Tuzla; Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura, kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način. Tokom maja 2023. godine održani su časovi romskog jezika u Tuzli koje je vodila prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić, u osnovnim školama “Kiseljak” i “Kreka” sa osnovcima, kao i na Univerzitetu u Tuzli – Filozofski fakultet sa studentima.
Kako je saopćeno iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ iz Tuzle, ovo je historijski događaj za romsku populaciju, da se stvaraju mogućnosti izučavanja romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u školama a posebno na fakultetu, jer se pokazala volja studenata za izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture” i volja predstavnika Institucija za uvođenje i izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture”.
„Grad Tuzla je pionir u realizaciji ove aktivnosti, jer se u njemu njeguje bogatstvo različitosti, multikulturalnosti, i zaista nam je zadovoljstvo što su ove aktivnosti započele baš u Tuzli. Odziv na časovima romskog jezika je zaista bio ogroman, a što je još važnije, na časovima su bili prisutni i romski učenici i učenici pripadnici većinskog naroda. Na časovima se pričalo o romskom jeziku, na romskom jeziku, o svim segmentima pravilnog učenja, kao što to imaju i većinski narodi prilikom izučavanja svog maternjeg jezika u školama po planu i programu; od abecede, gramatike, terminologije, historijski od samih početaka pa sve do danas, i o drugim važnim segmentima izučavanja“, kazali su iz Udruženja.
Dodali su da je tokom časova istaknuto da romskih dijalekata ima oko 80, a da se na prostorima BiH koristi gurbetski dijalekt u porodicama koje govore romski jezik.
Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura (početnica, romske bajke kao i romsko-bosanski rječnik) kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način.
„U mnogim gradovima u BiH, Romi se stide da govore romski na javnim mjestima jer oni koji nisu Romi zaziru od njih i sklanjaju im se s puta kao od virusa. Ista situacija je i u školi. Djeca su diskriminirana ukoliko nedovoljno ili sa romskim akcentom govore jezik većinske zajednice. Strah za budućnost dovela je do toga da mladi ne žele da uče svoj maternji jezik. Diskriminacija je doprinijela izumiranju jezika, ali i izumiranju naroda što pokazuje sve češće namjerno i svjesno gubljenje identiteta izjašnjavanjem Roma drugom nacionalnom pripadnošću“, kazala je prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić.
Kako je naglašeno, obrazovni sistemi su izgrađeni, odnosno prilagođeni jezicima djece većinskog naroda, a posljedica toga su romska djeca koja zaostaju u obrazovnom sistemu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.
„Mnoge aktivnosti su poduzete u proteklih par godina, na zagovaranju afirmacije romskih prava i romskog jezika, da se romski jezik počne izučavati u osnovnim školama i oficijelno, nadamo se da će se to desiti vrlo brzo jer i Romi imaju pravo u skladu sa Zakonom na izučavanje maternjeg jezika u školama, jer romska nacionalna manjina su građani ovog društva a cilj svake demokratske zajednice jeste da ima integrirano društvo“, navodi se u saopćenju.
Iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ kažu da je romski jezik jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije.
„On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvaćanju svijeta, ali i sebe samih. Maternji jezik, u bukvalnom prijevodu je jezik majke, jezik na kome su nam se prvi put obratili, jezik koji prvi usvajamo, uz koji rastemo, na kome sanjamo, na kome spoznajemo i učimo o svijetu oko nas. Njegovanje maternjeg jezika je važno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda, a što nam je i krajnji cilj da sačuvamo naš identitet. Da bismo sačuvali naš jezik od nestajanja, moramo o njemu brinuti i sa ponosom ga govoriti, kao što nitko ne može zamijeniti majku, tako ni jedan jezik ne može zamijeniti materinji. Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, njime govorimo i pišemo, dotle živi i jedan narod“, zaključeno je.
Časove romskog jezika je realiziralo Udruženje “Kulturni Centar Roma” Tuzla u okviru projekta Sačuvajmo romski jezik – smanjimo predrasude“ koji financira Evropska Unija i Vijeće Evrope u sinergiji sa projektom “ANGLUNO RROMANO LIL – Prva romska početnica” koji financira Grad Tuzla, a podršku u realizaciji održavanja časova romskog jezika su pružili: Udruženje Roma “Euro Rom” Tuzla, Misija OSCE-a -Ured u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK-a, Pedagoški zavod TK-a, Osnovne škole “Kiseljak” i “Kreka” kao i Univerzitet u Tuzli – Filozofski fakultet.
Izvor: (Newipe)
