Izvjestitelj UN-a

Izvjestitelj UN-a: Sve više organizacija povezanih s Crkvom protivi se zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava žena

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje Dainius Puras ocijenio je u utorak, nakon devetodnevnog posjeta Hrvatskoj i razgovara s predstavnicima vlasti, međunarodnih organizacija i civilnih udruga te posjete brojnim ustanovama, da su na području prava na seksualno i reproduktivno zdravlje neki donositelji odluka u Hrvatskoj podložni utjecaju sve većeg broja organizacija povezanih s Crkvom, koje se protive ustaljenim instrumentima i mehanizmima promicanja i zaštite seksualnih i reproduktivnih prava žena.

“Ne samo da su prošlogodišnje preporuke Odbora za provedbu Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena primjenjive i danas, već se čini da je došlo do novih pokušaja provedbe regresivnih mjera, uključujući i nedavno uvođenje nove definicije braka u Ustav, te skoro donošenje odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine. Provedba tog zakona već je suočena s nekim izazovima, poput uskraćivanja pobačaja u nekim bolnicama zbog prigovora savjesti”, rekao je Puras na konferenciji za novinare u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku.

Dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga na niskoj razini

Ocijenio je kako su korištenje i dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga u Hrvatskoj na niskoj razini, dok je za seksualni odgoj, iako je uveden u škole, predviđen nedovoljan broj sati. Provedba tog programa, kaže Puras, ovisi o učiteljima koji to često odbijaju na osnovu pogrešnih argumenata, čime se djecu i adolescente sprečava u donošenju informativnih odluka o svojoj seksualnosti i usvajanju zdravog seksualnog ponašanja.

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”.

Uz naglasak da su seksualno i reproduktivno zdravlje ljudska prava, Puras je uputio apel svim dionicima u Hrvatskoj da se “kritički postave spram napada na univerzalna načela ljudskih prava temeljenih na ‘ teorijama zavjere’, koji su pogubni za sva prava ljudi u Hrvatskoj, uključujući i pravo na zdravlje, posebice žena i djece”, a hrvatske vlasti da slijede univerzalna načela i standarde ljudskih prava.

Potrebna zaštita žena i LGBT-ovaca od nasilja

Kazao je kako mu je bilo drago čuti najavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013. godine.

Ocijenio je da u Hrvatskoj nema sustavnog i odgovarajućeg financiranja skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, te dodao da su potrebne pravne reforme kako bi se zaštitilo žene od obiteljskog nasilja, a pripadnike LGBT zajednice od nasilja iz mržnje.

Puras je u Hrvatsku došao na poziv hrvatskih vlasti, a njegovi će se nalazi naći u sveobuhvatnom izvješću koje će predstaviti Vijeću za ljudska prava UN-a u lipnju iduće godine. Nalazi su preporuke Hrvatskoj kako neke stvari poboljšati radi unapređenja prava na zdravlje.

Posebni izvjestitelj se tijekom boravka u Hrvatskoj zanimao i za ostvarivanje prava na zdravlje tražitelja azila i izbjeglica, provedbi programa mentalnog zdravlja, te o zdravlju Roma.

Ustvrdio je kako tražitelji azila, odnosno izbjeglice, u Hrvatskoj imaju pravo samo na hitnu pomoć, što sprečava efektivan pristup zdravstvenoj skrbi. Istaknuo je da djecu izbjeglice koja nisu cijepljena treba hitno cijepiti, a svim migrantima omogućiti obavezne prve medicinske preglede po ulasku u zemlju.

Mentalno zdravlje je prioritetno pitanje

Naglasivši da je mentalno zdravlje na međunarodnoj razini danas postalo prioritetno pitanje, Puras je zaključio kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala tu konvenciju i počela ulagati u pilot projekte deinstitucionalizacije osoba s mentalnih poteškoćama, u čemu postoji niz dobrih projekata, ali oni nisu dovoljni.

“Još uvijek je 4200 osoba s mentalnim poteškoćama smješteno u institucionalnoj skrbi, čime su lišeni slobode i ne mogu u potpunosti uživati jednaka prava kao i drugi članovi društva”, kazao je Puras.

To se odnosi i na djecu s invaliditetom, čiji se broj u institucionalnoj skrbi povećao, a u tim je ustanovama nedostatno odgovarajuće liječenje i skrb.

