JEDNAKE ŠANSE

/in /by

Iako su sve više prisutni glasovi u javnom prostoru, poglavito žena, o rodno-spolnoj neravnopravnosti, još je dalek put do uspostavljanja društva koje će pružati jednake prilike i ženama i muškarcima. Problematika neravnopravnosti postaje dvostruko otežana kad je riječ o ženama koje su pripadnice nacionalne manjine što je rezultat – dvostruka diskriminacija. Svakodnevno iskustvo života unutar našeg društva, pod okovima dvostruke diskriminacije, iz prve ruke svjedoče Romkinje. Još uvijek postoji sklapanje maloljetnih brakova što dodatno pogoršava i otežava položaj Romkinja.

Govori se o tradicionalno shvaćanje rodnih uloga te nemogućnost adekvatnog obrazovanja Romkinja, neki su od uzroka niske zaposlenosti žena iz romske zajednice. Ali na svu sreću u zadnjem desetljeću obrazovanje Romkinja je u porastu, ali na njihovu žalost zbog postojeće diskriminacije ne mogu se zaposliti sa završenim željenim obrazovanjem, što pokazuju i mnoga provedena istraživanja. Pojedine posao su našle u nevladinim udrugama, što im ne predstavlja dugoročnu egzistenciji. Poznato je da Udruge ovise o projektnim financijama, donatorima i sponzorima.

Svjesni smo da je to jedna od većih nacionalnih manjina, ali se još uvijek malo zna a što je bitnije niti žele znati nešto više o Romima. Nedavno osoba se zaposlila na poslovima čišćenja u jednu trgovinu. Kada je osoba stigla počelo je međusobno govoriti ostali radnici: što će nama ovdje, zašto su je doveli ovdje da mi moramo paziti na tu osobu da ne bi što otuđilo (pokralo). Odmah su predrasude počele prštati na sve strane iako ta osoba pokazala volju raditi a ne krasti.  

Ali zasigurno je ono da su pripadnici romske nacionalne manjine kroz povijest bili žrtve diskriminacije te socijalnog isključivanja, a što pokazuje da ni danas situacija nije puno drugačija. Za žene pripadnice romske zajednice diskriminacija je dvostruka s obzirom na nacionalnu pripadnost te pripadnost spolu što Romkinjama uvelike otežava borbu za temeljna ljudska prava.

Kada se govori o rodno uvjetovanom nasilju u kontekstu romske zajednice istraživanja su također pokazala visoku razinu prihvaćenosti predrasuda o nasilju nad ženama u obitelji. Istraživanja također pokazuju kako veliki postotak pripadnika romske populacije smatra kako je žrtva kriva za doživljeno nasilje,  a neki uopće niti nemaju izgrađeno mišljenje o toj problematici. Uvijek se smatra da žena mora biti ta koja sluša jer inače dobiti će svoje zaslužene batine kako bi se opametila. Ovo je rezultat i posljedica patrijarhalnog sustava koji je zastupljen u većini romskih zajednica te nedostatak obrazovanja i edukacije što dodatno otežava osvještenost o različitim oblicima nasilja kojima su Romkinje izložene.

Ali ako pitamo da li je zadnjih godina položaj Romkinja bolji?

Obzirom da se povećao broj učenika u osnovnim, srednjim i višim školama moramo priznati da je do promjene svijesti došlo, ali pitanje je još koliko nam treba da ta svijest počne djelovati kako u samoj zajednici tako i u širem društvu.

Reći ću jednu rečenicu u pogledu položaja Romkinja. „Ako se vratimo unazad 10, 15 ili 20 godina u nekim područjima položaj djevojčica, djevojaka i žena je nešto bolji“. Posebno bih naglasila da u većim gradovima to poboljšanje je vidljivo ali u ruralnim dijelovima situacija je i dalje ista čak i možda gora.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja

/in , /by

25. studenog obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji treba ući u romsku zajednicu koja i dan danas živi patrijarhalnim životom.

Odlukom Ujedinjenih naroda 1999. godine, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u znak sjećanja i poštovanja prema sestrama Mirabel, koje je 25. studenoga 1960. godine u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu, te svim onim ženama koje su svoj rad posvetile borbi za ljudska prava, za dostojanstvo svakog ljudskog bića.

Nasilje nad ženama je problem u gotovo svim društvima, najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava i predstavlja ozbiljan problem, posebice stoga što većina takvih događaja ostaje u velikoj, tamnoj brojci neprijavljenih djela.  Djela koja ponekad i tragično završe, kao što svjedočimo sve češće u medijima. Nažalost se tek tada govori u javnom prostoru o problemu koji svakodnevno prisutan, na svim razinama, svim društvima, bez obzira na nacionalnost.

