Bolnica u Šapcu nije htjela zaposliti kandidata zato što je Rom

Autor portala; Ramiza Memedi

Srbija: Bolnica u Šapcu nije htjela zaposliti kandidata zato što je Rom

 

Foto: Medija centar Beograd

Povjerenica Srbije za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković utvrdila je da je Opća bolnica “Dr Laza K. Lazarević” u Šapcu u postupku zapošljavanja diskriminirala jednog kandidata zato što je Rom.

U priopćenju povjerenica je navela da je u postupku provedenom po pritužbi protiv bolnice zbog diskriminacije na temelju pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, dala mišljenje da su prekršene odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

Podnositelj pritužbe je naveo da se veliki broj puta prijavljivao na natječaje bolnice, prilagao dokumentaciju i ispunjavao uvjete, ali da nije primljen u radni odnos zbog pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini.

Povjerenica je dodala da bolnica tijekom postupka nije ponudila činjenice i dokaze kojima bi dokazala da je razmatralo prijavu podnositelja pritužbe, kao i dodatnu dokumentaciju priloženu u skladu s javnim oglasima za prijam u radni odnos i da on nije primljen zbog objektivnih razloga koji nisu u vezi sa svojom nacionalnom pripadnošću.

“Imajući u vidu navedene činjenice i izvedene dokaze, kao i statističke podatke o položaju pripadnika romske nacionalne manjine na tržištu rada, stereotipe i predrasude o radnim navikama Roma, i činjenici da prema ovoj društvenoj skupini i dalje postoji izražena socijalna distanca”, povjerenica je donijela mišljenje da je Bolnica u postupku zapošljavanja diskriminirala kandidata na temelju njegovog osobnog svojstva pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini.

Povjerenica je uz mišljenje dala preporuku Općoj bolnici poduzeti mjere u okviru svoje nadležnosti kako bi otklonila posljedice diskriminatornog postupanja, kao i da u okviru svojih redovnih poslova i aktivnosti ne krši zakonske propise o zabrani diskriminacije.

“S obzirom da ni poslije opomene Opća bolnica ‘Dr. Laza K. Lazarević’ Šabac nije postupila po preporuci, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, sukladno Zakonu o zabrani diskriminacije, o tome obavještava javnost”, navodi se u priopćenju.

Djece s društvenim rizikom

Autor portala Ramiza Memedi

Ministrica rada i socijalne politike Mila Tsarovska objavljuje potpuno novi sustav koji će značiti uklanjanje djece iz ustanova i njihovu skrb u malim obiteljskim zajednicama, objavljen je na makedonskom portalu libertas .

Prema Tsarovskoj znači prije svega potpuno novi Zakon o socijalnoj zaštiti, koji će povećati socijalne transfere, ali i na način koji će najbolje biti na obostranu korist. Tada bi postojala nova reorganizacija centara za socijalnu zaštitu i novi Zakon o radnim odnosima.

Za konkretni slučaj silovane maloljetne djevojke u prihvatljivom domu 25. maja, dok je bila pod skrbništvom države, Tsarovska kaže da je odgovorna za više institucija, a ostavka ravnatelja, ne oslobađanje od odgovornosti.

– Do sada su istraženi tri slučaja, djevojka RI. i dvije sestre koje su napustile kuću “25. maj ”2015. godine. Samo naivno mogu reći da nisu znali da se to događa. Sustav je godinama djelovao na taj način i zbog toga je dao ovakvav efekt, to nije novoa niti nepoznato. Ne, kao odgovor na ovu vrstu vrste nasilja i djece bez djece, ne treba kriviti samo jednu instituciju, ali svatko mora biti odgovoran. Ravnatelj kuće “25. maj ”podnio je ostavku, ali to ga sigurno ne oslobađa od odgovornosti. Inspekcijski nalazi pokazali su tko, gdje i kako se dogodio propust i da će doći do podnošenja prekršaja i kaznenih prijava, kaže Tsarovska.

U intervjuu za „Free Press“, ona postavlja odgovornost za mnoge vrste roditelja, prvo na razini roditelja-skrbnika, skrbnika je stručnjaka u Centru za socijalni rad.