Puras je upozorio i da petina romske djece u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti te da je stopa dojenačke smrtnosti u toj populaciji značajno iznad nacionalnog prosjeka, dok se Romkinje suočavaju s raznim ograničenjima u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Autor: HINA

Savez antifašista

 “Hrvatska nije civilizirana zemlja, moramo obraniti istinu o 85 000 stradalih”

SAVEZ antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SABA RH) u utorak je oštro osudio postavljanje spomen ploče u Jasenovcu s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni” jer negira jasenovačku žrtvu te upozorio kako se deklarativne izjave o antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja, budući da državne vlasti nisu reagirale na ponovno isticanje tog ustaškog pozdrava.

SABA RH u priopćenju podsjeća kako su u centru Jasenovca veterani HOS-a Jasenovca i Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba prije mjesec dana postavili ploču s ustaškom krilaticom “Za dom spremni” u sjećanje na 11 poginulih pripadnika 1. satnije “Ante Paradžik” Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koji su stradali na tom području. SABA RH poručuje kako ta ustaška krilatica “Za Dom spremni” negira jasenovačku žrtvu.

“Budući da nadležna tijela državne vlasti nisu reagirala na ponovno isticanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ upozoravamo da se deklarativne izjave o državnom antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja”, ističe SABA RH u priopćenju.

Naglašava da “sve dok se tolerira ustaški pozdrav na sportskim terenima i drugim javnim okupljanjima, sve dok se na internetskim portalima raspiruje mržnja prema Srbima, Židovima, Romima i građanima antifašističkog opredjeljenja i slavi zločinački ustaški režim, sve dok Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac ne reagira na napade na jasenovačku žrtve, Hrvatska neće biti civilizirana država oslobođena naci-fašističkog nasljeđa”.

“Valja se upitati zar Jasenovac ne zaslužuje isti tretman kao i Auschwitz u pogledu negiranja zločinačkog karaktera logora. Znači li šutnja nadležnih državnih tijela da je konačno srušen ‘mit o Jasenovcu’, koju uporno nameću hrvatski ultranacionalisti. Čini se da jasenovačku žrtvu i pravu istinu o logoru u Jasenovcu nanovo preplavljuju hrvatski domoljubi s ustaškom krilaticom ‘Za dom spremni’. Naša je civilizacijska i domoljubna dužnost obraniti istinu o stradanjima osamdeset i pet tisuća ljudi, Srba, Židova, Roma, ali i Hrvata antifašista”, poručuje u priopćenju Savez antifašističkih boraca i antifašista.

 

NE UKLAPAJU SE ONI TU

Građani dijele letke i prijete prosvjedima jer im Zagreb u naselje želi doseliti Rome

Stanovnici Svete Klare pobunili su se jer Grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima.

Protiv te ideje su, osim stanovnika Svete Klare, i sami Romi. Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja, kaže da im ne treba dodatna getoizacija.

Prema glasinama o planovima Grada Zagreba, šikara koja tek povremeno služi kao divlje odlagalište otpada trebala bi postati dom desecima romskih obitelji. Nedugo nakon toga kvartom su počeli kružiti letci na kojima piše’ stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji’.

 Protiv te ideje su svi

“Kaj sad? Ako smo u demokraciji i ako smo ljudi, pa i oni su ljudi. Kam s njima? Ja sam tu i ako se oni dosele tam, kaj oni meni smetaju, meni ne. A tko to slaže, tko to šalje, tko piše peticije, nemam pojma”, rekao je za Božidar Margeta.

“Mi smo protiv toga, ne uklapaju se oni tu. Većina ljudi je protiv, ne većina 99 posto ljudi je protiv”, rekao je Anđelko Gudelj.

Na upit RTL Direkta dolaze li Romi u Svetu Klaru, iz Grada Zagreba ništa nisu odgovorili, ali neslužbeno se doznaje da je riječ o dijelu Strategije koja podrazumjeva integraciju Roma u društvo.

Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

“Ne braco, nego recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se ‘motiviraju’ s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz Udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice samo se nasmijao. “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”, ističe.

