SVJETSKI DAN ROMA

/in , /by

Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja u znaku sjećanja na prvi kongres Roma. Ovaj datum označava dan kada  su se Romi intelektualci sastali prije 41 godinu na   Prvome kongresu Roma, održanog od 8 do 12  travnja 1971. godine u Londonu (Engleskoj),

Tijekom 60-ih godina uspostavljaju su se brojne romske organizacije u Francuskoj i Velikoj Britaniji. U ovom periodu nastaju i prve romske organizacije u Srednjoj i Istočnoj Europi. Zajedno sa rastom broja nacionalnih romskih organizacija, rastao je i interes za stvaranje međunarodne romske organizacije.

Na prvome Kongres, za koji se smatra se da je prvi istinski međunarodni sastanak Roma,  raspravljalo se poglavito o jeziku, kulturi, obrazovanju, društvenom položaju Roma, Stop rasizmu, diskriminaciji i egzilu.

Kongres je rezultirao prihvaćanjem naziva Rom a dotadašnji nazivi Cigan, zigeuner gitanos itd.  označeni su kao nedostojni i uvredljivi!

Dogovoren je izgled romske zastave Plava boja u gornjoj polovici koja simbolizira nebo i mir, zelena boja u donjoj polovici koja simbolizira put i slobodu kretanja i crveni kotač u sredini koji simbolizira mukotrpnu povijest romskoga naroda.

Usvojena je romska Himna (Dželem, dželem).

Formiran je i prvi međunarodni saveza Roma (International Romani Union – IRU) koji još dan danas djeluje.

Održavanje Kongresa doprinijelo je povećanju uključenosti Roma u društveni život i potaklo osude diskriminacije i rasizma nad pripadnicima romskoga naroda.

Nakon prvog Kongresa Roma dolazi do porasta broja romskih nevladinih organizacija, klubova i kulturno-umjetničkih društava. Romi su  tradicionalni miroljubiv narod, potiču sa prostora današnje Indije.

Nakon prvih znakova diskriminacije i progona napuštaju Indiju i u traganju za boljim uslovima života jedan  se dio naseljava u Europu.

U Hrvatskoj službeno živi 17.000  Roma iako se zna da je brojka puno veća procjenjuje se oko 30 do 50 tisuća Roma. U Europi živi 12 do 15 milijuna Roma. A u svijetu se procjenjuje da živi oko 25 milijuna Roma.

Iako Romi čine najveću “manjinsku” zajednicu, često su tretirani kao građani drugog reda. Brojne romske udruge, predstavnici Roma, Vlade i pojedinci pokušavaju zadnjih 15 godina promijeniti sliku o Romima, ali napredak je spor ali vidljiv te ima poboljšanja.

Ramiza Memedi