– Kad dijete kaže skrbniku da se nešto dogodilo, ako ne prijavi, ima krivičnu odgovornost. U slučaju da su slučajevi ustanovljeni da postoje trenuci kada je prijavljeno da postoji problem, dijete je vraćeno roditeljem da vodi postupak, iako je odlučeno u sudu lišen roditeljskog prava, tu leži najveća povreda.

Prema njezinim riječima, ustanove koje trebaju da skrbe o djeci, zbog kadrovskih aspekata imaju usvojene minimalne kapacitete, osobine koje nemaju dovoljno posvećeno radu s djecom, što se može vidjeti iz dječjih dosjea.

– U ožujku treba usvojiti Strategiju za deinstitucionalizaciju, koja će uključiti transformaciju “Ranke Milanović” i “25. maj ”, kao i druge domove za skrb, kao što su one u Demir Kapiju i Banja Bansko. Izvlačenje djece iz ovakvog kolektivnog življenja i smještaja u malim skupinama pruža priliku da radite sa djetetom jedan na jednog, da imate podršku 24 sata i da imate model roditelja kojeg velike ustanove ne nude niti nude, kaže ona.

Procjenjuje se da se sredinom godine očekuje da prva djeca napuste institucije, ne samo od „25. maj ”, već i od ostalih u Demir Kapiji, Banja Bansko, jer prema njezinim riječima, ljudska prava krši se posvuda.

– Mali grupni dom je stambena jedinica u kojoj petero djece s društvenim rizikom žive uz podršku stručnjaka, odgojitelja, njegovatelja, psihologa, specijalnih odgajatelja i rehabilitacije, te su u stalnoj komunikaciji sa središnjom samoupravom, školama i centrima za socijalni rad. Što se tiče sredstava za realizaciju deinstitucionalizacije, prvi put u proračun za ovu svrhu imamo punu liniju u iznosu od 25.173.000 denara, ali nismo sami u priči, ovdje imamo podršku UNICEF-a i UNDP-a i Tehničku pomoć iz EU. Cijela situacija je složena, vrijeme je da se pokrene cijeli sustav, ali zemlje koje su to postigle dobile su puno veće kvalitete socijalne zaštite, kaže Tsarovska

Diskriminacija Roma ostaje široko rasprostranjena u Slovačkoj, objavljeno u izvježču Amnesty International

Svijet žanje strašne posljedice mržnjom ispunjenu retoriku koja prijeti normalizaciji masovnoj diskriminaciji protiv marginaliziranih skupina, upozorio je amnesty International (AI),  22. veljače kada je pokrenula godišnju procjenu ljudskih prava, javlja slovački portal spectator.sme.sk.

“Prošle godine naš je svijet bio uronjen u krizi, s istaknutim čelnicima koji nam nude društvo kao iz nočne more oslijepljeno mržnjom i strahom”, rekao je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala. “Ovo je ohrabrilo one koji promoviraju netrpeljivost, ali je nadahnuo daleko više ljudi da se bore za budućnost puno nade”.

Izvješće, Država svjetskih ljudskih prava, obuhvaća 159 zemalja i donosi analizu stanja ljudskih prava u svijetu.

U odjeljku o Slovačkoj AI upućuje na diskriminaciju Roma, sustavnu segregaciju romske djece u obrazovanju i žalbu Slovačke o obvezi izbjegličkih kvota za preseljenje.

“Diskriminacija protiv Roma ostala je široko rasprostranjena”, navodi se u izvješću.

Podsjeća da je Europska komisija nastavila postupak kršenja procedure protiv Slovačke zbog sustavne diskriminacije i segregacije romske djece u školama. Slovačka također nije odgovorila na sustavnu pretjeranu zastupljenost romske djece u posebnim školama i razredima za djecu s blagim invaliditetom. U matičnim osnovnim školama nedostajala su ljudska i financijska sredstva za rješavanje segregacije romskih učenika.

Izvješće ukazuje na usvajanje nove strategije za sprečavanje kriminala u siječnju s ciljem jačanja policije u održavanju poretka u romskim naseljima.

“To je izazvalo zabrinutost nevladinih organizacija o etničkom profiliranju i diskriminaciji”, navodi se u izvješću.

Izvješće je također ukazalo na, između ostalog, otvaranje istraga usmjerenih na šest žrtava navodne prekomjerne uporabe sile od strane policije u romskom naselju u selu Moldava nad Bodvou u lipnju 2013. godine. Policija je optužila žrtve da su počinili kazneno djelo lažnog optuživanja policije za zloporabu.