Zamaskirana diskriminacija

Na letku je diskriminacija zamaskirana u brigu za zajednicu, pa tako piše da su potpisnici peticije protiv naseljavanja i getoizacije Roma, no istodobno i za izgradnju vrtića, Doma zdravlja itd.

Načelniku Mjesnog odbora žao je što i sam ne sudjeluje u inicijativi. “Nisam ga do danas vidio, nisam ga imao u ruci, ali da je krenula prava peticija Mjesni bi odbor bio za to da se napravi jedna zelena površina za rekreaciju kao što sam rekao, ali ako ne to, Mjesni odbor bi sigurno bio protiv da se radi jedan grad u gradu ili naselje u naselju”, ističe načelnik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak.

Hrvatski Romi siromašniji od europskog prosjeka

Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..

„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.

Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.

Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.

Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.

E.M

Esma Redžepova Kraljica romske glazbe i velika humanitarka hitno je hospitalizirana zbog problema sa dišnim sustavom

Esma Redžepova primljena je u bolnicu zbog problema s dišnim sustavom, piše srpski Blic. Naime, kraljica romske glazbe hitno je hospitalizirana zbog bronhopneumonije koju nije na vrijeme zaliječila.

-Točno je. Esma je imala zdravstvenu krizu vezanu s funkcijom pluća. Kao što su nas liječnici informirali, radi se o staroj, neizliječenoj bronhopneumoniji. Nakon liječničke intervencije, njezino zdravstveno stanje se stabiliziralo pa se sada osjeća mnogo bolje. Nadamo se i očekujemo da će njezino zdravstveno stanje uskoro biti još bolje – izjavila je Zorana Kostova, Esmina dobra prijateljica zadužena za odnose s javnošću za srpske medije.

S romskom glazbom i svojim pjesmama Esma je prošla cijeli svijet, a vjerojatno ni sama ne zna koliko je ploča ukupno prodala jer su joj albumi izlazili ne samo u Jugoslaviji nego i u drugim državama.

Glazbenu karijeru započela je kad je imala 11 godina, a tijekom godina je sa suprugom udomila čak 47 sinova. Tijekom godina dobila je i brojna priznanja za svoj humanitarni rad jer je pomaganje djeci i siromašnima postao njezin cilj.

Javni poziv pripadnicima romske nacionalne manjine polaznicima prvih razreda srednjih škola za prijavu stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisao je javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola koji su pripadnici romske nacionalne manjine za prijavu stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu.

Rok podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane potpore stipendije je 22. prosinca 2016. godine.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji se može skinuti sa webstranice Ministarstva znanosti i obrazovanja ili kliknite na dnu dokumenta na link.
Zahtjev za dodjelu novčane potpore stipendije namijenjen je redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017.

Uz obrazac zahtjeva obavezno je potrebno priložiti slijedeće:
1) Dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini (rodni list učenika, ili rodni list jednog od roditelja/skrbnika ili izvadak iz popisa birača za roditelja/skrbnika iz koje je to vidljivo
2) Preslika domovnice (dokaz o hrvatskom državljanstvu)
3) Uvjerenje o prebivalištu/boravištu za vrijeme školovanja
4) Preslika svjedodžbe prethodno završenog razreda (8. razreda) škole
5) Preslika vlastitog tekućeg/žiro računa u banci
6) Pisana izjava roditelja/skrbnika učenika da učenik nije korisnik druge stipendije

NAPOMENA: Nepotpuni zahtjevi kao i zahtjevi koji nisu na propisanom (važećem) obrascu neće se razmatrati.

Zahtjevi za stipendije dostavljaju se isključivo poštom s naznakom “Srednjoškolske stipendije za učenike Rome” na sljedeću adresu:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
Donje Svetice 38,
10000 ZAGREB
Dokumenti
1. Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

2. Obrazac zahtjeva za dodjelu novčane potpore – stipendije redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017. (105 KB)

Romi – putujući narod u Istri

U Knjižnici Vodnjan, ogranku pulske Gradske knjižnice i čitaonice u ponedjeljak navečer otvorena je edukativna izložba Romi – putujući narod i Romi u Istri autorice Slavice Božićević.