Upravo zatvorene zajednice često su primjer kako se tek kada se dogodi tragedija budu medijski izloženi. Romska zajednica je takav primjer, osobito Romkinje koje  i dalje rjeđe prijave slučaj nasilja koje u romskoj zajednici i dalje ostaje unutar zajednice. I dalje drži da je to sramotno prijaviti životnog partnerra pogotovo ako imaju djecu, iako pojedine se odluče prijaviti ali je vrlo mali broj.

Isto tako nasilje se prenosi, nove generacije dolaze, svjesni i s više znanje, ali opet nedovoljno da bi ojačali i stvorili zdrave navike i svijesti  da je nasilje zlo koje ne smije zaživjeti unutar obitelji.  Upravo su najpogubnije posljedice u stvaranju međugeneracijskog prijenosa nasilničkog ponašanja gdje čitave obitelji generacijama žive u nasilju, žrtva postaje počinitelj, a dijete uči negativne obrasce ponašanja.

Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj postignut značajan napredak u suzbijanju nasilja u obitelji, posebice u domeni zaštite žena i djece žrtava obiteljskog nasilja, nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, osobito u romskoj zajednici.

Romkinje moramo ojačati i stvarati dodatne edukacije kako spriječili nasilje unutar zajednice,  možda će biti sporo, izazovno  i puno prepreka, ali posvetimo se problemu koji će pomoći mladim Romkinjama da postanu emancipirane, jake i pune samopouzdanja  kako bi se zaštitili od nasilja koji trpe.

Održan 24. godišnji koncert Romskog resursnog centra

/in /by

Romski resursni centar je održao svoj tradicionalni koncert koji svake godine oduševljava s posjetitelje raznolikošću i šarenilom koji pokazuje romsku tradiciju i kulturu kroz kulturni amaterizam.

Kulturni amaterizam, osobito folklor blijedi u romskoj zajednici, koja je kroz godine izgubila mnoga kulturno umjetnička društva.  Kroz mnogobrojne izazove kojima se nose romske udruge, drago nam je vidjeti da je pojedina romska organizacija opstala više od dvadeset godina. Upravo Romski resursni centar koji djeluje od 2002. godina primjer je uspješnog djelovanja, ali i razvoja udruge koja je postala stup podrške lokalnoj zajednici u Dardi. Početkom rada s nazivom Romsko kulturno umjetničko društvo „Darda“ počela  je s kulturno umjetničkim aktivnostima s ciljem očuvanja tradicije i običaja Roma na području Baranje te rada s mladim Romima, a danas pokreće brojne aktivnosti za romsku zajednicu različite dobi i strukture. 

Jedna od tradicionalnih aktivnosti koju održavaju od početka je godišnji koncert na kojem okupljaju bitne dionike u tome području te prezentiraju folklor koji se polako gubi u romskoj zajednici u Hrvatskoj.  Ove godine je održan 24. godišnji koncert koji je održan 26 listopada 2024. godine, u Dardi te je financiran sredstvima Savjeta za nacionalne manjine i Općine Darda.

Na koncertu je uvodnu riječ održao Jovica Radosavljević koji je istaknuo ulogu Romskog resursnog centra u zajednici, ali i  projektne aktivnosti koje provode u tekućoj godini.

–   Ponosni smo na činjenicu da su u našim aktivnostima,  u prethodnih 24 godina, bili uključeni gotovo svi pripadnici romske zajednice na području naše Općine Darda. Najveći udio su upravo djeca i mladi kroz program pomoći pri učenju, folklornu sekciju i program alternativnog predškolskog programa. Trenutno smo partneri na projektu „Uključi se II“ i socijalnog uključivanja i integracije romske zajednice s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu iz Grada Osijeka. – istaknuo je Jovica Radosavljević

Kroz cijeli koncert se osvrnuo na brojna postignuća koja su ostvarili kroz godinu dana rada sa zajednicom i partnerima kojima je ostvaren značajan napredak u društvu. Istaknuo je i radni tim Romskog resursnog centra koji je uspio ostvariti projekte kao što su Čuvari romske baštine i društveno koristan rad putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kroz različite točke prezentirana je folklorna grupa udruge i njihova kvaliteta u prezentaciji plesa romske zajednice na tome području te nošnja specifična za Rome iz Darde.

Na koncertu je sudjelovale i pjesnikinje Slađana Šabić i Radojka Piškorjanac iz Darde koje su recitirale svoje pjesme kao što su Od proljeća do jeseni i Moji snovi.

Pri kraju koncerta su predstavljene ključni članovi tima Romskog resursnog centra koji su bitan dionik u osmišljavanju, apliciranju i provedbi aktivnosti udruge koja čini malim koracima velike promjene u Dardi i šire.

Nadamo se da će udruga nastaviti uspješan niz koji ostvaruju svojim radom za boljitak romske zajednice u Baranji.

Orhan Memedi