AI podsjeća da je u rujnu Sud pravde Europske unije odbio zahtjev podnešen od Slovačke i Mađarske u 2015 g. protiv obvezatnog programa preseljenja koji je imao za cilj premještanje izbjeglica iz država članica EU, kao što su Grčka i Italija. Europski je odbor smatrao da institucije EU mogu donijeti privremene mjere potrebne za učinkovito i brzo reagiranje na hitnu situaciju karakteriziranu iznenadnim priljevima raseljenih osoba.

“Do kraja 2017. godine, Slovačka je prihvatila samo 16 tražitelja azila od 902 koje su joj  bile dodijeljene”, navodi se u izvješću.

Predstava s pripadnicima romske zajednice

Predstava s pripadnicima romske zajednice koja je zaintrigirala kazališnu scenu ponovno u Zagrebu

Udruga djelovanja u kulturi Arterarij organizira reprizne izvedbe umjetničkog projekta „Pogledajme“ koji je 2017. godine osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za “ Izniman doprinos kazališnoj umjetnosti “ 17. i 18. veljače u 19.30 u prostoru na adresi Pavla Hatza 12 u Zagrebu. Radi se o autorskom projektu Romana Nikolića u suradnji s izvođačem/icom Sindirelom Bobarić i Sinišom Senadom Musićem. Dramaturgiju potpisuje Mila Pavićević

Ova produkcija istražuje i progovara o identitetu, društvenim odnosima temeljenima na percepciji identiteta te utjecaju kojeg uska percepcija identiteta uokvirena u predrasude ostavlja na društvene subjekte. Ova produkcija čini sasvim evidentnim ono što nas spaja, a ironizira, problematizira i prikazom posljedica kritizira ono što nas, naizgled, razdvaja. Produkcija se poigrava podruštvljenjem intime i intimiziranjem političkoga, ismijavanjem tragičnoga i kanoniziranjem komičnoga, poopćavanjem specifičnoga i konkretiziranjem općega.

“Učestalim preobražajima prostora gledanja stalno se mijenja položaj publike u tom prostoru, pa tako i njezin odnos spram izvedbe, odnosno svijest o onome što se u određenom trenutku na sceni prikazuje i/ili pripovijeda koja nas tjera da tijekom gledanja “Pogledajme” uistinu pogledamo, tj. sagledamo iz što je više moguće različitih uglova i ne dopuštajući da se uljuljkamo u samo jednoj i/ili jednostavnoj promatračkoj poziciji.“ ( Hana Sirovica, Kulturpunkt)

“Pogledajme na fin se način poigrava i ironizira naše zablude i naše strahove kada su u pitanju shvaćanje identiteta i njegove granice, tko je tko, kako na druge gledamo i što nam se na njima čini prihvatljivim a što ne.“ ( Bojan Munjin, Novosti)

Povjerenstvo raspravljalo o provođenju APza socijalno uključivanje Roma

Koprivničko-križevačka županija: Povjerenstvo raspravljalo o provođenju Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma

U prostorima Županijske uprave u petak, 29. rujna održana je sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je vodio predsjednik Povjerenstva i zamjenik župana Ratimir Ljubić, a glavna joj je tema bila razmjena informacija o poduzetim aktivnostima.

Naime, nakon što je krajem prošle godine Županijska skupština donijela navedeni Akcijski plan, ove je godine konstituirano Povjerenstvo za praćenje njegove provedbe, a sastoji se od predstavnika upravnih tijela Županije, Vijeća romske nacionalne manjine i romskih udruga te jedinica lokalne samouprave u kojima Romi žive u većem broju.

Neke od mjera definirane u Akcijskom planu, a o kojima se raspravljalo na sjednici su: povećanje prostorne i komunalne uređenosti naselja te razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije, unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva, povećanje uključenja Roma u osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje te razvoj kulture romske zajednice. Važnost analize provedenih mjera sastoji se u tome da se u proračune jedinica područne i lokalne samouprave uvrste planovi za sljedeću godinu, kako bi se moglo nastaviti raditi na svemu što je predviđeno Akcijskom planom.

