Blog Elements

Half Sized Blog Element (Single Author Style)

Half Sized Blog Element (Multi Author Style)

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

09/01/2023/in Hrvatska, Zanimljivosti/by Romni

Cijelo desetljeće iskazuje svoju kreativnost Nevjerojatna umjetnička instalacija u dvorištu Josipa Ignaca Josip Ignac (67), popularno zvan Šerif, iz romskog naselja Piškorovec, za sebe kaže da je veliki ljubitelj umjetnosti, a od svoje kuće, dvorišta te prostora uz cestu, napravio je pravu umjetničku instalaciju, na kojoj je radio proteklih deset godina. Ovdje se, osim biljaka […]

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

09/01/2023/in Zanimljivosti/by Romni

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI „ROMSKI KRALJ“ RUMUNJSKE Romi su velika evropska etnička manjina koja nema svoj teritorij, a sastoji se od nekoliko grupa koja su imigrirala iz Indije. Žive na euroazijskom kontinentu, u sjevernom dijelu Afrike, i američki i australijski. U Europi žive između 12-15 milijuna, zajednički se službeno nazivaju “Romi”. Govore tri glavna indoarijska […]

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

09/01/2023/in Hrvatska, Zanimljivosti/by Romni

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

09/01/2023/in Zanimljivosti/by Romni

Full Sized Blog Element (Big Preview Pic)

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

09/01/2023/in Hrvatska, Zanimljivosti/by Romni

Cijelo desetljeće iskazuje svoju kreativnost Nevjerojatna umjetnička instalacija u dvorištu Josipa Ignaca

Josip Ignac (67), popularno zvan Šerif, iz romskog naselja Piškorovec, za sebe kaže da je veliki ljubitelj umjetnosti, a od svoje kuće, dvorišta te prostora uz cestu, napravio je pravu umjetničku instalaciju, na kojoj je radio proteklih deset godina.

Ovdje se, osim biljaka i prekrasnih ruža, nalaze svakakvi predmeti, kao što su raznorazni kipovi, statue, ukrasni tanjuri, igračke, lutke, klaunovi, preparirane životinje, starinski predmeti poput korita i glačala, filmski plakati itd. Na stupovima na ulazu u dvorište ne nalaze se, kao što to zna biti, lavovi, već, originalno, dva ježića, ali i pokoji dinosaur i patka. Ovo sakupljam već 10-ak godina. Stvari su mi nosili ljudi, koji su ih pronašli na glomaznom otpadu, prilikom sakupljanja starog željeza i slično. Prvi predmet koji sam donio doma su ovi crni kipovi majmuna, nabavio sam ih u Trnovcu. Bio mi je to prvi suvenir koji mi je poticaj za dalje. Sve ovdje mi je lijepo i sve mi se sviđa, posebno kip Indijanca i svrake. Dragi mi je i ovaj mini bicikl, na kojem je nekad bio sat, koji više nije radio, ali bicikl sada ima novu svrhu – priča na Josip, dodavši: – Mještanima je sve ovo zanimljivo. Tko god da tu prolazi, svi se čude i dive. Dolaze posjetiti me da to vide. Kiša i vremenske prilike ne smetaju ovome, a djeca već znaju da mogu gledati, ali ne smiju dirati te stvari i to poštuju. Josip ovdje stanuje zajedno sa svojom suprugom Dragom Ignac (69), a često im u posjete dođu članovi mnogobrojne obitelji, koju čine devetero djece – tri sina i šest kćeri – i velik broj unuka. Josip je, kaže, zadovoljan svojim životom, kojeg je proveo u radu s konjima, starim željezom te u voćnjacima jabuka, no danas ga nažalost zdravlje loše služi.

– Nažalost bolujem od dijabetesa i astme, po 16 sati sam na kisiku. Ne mogu zato više puno raditi niti šetati, a domet mi je šetnja našom ulicom. U održavanju ovog prostora, brizi oko ruža i košnji pomažu mi unuci, posebno Kristina – rekao je. I sama kuća obitelji Ignac je zaista posebna. Oslikao im ju je soboslikar iz Držimurca Ivan Novak, kojem je Josip puno pomagao i kaže, veliki su prijatelji. Josip je vjerojatno jedini Rom u cijelom Međimurju koji se posvetio ovakvom umjetničkom izričaju, o čemu kaže i sljedeće: – Jako volim umjetnost. Kad sam na plaži u Fažani prije mnogo godina vidio kipove fazana, odlučio sam i sam napraviti nešto slično kod kuće. Obožavam i filmove, nije bilo filma kojeg nisam pogledao, dok danas pratim samo „Dnevnik“… Volio bih da netko prepozna ovaj moj trud, možda Općina Mala Subotica – rekao je. Piškorovec naime pripada općini Mala Subotica. Uz umjetničke kreacije kojima je uljepšao ovo mjesto, Josip svakako zaslužuje pljesak i zato jer nastoji educirati ostale Rome o važnosti čistoće okoliša. Kako bi po naselju bilo manje smeća, postavio je i dvije bačve te uči djecu da tu odlažu smeće i papiriće od sladoleda, jer u blizini njegove kuće nalazi se i trgovina. – Uvijek sve počistim, ne želim da imamo smeće i da nam je grdo. Imam pripremljene i bombone za djecu, koja ih dobiju ako počiste smeće. Zašto nam svima ne bi bilo lijepo? – kaže Josip Ignac, a mi mu želimo još mnogo zanimljivih predmeta u njegovoj kolekciji te puno zdravlja i sreće!

