Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti. U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka U što kraćem roku potrebno je osigurati […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj. U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa. Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti. U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka U što kraćem roku potrebno je osigurati […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj. U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa. Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti.
U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
U što kraćem roku potrebno je osigurati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, poručuje u razgovoru za Dnevno izvršna koordinatorica Centra za romske inicijative Fana Delija.
Naša sugovornica ukazuje da je problem dječjih ugovorenih brakova veoma specifičan, te da nije riječ o klasičnom problemu trgovine ljudima. Navodi da su ove godine prijavljena četiri slučaja, koja ukazuju na sumnju ugovorenog dječjeg braka.
Gđa Delija podsjeća da je početkom travnja potpisan Memorandum o suradnji između centara za socijalni rad i Centra za romske inicijative, te ističe da su u prethodna tri mjeseca organizirane tri akreditivne edukacije, koje su imale za cilj prepoznavanje dječjih ugovorenih brakova, te ukazivanje na važnost pravovremene reakcije u suzbijanju tog problema.
“Imali smo veliki odziv predstavnika centara za socijalni rad”, ističe Delija.
“Svi smo usmjereni ka jednom cilju”
Komentirajući potpisivanje Memoranduma o saradnji, Delija kaže da je sistem “shvatio koliko je bitno razmotriti te slučajeve”.
“Svi smo usmjereni ka jednom cilju. Nadamo se da će se naša suradnja unaprijediti”, navodi Delija.
Smatra da Ministarstvo rada i socijalnog staranja treba da prepozna problem dječjeg ugovorenog braka kao specifičan, te država mora dati maksimalnu podršku u izgradnji prvog nacionalnog skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
Podsjeća da u Centru za romske inicijative intenzivno govore o problemu dječjih ugovorenih brakova još od 2011.
“Međutim, kroz cjelokupni proces, mi smo uvidjeli i ukazali na to da dječji ugovoreni brak nije klasičan problem trgovine ljudima, već jedan oblik. Samim tim, nemamo još uvijek adekvatne programe, ni način rada u procesu reintegracije same žrtve. Ne možemo žrtvu u kontinuitetu smještati u različita skloništa, koja nemaju program za žrtve dječjeg ugovorenog braka, niti imaju licencu za takvu vrstu rada.
Mi smo za sada jedina organizacija koja ima licencirani servis, odnosno nacionalnu SOS liniju za žrtve dječjeg ugovorenog braka i jedina organizacija koja ima licencu za psihološko savjetovanje za žrtve dječjeg ugovorenog braka. Ono što fali našoj organizaciji je sklonište kako bi mogli na adekvatan način da radimo i proces reintegracije i praćenje žrtve”, ističe Delija, dodajući da su u toj organizaciji često u riziku i od same zajednice.
“Mi kao organizacija i naše aktivistkinje, koje su najčešće u zajednici Roma i Egipćana, u kontinuitetu pratimo slučajeve i identificiramo ih. Svakodnevno smo u riziku od same zajednice, da nas i fizički napadnu”, navodi Delija.
Proces izviđaja traje veoma dugo
Ukazuje i da proces izviđaja, odnosno procesuiranje samih slučajeva, traje veoma dugo.
“Nama se gube žrtve, jer se rasporede kroz različita skloništa i mi ne možemo adekvatno, ni pravovremeno da pratimo šta se dešava sa njima, na koji način se vraćaju kod bioloških roditelja. Najčešće imamo rezultat da su već postale majke, preko noći se udale ili su im ugovorili negdje drugo brak”, kaže Delija.
I pored, kako kaže, podrške Ministarstva, apeluje na državu da stvori uvjete da se suzbiju takve pojave.
“Moramo imati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ne za žrtve trgovine ljudima, jer su to dva različita pojma. Na drugoj strani, neophodno je u kontinuitetu raditi i sa samom zajednicom, ali se ne smiju zaboraviti ni relevantne institucije u smislu senzibilnosti prema toj problematici. Mora se hitno i pravovremeno reagirati. Svakako, ukoliko želimo da pošaljemo povratnu informaciju zajednici, ne smijemo da dozvolimo da procesuirani slučajevi traju više od godinu u procesu izviđaja, jer mi na taj način gubimo motivaciju i značaj zašto je bitno prijaviti počinioca…
Ako te slučajeve blagovremeno, bez odgađanja procesuiramo i vratimo pozitivnu informaciju zajednici da se počinilac kaznio, mi ćemo time smanjiti ugovorene brakove. Na drugoj strani, ako šaljemo informaciju da je počinilac osuđen ispod minimuma za krivično djelo trgovina ljudima zbog sklapanja nedozvoljenog braka – kakvu poruku šaljemo zajednici – da iako ugovore brak i ako uzmu nekoliko hiljada eura, da će taj počinilac dobiti dvije godine zatvora”, navodi Delija.