Zamjenik Ljubić pohvalio je romske udruge na aktivnosti, a posebno Udrugu Roma „Korak po Korak“ i njihov projekt uzgoja krastavaca, koji je detaljnije predstavio predsjednik Udruge, ujedno i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine KKŽ Franjo Horvat. Još je dodao kako žele nastaviti sa sličnim projektima poticanja zapošljavanja jer smatra kako je to korisno za romsku zajednicu i njezinu integraciju u društvo. S prijedlozima su se uključili i romski predstavnici naselja Žlebic i Općine Peteranec, Željko Oršuš i Branko Balog, koji su naglasili važnost komunikacije s jedinicama lokalne samouprave.

Predstavnici općina Drnje, Peteranec i Rasinja govorili su o svojim iskustvima u provođenju Akcijskog plana, istaknuvši velik doprinos županijskih projekata „Svi u školi, svi pri stolu“ i „Prilika za sve“, koji već godinama omogućavaju romskoj i ostaloj djeci prehranu u školi i pomoćnike u nastavi. Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Melita Samoborec kazala je kako Grad uključen u sve mjere i aktivnosti Akcijskog plana te predstavila na koje načine brinu o romskoj zajednici, što će poslužiti kao smjernice općinama. Između ostalog, navela je pomoć u podmirenju troškova stanovanja i prehrane u školskoj i gradskoj kuhinji, potpore srednjoškolcima, pomoć pri priključenju naselja na sustav javne vodoopskrbe te plaćanju komunalnog doprinosa. Također, predstavnik Savjeta za razvoj civilnog društva Robert Vulić predložio je ažuriranje atlasa romskih naselja te pohvalio dosadašnju provedbu Akcijskog plana.

 

Diskriminacija Roma

Diskriminacija Roma i fenomen “antidžipsizma” teme dvodnevne radionice u Berlinu

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

Prošli tjedan je u Berlinu održana dvodnevna radionica o diskriminaciji i “antidžipsizmu”  organizirana pod pokroviteljstvom projekta Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) Roma 2020 (RI2020). Glavni cilj radionice bio je okupiti više od osamdeset dužnosnika sa zapadnog Balkana i Turske kako bi se razgovaralo o integraciji Roma kroz prepoznavanje i razumijevanje diskriminacije Roma.

“Za nas je vrlo važno formulirati odgovarajuće politike koje će rezultirati integracijom, a ne daljnjim isključivanjem Roma”, izjavio je zamjenik glavnog tajnika RCC-a Gazmend Turdiu dodajući da je ovo rijetka prilika za zemlje u regiji i šire koje su se pridružile raspravi o diskriminaciji Roma i “antidžipsizmu” te da RI2020 pomaže vladama regije u njihovim nastojanjima prevladavanja neprihvatljivog jaza između romske i neromske populacije.

Iako postoje napori i javne rasprave o borbi protiv diskrimnacije, prvenstveno kao dio usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, zemlje u regiji i šire zaostaju u tom smislu. Specifični kontekst, razlozi i djelovanje u borbi protiv diskriminacije Roma daleko su od pozornosti javnosti.

Posebni predstavnik njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova za odnose sa Sintima i Romima, Felix Klein, izjavio je kako šira javnost u Njemačkoj ne zna mnogo o njima kao žrtvama holokausta . “Iako ovaj genocid prepoznajemo kao najtamniji dio naše povijesti i iako su oni prepoznati kao manjina, još uvijek treba napraviti puno toga. Zato je novoformirana vlada osnovala posebnu komisiju koja se bavi “antidžipsizmom” i njegovim univerzalnim razumijevanjem što smatramo ključnim u narednom razdoblju.”

“Ne samo da otvoreno vidljivi, nego i nevidljivi mehanizmi “antidžipsizma”, i dalje utječu na razmišljanje i djelovanje političkih donositelja odluka i institucija. Do danas se smatra da je manjina odgovorna za svoj socijalni nedostatak i nečovječnu stambenu situaciju”, istaknuo je predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma, Romani Rose. Ponovio je kako sve dok Europska unija, gdje Romi žive stoljećima, ne imenuje “antidžipsizam” kao uzrok  situacije u kojoj se oni danas nalaze, napori vlada i Europske unije vezani uz integraciju Roma neće biti uspješni.

