Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) rezolucijom proglasila je 30. srpanj Svjetskim danom suzbijanja trgovanja ljudima u cilju podizanja svijesti javnosti o ovom globalnom problemu. Trgovanje ljudima je globalni problem koji utječe na život i krši temeljna ljudska prava, integritet i zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta.
Nastaje kao posljedica loše gospodarske situacije u nekoj zemlji, neravnopravnosti spolova, socijalne isključenosti, nejednakih mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, ekonomske nejednakosti i korupcije, ali i ratova i velikih katastrofa. Pod najvećim rizikom su osobe koje žive na margini društva – siromašni, nezaposleni, migranti. U potrazi za boljim životom, lakom zaradom, veliki broj osoba mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima. Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao trgovanje drogom i oružjem. Stoga je prevencija trgovanja ljudima jedna od ključnih zadaća EU.
Republika Hrvatska od 2002. godine pristupila je izgradnji sustava suzbijanja trgovanja ljudima te je u tu svrhu ratificirala najznačajnije međunarodne dokumente na ovom području kao što su: Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, Konvencija o pravima djeteta, Fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji idr.
Od izuzetne važnosti je konstantna nadogradnja već uspostavljenog sustava te prilagodba novim trendovima fenomena trgovanja ljudima.
U prethodnom trogodišnjem razdoblju primjene Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine, uočeno je da Republika Hrvatska postaje sve više država podrijetla i destinacije za žrtve trgovanja ljudima, a naročito za žrtve iz regije. Važno je naglasiti da pojedine kategorije žrtava trpe različite posljedice nasilja kojeg su preživjele te stoga treba razviti specijalizirani, sveobuhvatni i interdisciplinarni pristup u pružanju pomoći i podrške.
Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine obuhvaća sva područja dosadašnjih nacionalnih dokumenata koji se bave tematikom suzbijanja trgovanja ljudima te je u predložene mjere i aktivnosti ugrađeno iskustvo rada svih nadležnih tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Područja koje obuhvaća Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine su: Normativni okvir, Identifikacija žrtava trgovanja ljudima, Praćenje postupaka otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenih djela povezanih s trgovanjem ljudima, Pomoć i zaštita žrtava trgovanja ljudima, Prevencija, Obrazovanje, Međunarodna i regionalna suradnja i Koordinacija aktivnosti.
Najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organiziranog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje. Osim prisilne prostitucije, žrtve se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima… U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi. Trgovanje ljudima nije nešto što se događa daleko od svih nas, već da žrtvom trgovanja ljudima može postati bilo tko, a svaki pojedinac treba biti informiran i oprezan.
Zaštita žrtava trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj uređena je odredbama Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima koji propisuje poduzimanje potrebnih mjera u području suzbijanja trgovine ljudima te predstavlja nadogradnju već uspostavljenog sustava suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj. Također, uz to, kroz više zakona Republike Hrvatske kao što su: Kazneni zakon, Zakon o strancima, Zakon o kaznenom postupku te Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći, regulirane su sankcije za počinitelje i mjere zaštite za žrtve ovog kaznenog djela.
Obilježavanja Svjetskog dana suzbijanja trgovanja ljudima – 30. srpnja, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima, održan je on-line skup. Obilježavanje Svjetskog dana suzbijanja trgovanja ljudima otvorio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, g. Boris Milošević, a uvodne govore održali su i ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima, g. Alen Tahiri, univ. spec. pol., Nj. E. g. Carlos Ruiz Gonzales, veleposlanik Kraljevine Španjolske za suzbijanje trgovanja ljudima te prof. dr. sc. Davor Derenčinović, predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Akademije pravnih znanosti.
On-line skup popratili su brojni predstavnici tijela državne uprave, organizacija civilnog društva te predstavnici pravosudnih tijela, javnih ustanova kao i akademske zajednice.
Isto tako Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) u suradnji sa Ministarstvom Europe i vanjskih poslova Republike Francuske te Republikom Albanijom kao domaćinom, organizirao je 6. i 7. srpnja 2021 godine, posljednji u nizu on-line sastanaka na temu suzbijanja trgovanja ljudima, s naglaskom na suzbijanje trgovanja djecom u svrhu iskorištavanja za prisilni kriminalitet. Na tom sastanku sudjelovali su i predstavnici Republike Hrvatske, sudac Tomislav Brđanović sa Županijskog suda u Varaždinu i Marija Penava Šimac iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Svaki iz svog djelokruga rada izložili su problematiku iskorištavanja djece te odgovor nadležnih tijela na ovaj problem.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova doznali smo da u 2021 godini do sada identificirano ukupno 14 žrtava trgovanja ljudima, 10 je državljana Republike Hrvatske i četiri državljana Nepala.
Ramiza Memedi
