SVETI PETKA-ZAŠTITNICA DJECE I OBITELJI
Iako nisu romske slave, kroz stoljeća obilježavanja slava i praznika, iste su obuhvatile romska obilježja te postali dio romske kulture za određene skupine. Tako smo sudjelovali i na slavi Svete Petke koju Romi obilježavaju generacijama kao zaštitnicu djece i obitelji.
Iako je slava povezana uz pravoslavne Rome, prema određenim zapisima, imamo i Rome islamske vjeroispovijesti koji obilježavaju ovaj dan, ovisno geografskom položaju i migraciji. Kao što smo prethodno naveli, romska zajednica ima specifične govore i prakse tijekom obilježavanje slave te smo i ove godine sudjelovali s romskom obitelji u Capraškim poljanama koja obilježava slavu 27. listopada, kao i većina pravoslavnih Roma u Hrvatskoj.
Iako se Romi često vežu uz mitologiju i različite mistike, istina je da često strogo prate običaje i praksu vjere kojoj pripadaju. Tako je i slavom Svete Petke i pripreme koja je trajala nekoliko dana, a sama slava i gozba za stolom okuplja mnogobrojne prijatelje i rodbinu.
„Sve obitelji u naselju slave Svetu Petku, a ona se smatra zaštitnicom žena koje joj se obraćaju za pomoć i spas. Mi je slavimo i kao zaštitnicom djece, a kako su je slavi naši stari, tako i mi slavimo našu slavu.“- pojašnjava nam domaćica.
Osobito se ističe bogat stol koji obvezno sadržava i pečeno prase te glavu s jabukom. Prije svega, na stolu mora biti pogača, svijeća i dvije čaše rakije koje se postavljaju u pogaču koju vrti domaćin i održi govor na svojem jeziku. Također moraju biti barem tri muška člana za stolom dok se pogača vrti, a domaćica s tamjanom blagoslovljuje ukućane i goste.
Mi to izgovaramo na našem jeziku, a grubi prijevod bi bio „Kolač se vrti, kolač se diže, životinja neka prosi, a domaćin da živi.“ Uz to vrtimo pogaču te domaćin nazdravlja s drugim članom za zdravlje i sreću u životu. U današnje vrijeme mi koljemo prasce za tu prigodu, ali događalo se da netko nema za prase pa se na stol postavlja šta se može. Današnji uvjeti su drugačiji i sve je dostupnije nego prije pa su slave danas obilnije.“ – pojašnjava domaćin.
Uz navedene običaje neizostavno i dobro raspoloženje ukućana i gostiju te slava se nastavlja do dugo u noći. Posjetili smo tri obitelji koji, a svi su međusobno dolazili jedni drugima radi običaja paljenja svijeće i pogače, a to nam pokazuje da ova slava veoma dobro služi bliženju mještana.
„Svi mi imamo naše običaje i obvezu paljenja svijeće pa jedni druge obilazimo po cijele dane jer običaj moramo poštivati. Nisu sačuvani svi običaji, ali ove koje držimo čuvamo i prenosimo na mlađe. Posjetom drugih obitelji i običaju paljenja svijeća, jedne druge podržavamo i ugošćujemo koliko možemo. Svako tko dođe je dobro došao, a dobro se dobrim vraća pa svi se trudimo posjetiti što veći broj obitelji.“ – pojašnjava domaćica.
Bilo nam je drago sudjelovati na takvoj slavi i nadamo se da će uspjeti sačuvati ovaj običaj od zaborava jer ovakvi događaji povezuju ljude, a bez obzira što se radi o religijski vezanom prazniku, obilježja i tradicionalni govori koji su izgovoreni na bajaškom jeziku prikazuju njegovanje kulture i običaja koje nerijetko gubimo pa nam je drago da se ovako barem djelomično održava.
Orhan Memedi