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

MOJ ODGOVOR VELJKU KAJTAZIJU

Odgovor Kristijana Novaka na izjavu zastupnika Veljka Kajtazija o knjizi i predstavi ”Ciganin, alii najljepši”

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predstavnik romske i još niza manjina, nedavno je, više od godinu dana nakon što je knjiga objavljena, reagirao na naslov, a pomalo i na sadržaj predstave (koju, kaže, nije gledao) i romana Ciganin, ali najljepši. Što je izjavio mogli ste čuti i čitati, bilo ga je svugdje.

Dosad nisam reagirao iz više razloga. Osjećao sam susramlje što se čovjek doveo u nezgodnu situaciju da se svađa s fiktivnim likovima, i to pred licem javnosti. Osim toga nisam želio da priča poprimi senzacionalističke tonove, a već sam se dulje vrijeme želio malo povući. I, naposljetku, odbijao sam sudjelovati u nečijem, pokazalo se prilično neuspješnom, skupljanju političkih bodova. Javnost je reagirala kako je reagirala. Vidjeli ljudi da to nije obrana ugrožene manjine od mrzilačkog napada nego pokušaj disciplinske ćuške. Zastupnik vladajuće većine pokušao je ušutkati autora eda bi se dodvorio kolegama s kojima je trenutno u političkom talu te usput na fejsu mogao objaviti dokaz kako izgara za manjinu koju zastupa. U posljednjih godinu dana knjigu su pročitale tisuće ljudi, predstavu je do sada pogledalo oko 4000. Svih nacionalnosti, da, i Roma. Nije se baš svima svidjela – nekima previše golotinje, nekima predugačka, nekima previše vulgarnosti. Ali do mene nije došla ni jedna reakcija koja bi ukazivala na to da se na koji god način potpirila mržnja. Govorilo se, naprotiv, prije svega o ljubavi u teškim okolnostima i potrebi da se svakom građaninu Hrvatske omogući život vrijedan življenja. Ni jedna ružna reakcija osim Kajtazijeve. Od njegova ispada do danas javilo mi se dvadesetak Romkinja i Roma, neki su i pročitali knjigu i pogledali predstavu. Kažu, nema ništa sporno, daju podršku. Ono što pak su mi priopćili o svom zastupniku – nemam srca ovdje ponavljati, doista mi nije do eskalacije sukoba.

Kajtazi se dakle svađao s fiktivnim likovima, ja sam se držao one da u demokratskom društvu svatko ima pravo javno izreći svoje mišljenje. Dok je diskusija civilizirana, dobro je. Na tome je moglo stati. Međutim, u prošlotjednoj emisiji Pola ure kulture, kao i u jučerašnjem velikom intervjuu u Večernjaku, Kajtazi me prozvao da bih, da mi je doista stalo do Roma, trebao stipendirati kojeg romskog studenta i dati dio honorara nekoj inicijativi koja se bavi poboljšanjem životnih uvjeta Roma.

E pa, uvaženi zastupniče, sada više niste u sukobu s fiktivnim likovima, nego sa mnom. A ja sam prilično stvaran.

Tezu o tome da je primarna ideja umjetnosti pomagati nekome preskočit ćemo za ovu priliku. Idemo dalje.

Kao prvo, odakle Vama uopće ideja da ja NISAM pomagao i ne pomažem studentima romske nacionalnosti? Odakle Vam ideja da financijski NE pomažem romsku stvar? Je li Vam možda palo na pamet da nisam političar, pa mogu te stvari raditi daleko od javnosti, šutke? Ne objavljivati dokaze svoje dobrote na fejsu? I da to ne činim ni kao autor ni kao istraživač, nego kao građanin ove zemlje koji je bio blizu patnji? Znate što, usprkos Vama ja ću i dalje raditi (ili ne raditi) što i koliko mogu, šutke, a takvi kao Vi me nemaju što prozivati prikazajući se moralnim vertikalama. Ako je problem što ne dajem novce udruzi iza koje stojite izravno Vi, ili možda direktno na Vaš račun, pa da možda ovi napadi na mene prestanu, bit ću vrlo kratak i jasan: sve što znam o Vama (a znam Vas još iz 90-ih, preko karatea) upućuje me na jedan jedini odgovor – to se neće dogoditi. Nikada.

