Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj. U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa. Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
Romi se širom Europe i dalje suočavaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom. Samo otprilike 43% Roma u EU ima plaćeni posao, dok ih u Republici Hrvatskoj posao ima 41%, što je daleko ispod općeg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%. Više od 50% Roma u EU živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/11/slika-romi.jpg240426Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:17:592023-11-01 21:18:00ROMSKOJ DJECI POTREBNO JE POSVETITI POSEBNU PAŽNJU
Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj. U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa. Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
Romi se širom Europe i dalje suočavaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom. Samo otprilike 43% Roma u EU ima plaćeni posao, dok ih u Republici Hrvatskoj posao ima 41%, što je daleko ispod općeg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%. Više od 50% Roma u EU živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/11/slika-romi.jpg240426Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:17:592023-11-01 21:18:00ROMSKOJ DJECI POTREBNO JE POSVETITI POSEBNU PAŽNJU
Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj.
U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa.
Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i ukazale na problem nasilja nad ženama na koji država nema adekvatan odgovor.
Problem nasilja nad ženama je univerzalan problem. Razlog eskalacije broja ubojstava žena je u nedostatku strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih Nasilje nad ženama nije elementarna nepogoda. Ono je najpredvidiviji zločin upravo zbog dugotrajnosti nasilja od strane bliskog počinitelja i zakazivanja sustava zaštite koje prethodi ubojstvu. i sustavnih mjera prevencije nasilja.
01.listopada ove godine (2023) će biti 5. godina od stupanja na snagu Istambulske konvencije a država nije ništa poduzela kako bi se osigurala njena dosljedna primjena. Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja osim što ne obuhvaća sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, nanio je ženama strašnu štetu tretirajući nasilje nad ženama kao prekršaj, izjednačavajući ga s vožnjom bez karte u tramvaju. (Halter)
Prvi puta žene izašle na ulicu sa zahtjevima vezano za zakonsku regulaciju femicida još u 12. mjesecu. Od tada kontinuirano zagovaramo promjene u zakonodavstvu i praksi koja se tiče femicida.
Na prosvjedu ispred Ministarstva pravosuđa okupilo se 50-ak žena, a držeći plakat s natpisom “Sigurnost žena je odgovornost države”, na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Vukovarskoj ulici. Zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da “potrube da ih ministar čuje”.
U akciji “Sigurnost žena je odgovornost države”, ženske organizacije predale su zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona. Očekujemo hitno očitovanje ministra na naše zahtjeve:
1. da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida;
2. definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu;
3. donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu;
4. donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.
Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako je ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila, i da bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.“Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve sa ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji”, rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske promjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.
Akcije su održane u Belom Manastiru, Pakracu, Malom Lošinju, Trogiru, Glini, Korčuli, Vukovaru, Virovitici, Križevcima, Korenici, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Zadru, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zagrebu te u Brodu na Kupi, Prviću, Brijunima i drugim mjestima gdje su se žene zatekle i stale kako bi izrazile solidarnost sa žrtvama femicida i zahtijevale konkretne mjere od državnih institucija.
Žene još jednom glasno poručuju da je dosta nasilja i da je vrijeme da država preuzme punu odgovornost za njihovu sigurnost!
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
Romi se širom Europe i dalje suočavaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom. Samo otprilike 43% Roma u EU ima plaćeni posao, dok ih u Republici Hrvatskoj posao ima 41%, što je daleko ispod općeg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%. Više od 50% Roma u EU živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih čvorova, dok ih u Republici Hrvatskoj u takvim uvjetima živi 55%. U EU 22% Roma nema tekuću vodu, a u RH 20%. Brojke o obrazovanju Roma također su vrlo obeshrabrujuće. U EU 52% romske djece u dobi od šest do 15 godina pohađa škole u kojima su svi ili većina učenika Romi, a isto se odnosi na 53% romske djece u Republici Hrvatskoj što je 13% više od rezultata istraživanja provedenog 2016. godine.
Iako su u Nacionalnom planu za uključivanje Roma od 2021. do 2027. dobro prepoznati problemi romske zajednice, prateći Akcijski plan nije dovoljno ambiciozan, ne sadrži dovoljno mjera za realizaciju postignutih ciljeva, a aktivnosti koje su njime predviđene često su već postojeće aktivnosti nadležnih tijela.
Romski učenici su i dalje suočeni sa segregacijom u obrazovanju. Stoga podsjećamo da smo u Izvješću za 2021. godinu MZO-u preporučili da izradi Akcijski plan desegregacije, što još nije učinjeno. U međuvremenu se praksa izdvajanja romskih učenika u zasebne razrede i dalje nastavlja. Sredinom 2022. godine su škole koje pohađaju romski učenici dostavile podatke iz kojih proizlazi da ova praksa postoji u deset škola, od kojih je pola u Međimurju. Osim segregiranih razreda, dvije škole imaju potpuno segregirane područne škole, što znači da učenici koji ih pohađaju niti izvan nastave nemaju doticaj s djecom iz većinskog stanovništva, što nedvojbeno onemogućuje njihovu integraciju. (Izvještaj Pučke pravobraniteljice).
Djeca romske nacionalnosti u hrvatskom obrazovnom sustavu kontinuirano doživljavaju neku vrstu diskriminacije. Sve to ovisi od učitelja i nastavnika koji rade sa romskom djecom. Djeca dolaze u školi sa određenim predrasudama prema romskoj djeci koje su čuli od svojih roditelja te romsku djecu svoje prijatelje diskriminiraju ne znajući jeli je istina ili nije. Dosta romske djece napuštaju osnovnoškolsko obrazovanje upravo zbog diskriminacije, jer su svakodnevno izloženi vrijeđanju po nacionalnoj osnovi. I dalje postoje predrasude kod nastavnike i roditelje druge djece, nastavnici nisu senzibilizirani prema romskoj djeci, nemaju podršku nastavnika niti roditelja i dr. Pojedine škole romsku djecu zadržavaju dok ne navrše 15 godina, onda ih ispuše uz to da više ne moraju pohađati školu. Jedva čekaju da ih se riješe.
Romskoj djeci je potrebno posebno posvetiti pažnju, jer zbog socijalne isključenosti i predrasuda koja su usmjerena na njih, spadaju u jednu od najranjivijih skupina djece u društvu. Često puta romsku djecu smjeste u prilagođene programe koji bi trebali biti namijenjeni djeci sa smanjenim psihofizičkim sposobnostima. Romsku djecu često smještaju u takve programe zbog slabog poznavanja hrvatskog jezika ili ako su malo problematični. Djecu se na taj način isključuje iz normalnog tijeka školovanja do kraja. Bez obzira na uložene napore da se iskorijeni diskriminacija posebno kod djece koje pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje, diskriminacija prema romskim učenicima nažalost i dalje postoji. I dalje postoje čista romska odjeljenja, gdje se djeca susreću sa nizom problema, ne mogu steći adekvatno znanje jer ne poznaje dobro hrvatski jezik a nemaju pomoć u učenju hrvatskog jezika i dr.
Iako neka romska djeca uspije završiti željeno obrazovanje, jako su diskriminirani na tržištu rada, oni će se teško zaposliti u svojoj struci. Zato im se treba dati šansa i mogućnost te ih zaposliti u struci kako bi dali svoj doprinos u okviru svoje mogućnosti i pokazali da i oni mogu raditi ono za što su se obrazovali.
Obrazovanje je najveća čovjekova vrijednost i oružje koje može promijeniti ne samo položaj i uvjete u svojoj obitelji, već s malo truda promijeniti će i položaj u romskoj zajednici, posebno onih koji žive u izdvojenim naseljima i koji su prepušteni sami sebi.
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/11/slika-romi.jpg240426Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:17:592023-11-01 21:18:00ROMSKOJ DJECI POTREBNO JE POSVETITI POSEBNU PAŽNJU
