Međunarodni dan ljudskih prava Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se širom svijeta 10. prosinca, u spomen na datum kada je godine 1948. pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Ove godine, kada se obilježava 75. obljetnica od donošenja tog temeljnog teksta u povijesti ljudskih prava koji je svojim sveukupnim karakterom i sadržajem […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/12/download.jpg168299Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-12-17 12:51:012023-12-17 12:52:17Decembar Međunarodni Dan
Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti. U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka U što kraćem roku potrebno je osigurati […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
Međunarodni dan ljudskih prava Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se širom svijeta 10. prosinca, u spomen na datum kada je godine 1948. pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Ove godine, kada se obilježava 75. obljetnica od donošenja tog temeljnog teksta u povijesti ljudskih prava koji je svojim sveukupnim karakterom i sadržajem […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/12/download.jpg168299Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-12-17 12:51:012023-12-17 12:52:17Decembar Međunarodni Dan
Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti. U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka U što kraćem roku potrebno je osigurati […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se širom svijeta 10. prosinca, u spomen na datum kada je godine 1948. pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima.
Ove godine, kada se obilježava 75. obljetnica od donošenja tog temeljnog teksta u povijesti ljudskih prava koji je svojim sveukupnim karakterom i sadržajem poslužio kao prekretnica i nadahnuće za daljnji razvoj suvremenog sustava promicanja i zaštite ljudskih prava na globalnoj razini, dobro je podsjetiti se na neke od njegovih glavnih poruka: riječ je o univerzalnom ljudsko – pravnom standardu za sve ljude i sve narode, „rođene slobodne i jednake u dostojanstvu i pravima“, bez obzira na „nacionalnost, mjesto stanovanja, spol, nacionalnu ili etničku pripadnost porijekla, boju kože, vjeru, jezik ili bilo koji drugi status“.
Glavne poruke Deklaracije u današnjem ambijentu obilježenom kršenjima ljudskih prava u oružanim sukobima širom svijeta, dodatno dobivaju na značenju i aktualnosti. Uz to, u brojnim regijama su česti slučajevi nasilja i represije prema ženama i djevojčicama kao i ugrožavanja prava na mirno okupljanje te na slobodu medija i izražavanja, a smrtna kazna se i dalje se izvršava u određenom broju zemalja. Dodatni izazov u promicanju ljudskih prava predstavlja razvoj digitalnih tehnologija, čime se napori za njihovu zaštitu sve više sele u online prostor.
U ovakvom globalnom okruženju, nužno je da se temeljna načela na kojima počiva Opća deklaracija o ljudskim pravima i dalje razvijaju i unapređuju, a jedan od putokaza u tom smjeru je i predstojeći visoki događaj posvećen upravo jubileju 75. obljetnice Deklaracije koji se pod okriljem Ujedinjenih naroda održava u prosincu u Ženevi. Na ovom glavnom ljudsko – pravnom događanju ove godine, aktivno sudjeluje i Republika Hrvatska, a koja će, kao i ostale članice Ujedinjenih naroda predočiti svoje rezultate i dati pledgeve kojima se predstavljaju budući napori i aktivnosti Hrvatske za primicanje i zaštitu ljudskih prava u zemlji i svijetu.
https://romni.net/wp-content/uploads/2023/12/download.jpg168299Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-12-17 12:51:012023-12-17 12:52:17Decembar Međunarodni Dan
Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti.
U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
U što kraćem roku potrebno je osigurati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, poručuje u razgovoru za Dnevno izvršna koordinatorica Centra za romske inicijative Fana Delija.
Naša sugovornica ukazuje da je problem dječjih ugovorenih brakova veoma specifičan, te da nije riječ o klasičnom problemu trgovine ljudima. Navodi da su ove godine prijavljena četiri slučaja, koja ukazuju na sumnju ugovorenog dječjeg braka.
Gđa Delija podsjeća da je početkom travnja potpisan Memorandum o suradnji između centara za socijalni rad i Centra za romske inicijative, te ističe da su u prethodna tri mjeseca organizirane tri akreditivne edukacije, koje su imale za cilj prepoznavanje dječjih ugovorenih brakova, te ukazivanje na važnost pravovremene reakcije u suzbijanju tog problema.
“Imali smo veliki odziv predstavnika centara za socijalni rad”, ističe Delija.
“Svi smo usmjereni ka jednom cilju”
Komentirajući potpisivanje Memoranduma o saradnji, Delija kaže da je sistem “shvatio koliko je bitno razmotriti te slučajeve”.
“Svi smo usmjereni ka jednom cilju. Nadamo se da će se naša suradnja unaprijediti”, navodi Delija.
Smatra da Ministarstvo rada i socijalnog staranja treba da prepozna problem dječjeg ugovorenog braka kao specifičan, te država mora dati maksimalnu podršku u izgradnji prvog nacionalnog skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
Podsjeća da u Centru za romske inicijative intenzivno govore o problemu dječjih ugovorenih brakova još od 2011.