Slavica Božičević, pjesnikinja i kulturna djelatnica koja živi i radi na relaciji Rovinj-Zagreb-Švedska i koja se bavila migracijskim temama, životu u dijaspori te prožimanjem kultura, ovoga je puta u svome predavanju predstavila povijest, kulturu, jezik i književnost tog “putujućeg” naroda te govorila o njihovom položaju u Hrvatskoj i Istri u čemu su joj na otvaranju izložbe pomogli gosti večeri Ana Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracije Roma u RH i EU-u, članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i Svjetske organizacije Roma i Veli Huseini, predsjednik udruge Roma Istre.

Božičević je tu učinila uz brojne komparativne primjere, a tom je prigodom predstavljena međunarodna višejezična zbirka poezije “Svi smo mi Božja djeca” u izdanju KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd. Stihove su uz Slavicu Božićević čitali istarski autori uvršteni u zbirku – Veli Huseini i Davorka Kotiga Flego, dok je Ana Dalipovski pročitala njihov prijevod na romski jezik.

Tom su prigodom predstavljena i ostala izdanja KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd, te knjige o Romima i one koje su napisali Romi iz knjižničnog fonda Knjižnice Vodnjan.

Božićević je i aktivna članica međunarodnih organizacija, UN-a, UNICEF-a Žene za mir i slobodu, a šest godina radila je i u amaterskom kazalištu u Švedskoj.dsc07447a-jpg-800x800_q85

Nazočne je u ime Knjižnice Vodnjan pozdravila knjižničarka Gianna Delton.

Izložba se može pogledati do 30. studenog 2016. u radno vrijeme Knjižnice Vodnjan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne, te utorkom i četvrtkom ujutro, a prvu, treću i petu subotu u mjesecu ujutro.

(V. BEGIĆ)

GlasIstre.hr

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

Dječje renesansno kraljevstvo

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

gio-prijatelji-djece-koprivnica-009

Egzotični ples u zagrebačkoj vijećnici // Foto: Društvo naša djeca

Koprivnički projekt uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije i edukaciji djece.

Dječje renesansno kraljevstvo jedna je od najboljih ovogodišnjih dječjih akcija u Hrvatskoj. Takvu ocjenu donijelo je posebno povjerenstvo za odabir Najakcija iz gradova i općina prijatelja djece, a Povelja kao najviši oblik priznanja uručena je na jučerašnjem svečanom savjetovanju u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.

Koprivnički projekt koji je pokrenulo i koordiniralo Društvo naša djeca u partnerstvu sa Turističkom zajednicom grada Koprivnice, OŠ Braća Radić i OŠ A.N.Gostovinski, a uz financijsku potporu Grada, uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije, edukaciji djece i osmišljavanju njihovog slobodnog vremena.

najakacija-16-dodjela-povelje

Povelja Koprivničancima // Foto: Društvo naša djeca

U devet raznovrsnih sadržaja i radionica projekt je obuhvatio 118 djece i 36 volontera koji su u pripremama te na samom Renesansnom festivalu utrošili oko 1700 sati da bi savladali razne renesansne vještine, stekli nova znanja, te ih predočili posjetiteljima festivala.

Procjenjuje se da je kroz plesne, glazbene, kaligrafske, lutkarske, dramske, likovne i kreativne radionice na Renesansnom festivalu prošlo oko 1500 djece pa je tako Dječje renesansno kraljevstvo obogatilo i razveselilo i sve one dječake i djevojčice koji su poželjeli osjetiti duh davno minulih vremena.

Na savjetovanju u Zagrebu na kojemu je obitelj gradova i općina prijatelja djece uvećana za još devet novoprimljenih. Koprivnica je imala impozantne predstavnike u svečanom dijelu programa – romsku plesnu grupu OŠ Braća Radić pod vodstvom Ines Turk. Mali su plesači oduševili izvedbom svog nacionalnog plesa i zaslužili pljesak nekoliko stotina sudionika iz cijele Hrvatske.

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

 

Martina Maloča

Epodravina.hr

 

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu “pogledaj me”

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

Radionica se održava 28.11.2016 godine na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb, s početkom u 16 sati, planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za sudionike je od 18 do 30 godina. Svi mladi koji su zainteresirani mogu se prijaviti na mail; arterarij@gmail.com

 

Poziv udruge

PREDMET: Poziv mladim Romima na prijave za sudjelovanje u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

 Poštovani/e,

 Arterarij je udruga osnovana s ciljem provođenja kulturnih i umjetničkih projekata koji pridonose sudjelovanju i uključenju mladih i marginaliziranih društvenih skupina u suvremenu i inovativnu umjetničku praksu.