Autor: Hana Batcha Frančić

Međimurski list

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

09/01/2023/in Zanimljivosti/by Romni

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI „ROMSKI KRALJ“ RUMUNJSKE

Romi su velika evropska etnička manjina koja nema svoj teritorij, a sastoji se od nekoliko grupa koja su imigrirala iz Indije. Žive na euroazijskom kontinentu, u sjevernom dijelu Afrike, i američki i australijski. U Europi žive između 12-15 milijuna, zajednički se službeno nazivaju “Romi”. Govore tri glavna indoarijska jezika i mnogo dijalekata. Glavni jezici su romski, domari i lomari. Tradicionalno žive u izdvojenim romskim naseljima, ali vremenom se Romi iseljavaju i žive i u velikim gradovima i selima. Sada većini Roma cilj je integracija a ne asimilacija kao i prije nekoliko decenija. Žive od prikupljanje sekundarnih sirovina, prodajom na tržnicama i sajmovima i sakupljanja recikliranih predmeta (boca, paleta, raznih kućnih aparata idr) dok dosta njih živi i od primanja minimalne socijalne naknade. Dolaskom nove tehnologije prestalo se baviti svojim starim zanimanjima onima što su se bavili tokom migracija, muzikom, izradom metala i drveta. Muškarci bi izradili razne predmete dok su ih žene prodavale. Žene su se bavile i gatanjem.

Karakteristično je to da su Romi zadržali svoj materinji jezik u kojem su preuzeli puno riječi zemalja u kojima su se nastanili i poštuju neke od svojih običaje. Mnogi od njih su vrijedni rade, zapošljavaju se i uspješni su. Ne žive u zemunicama ili kartonskim kućama, grade velike i prostrane lijepe kuće.

Tokom migracija njima su bile jako bitne financije da bi opstali, jer gdje god bi stigli bili nepoželjni i proganjani. Način života ovih ljudi učio ih je tako da svako vlastito bogatstvo ulože u zlato, – jer zlatne predmete su lakše mogli nositi sa sobom, mijenjati, sakrivati, čuvati bez brige da će propasti. Radi lakšeg čuvanja sve svoje financije uložili bi u zlato. Od tuda im je izrasla ljubav prema zlatu i danas za svaku priliku koriste zlato kao nakit ali i kao dar. Običaj da se nosi prstenje, narukvice, lančići, rinčice i razni privjesci, da se od zlata prave odjevni elementi, sada se manifestira ne samo na praznicima, već i u svakodnevnom životu. Osim toga, razvile su se tradicije povezane sa zlatom na primjer, kada se sin ženi roditelji daruju sinu i snahi zlatni nakit. Mnogi ljudi imaju prilično kontroverzan stav prema Romima. Njihov način života izaziva iznenađenje i nerazumijevanje među predstavnicima susjednih naroda. Rođenje djevojčice nije tako sretno kao kada se rodi dječak. Romkinje su imale a i danas još u nekim obiteljima imaju tešku sudbinu. Sva prava u obitelji pripadaju muškarcima, sve dužnosti ženi. Odluku je li potrebno da žena zarađuje donosi najčešće suprug.. Glavni zadatak muškarca u romskoj obitelji je da doprinosi i izdržava obitelj, dok žena da odgaja djecu i odradi kućne poslove. Ženska djeca su pripremljena od strane svoje obitelji od djetinjstva jer se to prenosi s koljena na koljeno.

Kao i kod svih naroda i kod Roma postoji bogati, srednji i siromašni stalež. Kao primjer naveli bi da nigdje nema takvih luksuznih romskih kuća kao u rumunjskom Buzeskuu, gradu milijunaša sa pet tisuća stanovnika. Zlato se mjeri u kilogramima. Vjeruje se da je 55 kilograma zlata potrošeno na unutrašnjost kuće romskog “kralja” Floriana Cioabe. Godišnji prihod jednog od glavnih Roma procjenjuje se na 50-80.000.000 eura. Dobrobit ovih lokalnih Roma zasniva se uglavnom na trgovini metalom – crnim i obojenim. Mnogi od njih pripadaju velikoj grupi “kalderaša”, vezanoj za kovački zanat, nazvan “bakaraši”. Ne može bez hotelijerstva, legalne i švercerske trgovine. U naselju ima osam stotina kuća različitog stila arhitekture. Broj etaža je obično četiri i više. Nižih, posebno dvoetažnih, malo je i nije novo. Često se stare zgrade potpuno ruše u korist izgradnje novih velikih. U naselju se uglavnom okupljaju starci i djeca, odrasli stanovnici samo povodom plemenskih slavlja. Vjenčanja, krštenja, sahrane nisu neuobičajene i održavaju se u velikom obimu. Kao zaključak navela bih da se romska zajednica ipak pokrenula ka budućnosti. Promjene su vidljive. U zadnjih dva-tri desetljeća osnivane su romske udruge i organizacije koje su radile i rade na poboljšanju uvjeta i položaja romske zajednice u svojim zemljama. Mnogi mladi su se obrazovali i zaposleni su u međunarodnim organizacijama. Zapošljavaju se u institucijama. Potiču sve više djecu i mlade da se obrazuju. Radi se na suzbijanju diskriminacije.

Napredak je vidljiv ali nažalost još i dalje postoji diskriminacija i isključivanje Roma iz društva. Posebno je vidljivo u području zapošljavanja u javnom sektoru, još uvijek postoje izdvojeni razredi romske djece od ne romske djece, žive u kontejnerima bez adekvatnih bez vode i struje i uređene infrastrukture.

Half Sized Blog Element (Single Author Style)

Half Sized Blog Element (Multi Author Style)

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

Full Sized Blog Element (Big Preview Pic)

U ROMSKOM NASELJU PIŠKOROVEC

KAKO ŽIVE MODERNI ROMI

Impressum

Kontakt

Donatori

Zamolba za donacije

Disclaimer/odricanje