali da ih roditelji nisu prijavili.

Cilj projekta „Uvođenje romskog jezika u osnovne škole u Srbiji“ je da poboljša i razvije obrazovne programe za djecu i mlade zainteresirane za nastavu romskog jezika. Pored toga, na ovaj način će se osnažiti, educirati i omogućiti stjecanje certifikata za najmanje 40 nastavnika predmeta Romski jezik sa elementima nacionalne kulture, kao i podržati njihovo angažiranje u školama u kojima postoje uslovi da se realizira nastava predmeta Romski jezik sa elementima nacionalne kulture.

Ova aktivnost je dio projekta “Podrška Europske unije inkluzivnom društvu” koji EU financira sa 5.4 milijuna eura, a sprovode Delegacija EU u Srbiji u suradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

r.

Reiner: Romi već stoljećima s Hrvatima dijele sudbinu, dobro i zlo

/in , /by

Sa svečanog obilježavanja Svjetskog dana Roma u petak u Mimari, predstavnici romske zajednice u Hrvatskoj upozorili su na i dalje težak položaj Roma te poručili kako od nove Vlade očekuju da u tom smislu učini iskorake, dok je godišnju nagradu Saveza Roma ‘Kali Sara’ dobio rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras.

Očekujem od naše nove Vlade da napravi iskorak u radu s romskom zajednicom što do sada još uvijek nismo vidjeli’, rekao je saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Država je, priznaje Kajtazi, uložila posebne napore da poboljša položaj Roma.

‘Imamo zakone i institucije koji se brinu o položaju nacionalnih manjina, posebno Roma, a podršku prate i nacionalne strategije te strateški dokumenti, ali ipak nedostaje političke volje da se zacrtano i ostvari’, rekao je.

Socijalna isključenost, diskriminacija, stanovanje te nezaposlenost, središnji su problemi s kojima se Romi susreću u Hrvatskoj, kaže Kajtazi.

Romska manjina već stoljećima s većinskim hrvatskim narodom dijeli sudbinu, dobro i zlo

‘Pozitivan pomak u odnosu društva prema romskoj manjini u Hrvatskoj je nepobitan i to dobrim dijelom zahvaljujući incijativama koje dolaze upravo iz romske zajednice’, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

Slaže se kako su problemi romske manjine u Hrvatskoj značajni no, dodaje, to su problemi hrvatskog društva u cjelini, apostrofirajući u prvom redu visoku nezaposlenost, nizak životni standard te siromaštvo. Romska manjina, kazao je Reiner, već stoljećima s većinskim hrvatskim narodom dijeli sudbinu, dobro i zlo na ovim prostorima. Ukazao je i na potrebu uzajamnog poštovanja, tolerancije, dijalog i suradnje kao obilježjima slobodnog naprednog društva kakvo Hrvatska mora biti.

Istaknuo je da se Republika Hrvatska već u prvim danima uspostave države i demokratskog sustava Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama te o pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina opredjelila za punu zaštitu pripadnika nacionalnih manjina.
‘To su standardi koje smo sami postavili i ispod kojih nećemo ići’, rekao je predsjednik Sabora Reiner.

Dodao je kako se ne može spriječiti da grupice tvrdokornih nacističkih huligana izvikuju protiv pripadnika pojedinih nacionalnih manjina, no, naglasio je, može se i mora spriječiti da takvi stavovi i ponašanje ne prevladaju u društvu te ne eskaliraju u fizičko nasilje protiv ‘drugih’ i ‘drugačijih’.

‘Zastupniku Kajtaziju hvala jer smo zajedničkom inicijativom uredili stratište Roma na Uštici kod Jasenovca. I ovih ćemo dana posaditi ponovno cvijeće. I Jasenovac i Uštica moraju blistati kao rajski vrt, radi naše povijesti, radi našeg danas i sutra’, poručio je zagrebački gradonačelnik i izaslanik predsjednice republike Milan Bandić.

Na svečanosti je dodijeljena i Godišnja nagrada Saveza Roma ‘Kali Sara’, a dobio ju je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras koji je, istaknuto je, dokazani prijatelj romske zajednice u Hrvatskoj.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja 1971. u Londonu koji je rezultirao usvajanjem odluka o romskoj zastavi, himni ‘Đelem, Đelem’ te romskog jezika.

HINA

ROME NAJVIŠE MRZE U CENTRU ZA SOCIJALNU SKRB

/in , /by

OVE SRIJEDE, kao i svakog 8. travnja obilježen je Svjetski dan Roma.

Taj datum obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, koji je bio jednan od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.

Na svoj je način na profilu na Facebooku dan obilježio i novosadski pisac Bojan Krivokapić koji je napisao:

“Pošto je danas Svetski dan Roma, da se i ja uključim. Išla s nama u zabavište jedna Fatima, godina je 1991/92., selo vojvođansko, nije se znalo ‘ko je ‘ko i te priče, svi zajedno, bratstvo, sestrinstvo i ljubav pršti na sve strane, ali su Fatimu jedan dan premlatili, jer ima muslimansko ime i zato što je Ciganka.

Krenuo ja po seminarima u srednjoj školi, nenasilne komunikacije, abecede demokracije, kurci-palci i to, puna mi glava nejasnoća i pitanja, a usta puna političke korektnosti. Svaki put kad bih samo pomislio na reč ‘cigansko’ (muzika, iskustvo, pitanje, šta god), odmah bih se prenerazio jer se ne kaže Cigani, nego Romi. I tu bi se sve završilo.

Onda sva moja iskustva s Centrom za socijalni rad i njegovim uposlenicima_cama, sve psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i sve to i u ženskom rodu, sve gola govna. ‘Uđi preko reda, što stojiš s tim Ciganima, Sad mi bila neka Ciganštura, da te bog mili sačuva, Šta ćeš ti ovde, pa ti nisi Cigan (a ja kao dodam, da tragedija bude manja: Svi smo mi Cigani), Ti si tako obrazovan i pismen, a ne k’o oni Cigani’. Itd, itd. Rome najviše mrze u Centru za socijalni rad, niko me ne može ubediti da nije tako.

Pa onda Jovica koji je ušao u moj život, kratko se zadržao i nestao, i kojeg sam hteo da usvojim, pa su me razni ljudi razuveravali i ubeđivali da to ne činim, jer kako bih bio skrbnik još i njemu, a moj najmlađi brat, tada osnovnoškolac, kada sam ga pitao da li ti je okej da s nama živi i Jovica, znaš on je mali Rom sa ulice – govori: imam one igračke, i robu koja mi je mala, neka dođe.
Eto, na to ja pomislim, ne pomislim na ‘Đelem, đelem’, iako je to lepa pesma, ni na Šabana Bajramovića i Esmu Redžepovu, iako su oni dobri pevači, a verovatno i dobri ljudi.

Pomislim i na svoju koleginicu sa sarajevskih studija i njenu knjigu Rom k’o grom, i na posvetu koju mi je napisala i koju ne razumem, i tako…

Ne znam šta je bilo s onom isprebijanom Fatimom, nadam se da nije završila u Centru za socijalni rad”.

Piše: G. Ut.