Važna pravovremena reakcija
Prema njenim riječima, zajednica još uvijek smatra da čini najbolje svom djetetu ako mu ugovori brak.
“Broj identificiranih slučajeva zavisi od naših aktivnosti na terenu…U posljednje vrijeme pojavljuju se problemi da navodno dijete samovoljno pristupa vanbračnoj zajednici, kako bi se izbjegle zakonske norme. Uvijek prijavljujemo da dijete pokušava da zasnuje vanbračnu zajednicu, ali u skladu sa zakonom ne može to uraditi prije navršenih 16 godina. Potom tražimo da se dijete vrati. Poenta je na koji način se nadgleda samo dijete. Nadamo se da ćemo potpisivanjem Memoranduma, obuka imati u vidu i taj dio – kada se dijete vrati u biološku porodicu da nadzor centara za socijalni rad bude adekvatan i pravovremen. Kada je riječ o dječjem ugovorenom braku, mora pravovremeno da se reagira i u kontinuitetu da se nadgleda”, kaže Delija.
“Vjerujem da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka”
Naša sugovornica naglašava da Centar za romske inicijative, kao i druge organizacije, ukazuju na značaj obrazovanja i drugih vrijednosti.
Ipak, kaže da u romskoj zajednici još uvijek postoji veliki utjecaj – da je jedina vrijednost zasnivanje ranog braka. Vjeruje, međutim, da dolazi do osvješćivanja.
“Vjerujem u to da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka, da veliki broj mladih zna za posljedice, s obzirom na to da naša organizacija ima i vršnjačke edukatore, koji ukazuju na posljedice, ali i kroz primjere dobre prakse zašto nije dobro zasnivati vanbračnu zajednicu u tom ranom periodu. Da ne govorimo o stvarima gdje je dječji ugovoreni brak jedan oblik trgovine ljudima”, kaže Delija.
Prema njenim riječima, najčešće se ugovaraju brakovi djevojčicama od 14 do 16 ili 17 godina.
“Postoje i slučajevi djevojčica koje su bile mlađe, ali su rijetki”, navodi Delija.
Ističe da ekonomski položaj zajednice nije ključan za ugovoreni brak. “Ugovoreni brak se dešava i kod bogatih ljudi, što govori o tome da to nije problem siromaštva”, zaključuje Delija u razgovoru za Dnevno.
Autor: Amra Nikočević
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:52:212023-11-01 21:52:22U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka
Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj.
U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa.
Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i ukazale na problem nasilja nad ženama na koji država nema adekvatan odgovor.
Problem nasilja nad ženama je univerzalan problem. Razlog eskalacije broja ubojstava žena je u nedostatku strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih Nasilje nad ženama nije elementarna nepogoda. Ono je najpredvidiviji zločin upravo zbog dugotrajnosti nasilja od strane bliskog počinitelja i zakazivanja sustava zaštite koje prethodi ubojstvu. i sustavnih mjera prevencije nasilja.
01.listopada ove godine (2023) će biti 5. godina od stupanja na snagu Istambulske konvencije a država nije ništa poduzela kako bi se osigurala njena dosljedna primjena. Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja osim što ne obuhvaća sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, nanio je ženama strašnu štetu tretirajući nasilje nad ženama kao prekršaj, izjednačavajući ga s vožnjom bez karte u tramvaju. (Halter)
Prvi puta žene izašle na ulicu sa zahtjevima vezano za zakonsku regulaciju femicida još u 12. mjesecu. Od tada kontinuirano zagovaramo promjene u zakonodavstvu i praksi koja se tiče femicida.
Na prosvjedu ispred Ministarstva pravosuđa okupilo se 50-ak žena, a držeći plakat s natpisom “Sigurnost žena je odgovornost države”, na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Vukovarskoj ulici. Zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da “potrube da ih ministar čuje”.
U akciji “Sigurnost žena je odgovornost države”, ženske organizacije predale su zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona. Očekujemo hitno očitovanje ministra na naše zahtjeve:
1. da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida;
2. definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu;
3. donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu;
4. donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.
Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako je ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila, i da bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.“Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve sa ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji”, rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske promjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.
Akcije su održane u Belom Manastiru, Pakracu, Malom Lošinju, Trogiru, Glini, Korčuli, Vukovaru, Virovitici, Križevcima, Korenici, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Zadru, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zagrebu te u Brodu na Kupi, Prviću, Brijunima i drugim mjestima gdje su se žene zatekle i stale kako bi izrazile solidarnost sa žrtvama femicida i zahtijevale konkretne mjere od državnih institucija.
Žene još jednom glasno poručuju da je dosta nasilja i da je vrijeme da država preuzme punu odgovornost za njihovu sigurnost!
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2023-11-01 21:38:402023-11-01 21:38:42SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE
