JASENOVAC
- 04 se obilježava 76. obljetnica proboja posljednjih zatočenika Jasenovca. Nažalost i ove godine odavanje počasti i polaganje vijenaca u spomen na žrtve ustaškog logora, polagali su odvojeno
u više grupa kod Spomen obilježja Kameni cvijet. Koncentracijski logor Jasenovac predstavlja jedno od najvećih stratišta u Drugom svjetskom ratu u kojem je između 1941. i 1945. godine ubijeno po procjeni pojedinih 700.000 muškaraca, žena i djece, uglavnom Srba, Židova, Roma i antifašista bez obzira na vjeru i naciju. Neki umanjuju do sto tisuća dok neki uvećavaju i do milion žrtava. Na dan proboja logoraša 22. travnja 1945. godine u logoru Jasenovac bilo je zatvoreno 1.073 logoraša. U proboj je krenulo njih 600, a preživio je 91 logoraš. Više nikada i nikome se ne ponovio Jasenovac i nijedan zločin ovoga svijeta.
Postavljen je vremenski okvir koji je započeo u 9 ujutro i trajao je do 13 ili 14 sati, te su pojedina izaslanstva u tim okvirima dolazili na komemoraciju. Vladino izaslanstvo došlo je u 9 sati, a potom u 10 sati izaslanstvo Hrvatskoga sabora.
Izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvodio je premijer Andrej Plenković. „Došli smo odati počast svim žrtvama režima NDH i strašnim zločinima koji su počinjeni u ovom i drugim logorima protiv Židova, Srba, Roma, antifašista, Hrvata. Važno je da mlađe generacije osvijeste te zločine i nikad ih ne zaborave. Mi smo ovdje i ove godine, kao što smo bili svake godine tijekom prvog mandata, kao što ćemo biti i do kraja mandata, a dolazit ćemo i kasnije, s pijetetom i sviješću da ovakve zločine ne smijemo dozvoliti da se ikada ponove”, rekao je Plenković.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković položio vijenac u Jasenovcu i rekao kako je u tome logoru počinjen strašan zločin kao i da treba podsjećati mlade generacije da zlo postoji i da uvijek postoje ljudi koji su spremni činiti strašne zločine. „Naša je zadaća da pokažemo da sloboda i demokracija trebaju svoje čuvare, da pokažemo da i mir i ljudska i manjinska prava trebaju biti stečevine moderne hrvatske države. Smatram da sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati. Sve ono što podsjeća i što je bio dio ustaškog pokreta, treba biti zakonski sankcionirano”, rekao je Jandroković.
Predsjednik Republike Zoran Milanović odao je počast polaganjem cvijeta i kamenčića kod Spomen obilježja Kameni cvijet u 11 sati. Nakon odavanja počasti predsjednik Milanović dao je izjavu medijima u kojoj je rekao: „Ovo je bio ustaški logor, ustaše su Hrvati, a kako sam Hrvat, ne mogu se praviti da me se to ne tiče. Prije 76 godina ovdje je bio proboj logoraša kojeg je poveo Ante Bakotić, povikom ‘Naprijed drugovi!’. Spasilo se stotinjak ljudi, ostali su ubijeni. Ovo je bilo kontroverzno mjesto, i dalje je“, rekao je Predsjednik.
Posebno izaslanstvo naroda žrtava predstavljali su predstavnici Srba, Židova, Roma i antifašista. Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik koordinacije Židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus, predstavnik Saveza Roma “Kali Sara” Veljko Kajtazi i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin zajednički vijenac položili su u 12 sati. Kraus je komentirao i odvojeno obilježavanje državnog vrha 76. obljetnice proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac.
“Ovo je pokazalo da smo potpuno podijeljeni i da nismo u stanju, ni kada se obilježava komemoracija Jasenovca, prijeći preko nekih stvari. Ovo pokazuje sliku Hrvatske u kojoj živimo”, ustvrdio je Kraus.
Počast žrtvama Jasenovca odao je i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor koji je rekao kako se moramo prisjećati prošlosti te istovremeno boriti protiv antisemitizma, rasizma i netrpeljivosti.
“Svaki puta kada posjetim Jasenovac, Auschwitz ili neko drugo takvo mjesto u Europi, mislim na pouke koje trebamo izvući. Moramo se prisjećati tih događaja, ali i sjetiti se da Holokaust i sistematično istrebljivanje Židova nisu započeli u Auschwitzu, već antisemitizmom koje seže u prošlost do Križara. Imperativ svih nas je da se borimo protiv antisemitizma, rasizma, netrpeljivosti. Nikada ne smijemo biti samo svjedoci i gledati u drugu stranu dok se nešto užasno događa. Trebamo biti aktivni i boriti se za one koji su diskriminirani, drukčiji od nas, kako bismo zaštitili njihova prava. Te pouke trebamo prenijeti mlađim generacijama. Trebamo se boriti i protiv kontinuiranog procesa negiranja i umanjivanja Holokausta“, rekao je Mor. (Al Jezzera)
Koncentracijski logor Jasenovac ili kako ga još nazivaju Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncetracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Logor je nastao kao rezultat genocidne politike nad Židovima, Srbima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije, proglasila Ustaška domovinska organizacija (isti dan kada je njemačka vojska ušla u Zagreb).
Koncentracijski logor Jasenovac bio je prvi sustavno izgrađivani logorski kompleks na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, jedini koji je neprekidno djelovao za cijelo vrijeme njezina postojanja, te najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli kao i po broju žrtava koje su u njemu stradale.
U jasenovački logor upućivani su muškarci, žene i djeca iz svih krajeva tadašnje NDH, a iz njega je dio zatočenika bio upućivan na prisilni rad u Njemačku i u druge logore u okupiranoj Europi i “najveća tvornica” u NDH s besplatnom radnom snagom. U njega se dolazilo i po presudi suda zbog izvršenog kaznenog djela, u njemu su zatvarani zarobljeni partizani i pripadnici narodnooslobodilačkog, kao i domobrani i četnici. (Wikepidija)
Bio je to višenamjenski logor a istovremeno koncentracijski prolazni radni, kažnjenički i zarobljenički, te logor smrti kojem je osnovni zadatak bio istrebljivanje Srba, Židova i Roma te ostalih rasno neprihvatljivih manjina. Jasenovac je bio stratište za većinu onih koji su u njega ušli, a nisu se uklapali u pojam rasne čistoće (Židovi), ili su pripadali etnički manje poželjnim narodima (Srbi i Romi), kao i za protivnike ustaškog režima i članove njihovih obitelji, bez obzira na nacionalnu ili rasnu pripadnost (antifašisti, komunisti, članovi HSS-a i dr.
Jasenovac je bio posebno “ozloglašen zbog svojeg barbarizma i broja žrtava”. Za razliku od nacističkih koncentracijskih logora koje su nazivali tvornice smrti, zbog industrijskog pristupa ubijanju kojeg su imali nacisti, posebnost Jasenovca je bila u tome što su ustaški krvnici svoje žrtve često ubijali neposredno, svojeručno i brutalno, tako da su žrtve Jasenovca u velikom broju stradale od noža, malja ili sjekire. Tijekom godina, dosta je logoraša bivalo otpušteno iz Jasenovca, a znatan broj je i pobjegao te su poslije svjedočili o strahotama tog logora.
Većina žrtava Jasenovačkog logora bili su etnički Srbi, državljani NDH, u sklopu provođenja genocidnih zakona i zločinačke politike ustaške države. Osim njih, žrtve su bili i Židovi u sklopu holokausta, te u velikom broju Romi koji su također bili istrebljivani u skladu s rasnim zakonima preuzetim od nacista.
Žrtve Jasenovca bili su i brojni Hrvati koji su bili politički protivnici ustaškog režima, antifašisti ili su kao partizani sudjelovali u borbi protiv istog, te pripadnici iz redova drugih manjina koje su živjele na području NDH (Muslimani, Slovenci, Slovaci, Česi, Ukrajinci, Rusi, Talijani, Nijemci, Crnogorci, Mađari, Poljaci, Rumunji i Rusini), a koji su se nečim zamjerili ustaškom režimu.
Zbog spriječenosti članica Udruge da posjete spomen područje Jasenovac na određeni dan, Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ organizirala 24. 04., posjet Koncentracijskog logora Jasenovac sa svojim članicama kao i svake godine. Nakon polaganja cvijeća kod Kamenog cvijeta, posjetili smo i romsko groblje u Uštici. Nažalost Memorijski centa u Uštici bio je zatvoren, tako da nisu mogle pogledati unutrašnjost Centra.
Ramiza Memedi