Prvi projekt Arterarija; pogledaj me ostvaruje se uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a radi se o produkciji izvedbenih umjetnosti. Temeljni fokus projekta je tema diskriminacija, točnije diskriminativna slika koje društvo puno predrasuda izgrađuje o manjinskim skupinama, na primjer putem medija i društvenih mreža. Autorski tim projekta čine mladi izvedbeni i vizualni umjetnici koji pripadaju različitim manjinskim skupinama i do sada su se i sami susreli s različitim oblicima diskriminacije, te će razmjena iskustava služiti kao princip koji oblikuje dinamiku projekta.

Na temelju provedene radionice, autorski tim će odabrati dvoje kandidata, budućih su-autora projekta pogledaj me koji će za svoj rad biti honorirani.

Vremenski plan provedbe projekta je planiran od 1. prosinca 2016., a planirana javna izvedba je 14. siječnja 2017. u Zagrebu te svi sudionici koji budu izabrani u projekt moraju biti slobodni u tom periodu kako bi mogli prisustvovati probama. Planirane su još tri reprizne izvedbe, 16., 17. i 18. siječnja.

Radionica će se održati 28.11.2016. na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb s početkom u 16 sati i planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za prijave je od 18-30 godina.

Što treba napraviti da biste sudjelovali?

Za sudjelovanje potrebno je samo razmisliti i sjetiti se nekog događaja, priče ili vlastitog sjećanja koje vas je motiviralo da se prijavite za sudjelovanje na ovom projektu, a koje biste rado podijelili s ostalim sudionicima radionice te dolazak potvrditi na arterarij@gmail.com

Mala škola NGO-a za romske predstavnike

honeyview__igp7247U Osijeku se održala trodnevna edukacija „Mala škola NGO-a“ u peridou od 15. 17 studenoga 2016 god u Hotel Osijek. Trodnevna edukacija namjenjena je bila predstavnicima romskih organizacija koji rade na poboljšanju kvalitete života romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Mala škola NGO-a bila je organizirana u okviru projekta “Project Generation Facility ” (PGF Hrvatska) , financijski podržanog od strane Fondacije otvoreno društvo iz Budimpešte.

Na edukaciji Mala Škola NGO-a sudjelovali su 20 sudionika iz Belišća, Darde, Goričana, Jagodnjaka,Piškorevca, Slavonskoga Broda i Zagreba.

Cilj edukacije je bila povećati znanja i vještine predstavnika udruga za vođenje administrativnog i financijskog poslovanja udruge sukladno važećim zakonima i propisima RH.

Edukaciju su  vodili  stručni tim Volonterskog centra Osijek, Tatjana Vidaković Gal, Snježana Mirosavljević i Jelena Stefanović, s dugogodišnjim iskustvom rada u organizacijama civilnog društva te u izradi i provedbi projekata financiranih od različitih donatora. Kao pripomoć i podršku sudjelovala je i gđa Danke Katanić, računovotkinja Centra za mir – Vukovar.

20161117_101412Teme prvoga dana edukacije su bili; Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, ZAKON o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – opće, Odredbe, Načela sustava financijskog poslovanja, Izrada i izvršavanje financijskih planova računovodstvu neprofitnih organizacija – Sustav financijskog poslovanja i Računovodstvo,Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, Računovodstvena načela i poslovi, Knjigovodstvene isprave, Popis imovine i obveza (način iskazivanja) te priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, Financijsko izvještavanje (revizija godišnjih financijskih izvještaja), Registar neprofitnih organizacija, Javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Nadzor, Prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe

Teme drugoga dana; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, sadržaj i primjena računskog plana, imovina (Nefinancijska i financijska),  obveze, prihodi, rashodi, jednostavno knjigovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela, Obvezne poslovne knjige: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga putnih naloga,knjiga izlaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine itd.

Teme trećeg dana; Zakon o udrugama, Registar udruga Republike Hrvatske – pravilnik

Sudionici seminara su bili jako zadovoljni, stekli su nova znanja koje će primjeniti u svojim budućem radu u udrugama.

 

E.M