“Međutim, kroz cjelokupni proces, mi smo uvidjeli i ukazali na to da dječji ugovoreni brak nije klasičan problem trgovine ljudima, već jedan oblik. Samim tim, nemamo još uvijek adekvatne programe, ni način rada u procesu reintegracije same žrtve. Ne možemo žrtvu u kontinuitetu smještati u različita skloništa, koja nemaju program za žrtve dječjeg ugovorenog braka, niti imaju licencu za takvu vrstu rada.
Mi smo za sada jedina organizacija koja ima licencirani servis, odnosno nacionalnu SOS liniju za žrtve dječjeg ugovorenog braka i jedina organizacija koja ima licencu za psihološko savjetovanje za žrtve dječjeg ugovorenog braka. Ono što fali našoj organizaciji je sklonište kako bi mogli na adekvatan način da radimo i proces reintegracije i praćenje žrtve”, ističe Delija, dodajući da su u toj organizaciji često u riziku i od same zajednice.
“Mi kao organizacija i naše aktivistkinje, koje su najčešće u zajednici Roma i Egipćana, u kontinuitetu pratimo slučajeve i identificiramo ih. Svakodnevno smo u riziku od same zajednice, da nas i fizički napadnu”, navodi Delija.
Proces izviđaja traje veoma dugo
Ukazuje i da proces izviđaja, odnosno procesuiranje samih slučajeva, traje veoma dugo.
“Nama se gube žrtve, jer se rasporede kroz različita skloništa i mi ne možemo adekvatno, ni pravovremeno da pratimo šta se dešava sa njima, na koji način se vraćaju kod bioloških roditelja. Najčešće imamo rezultat da su već postale majke, preko noći se udale ili su im ugovorili negdje drugo brak”, kaže Delija.
I pored, kako kaže, podrške Ministarstva, apeluje na državu da stvori uvjete da se suzbiju takve pojave.
“Moramo imati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ne za žrtve trgovine ljudima, jer su to dva različita pojma. Na drugoj strani, neophodno je u kontinuitetu raditi i sa samom zajednicom, ali se ne smiju zaboraviti ni relevantne institucije u smislu senzibilnosti prema toj problematici. Mora se hitno i pravovremeno reagirati. Svakako, ukoliko želimo da pošaljemo povratnu informaciju zajednici, ne smijemo da dozvolimo da procesuirani slučajevi traju više od godinu u procesu izviđaja, jer mi na taj način gubimo motivaciju i značaj zašto je bitno prijaviti počinioca…
Ako te slučajeve blagovremeno, bez odgađanja procesuiramo i vratimo pozitivnu informaciju zajednici da se počinilac kaznio, mi ćemo time smanjiti ugovorene brakove. Na drugoj strani, ako šaljemo informaciju da je počinilac osuđen ispod minimuma za krivično djelo trgovina ljudima zbog sklapanja nedozvoljenog braka – kakvu poruku šaljemo zajednici – da iako ugovore brak i ako uzmu nekoliko hiljada eura, da će taj počinilac dobiti dvije godine zatvora”, navodi Delija.
Važna pravovremena reakcija
Prema njenim riječima, zajednica još uvijek smatra da čini najbolje svom djetetu ako mu ugovori brak.
“Broj identificiranih slučajeva zavisi od naših aktivnosti na terenu…U posljednje vrijeme pojavljuju se problemi da navodno dijete samovoljno pristupa vanbračnoj zajednici, kako bi se izbjegle zakonske norme. Uvijek prijavljujemo da dijete pokušava da zasnuje vanbračnu zajednicu, ali u skladu sa zakonom ne može to uraditi prije navršenih 16 godina. Potom tražimo da se dijete vrati. Poenta je na koji način se nadgleda samo dijete. Nadamo se da ćemo potpisivanjem Memoranduma, obuka imati u vidu i taj dio – kada se dijete vrati u biološku porodicu da nadzor centara za socijalni rad bude adekvatan i pravovremen. Kada je riječ o dječjem ugovorenom braku, mora pravovremeno da se reagira i u kontinuitetu da se nadgleda”, kaže Delija.
“Vjerujem da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka”
Naša sugovornica naglašava da Centar za romske inicijative, kao i druge organizacije, ukazuju na značaj obrazovanja i drugih vrijednosti.
Ipak, kaže da u romskoj zajednici još uvijek postoji veliki utjecaj – da je jedina vrijednost zasnivanje ranog braka. Vjeruje, međutim, da dolazi do osvješćivanja.
“Vjerujem u to da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka, da veliki broj mladih zna za posljedice, s obzirom na to da naša organizacija ima i vršnjačke edukatore, koji ukazuju na posljedice, ali i kroz primjere dobre prakse zašto nije dobro zasnivati vanbračnu zajednicu u tom ranom periodu. Da ne govorimo o stvarima gdje je dječji ugovoreni brak jedan oblik trgovine ljudima”, kaže Delija.
Prema njenim riječima, najčešće se ugovaraju brakovi djevojčicama od 14 do 16 ili 17 godina.
“Postoje i slučajevi djevojčica koje su bile mlađe, ali su rijetki”, navodi Delija.
Ističe da ekonomski položaj zajednice nije ključan za ugovoreni brak. “Ugovoreni brak se dešava i kod bogatih ljudi, što govori o tome da to nije problem siromaštva”, zaključuje Delija u razgovoru za Dnevno.
Autor: Amra Nikočević
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