Kao drugo, spreman sam i dalje sudjelovati u obrazovanju pripadnika romske nacionalnosti, evo samo jedan jedini puta i javno. Obrazovanje mora krenuti „od vrha“, s Vama. Za početak ću Vam objasniti koja bi bila društvena uloga saborskog zastupnika vladajuće većine, a koja autora. Žalosno je da je čovjek sa saborskom plaćom te dvije stvari temeljito pobrkao. Ne sviđa Vam se brojka studenata romske populacije, uređenost romskih naselja, zdravstvena skrb? Ni meni, ali nisam ja taj koji odlučuje o tome, nego Vi. Imate ono što se zove državni proračun, u njega idu novci od prilično svega što se u Hrvatskoj zbiva, pa tako i od mojih autorskih honorara. Doista ne znam kakve slike raskoši i bogatstva su Vama u glavi pri pomisli na hrvatske autore, kako zamišljate moj život u odnosu na život saborskog zastupnika, ali činjenica je da Vi sudjelujete u raspodjeli novca iz državnog proračuna. Hej! Pa učinite nešto s njim, s našim novcima, pobogu, tražite, stvarajte pritisak! Vi ste vlast! Plaćamo Vas da učinite život boljim za naše sugrađane – Rome i sve ostale. Da ste htjeli, mogli ste iskoristiti pažnju koju je moja priča dobila u javnosti kao polugu za svoja nastojanja. Ali, znam, lakše je i vidljivije demonstrirati svoju navodnu brigu za romsku populaciju ovako kako to činite ovih tjedana, prozivati druge da su učinili ovo ili ono iz ekonomskih razloga, i brinuti se lijepo dalje za svoje privatne sinekure.

Evo, ovo je doista zadnje što mislim reći o ovoj temi, a za neko dulje vrijeme i o svemu drugome. Cipelariti se ne dam. Možda sam ovime pripomogao zastupniku u namjeri da se malo nakači na lijep uspjeh priče koju sam ispričao. Nevažno. Ako to urodi bilo kakvim pozitivnim učinkom, a posebno ako navede zastupnika da preispita svoje djelovanje, ja ću biti sretan i spokojan.  Ako ne, opet ću biti sretan, jer znam da postoji alternativa. Upoznao sam divnih Romkinja i Roma, sposobnih, obrazovanih, ambicioznih, upućenih u stanje na terenu. Možda je vrijeme da se nekome drugome prepusti funkcija, kako Kajtazi neprestano ponavlja, legitimnog zastupnika te nacionalne manjine.

SABORSKI ZASTUPNIK O KNJIZI I PREDSTAVI ‘‘CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI’’

Izjava za javnost zastupnika Veljka Kajtazija:

“Nisam htio reagirati na knjigu “Ciganin, ali najljepši” autora Kristijana Novaka, a zatim ni na istoimenu predstavu imajući u vidu kako između navedenog i manjine koju zastupam ne postoji poveznica te da je korištenje naziva “cigan” romska zajednica jasno odbila na Prvom Svjetskom kongresu Roma održanom u Londonu 1971. godine.

Međutim, zbog brojnih zahtjeva za mojom reakcijom koji su mi upućeni, a imajući u vidu navedeno i moje vlastite stavove, ovim putem ističem da naziv knjige i predstava doprinose stereotipiziranju Roma, da identiteti Roma korišteni u predstavi nisu dobro interpretirani i predstavljeni te da se ograničen način života na određenom području poistovjećuje s cijelom romskom zajednicom koja nije homogena i koja se, u najvećem broju slučajeva, ne identificira s pojmom “ciganina” te ga smatra pogrdnim i uvredljivim.

Nadam se da će u budućnosti biti što manje ovakvih slučajeva i potrebe za ovakvim reakcijama.”

Skopski bulevar dobija ime po Esmi Redžepovoj

Odlukom Ministarstva kulture Makedonije skopski bulevar će dobiti ime po kraljici romske muzike Esmi Redžepovoj-Teodosievski

Odlukom Ministarstva kulture Makedonije skopski bulevar će dobiti ime po kraljici romske muzike Esmi Redžepovoj-Teodosievski u znak zahvalnosti ovoj svetski poznatoj i priznatoj umjetnici koja je ostavila trajan trag na muzičkoj sceni Makedonije i svijeta.

Tim povodom ministar kulture Makedonije Robert Alagjozovski primio je predsjednika Humanitarnog udruženja “Esma i Steva Teodosievski” Zorana Kostovskog i dugogodišnju aktivistkinju Mirjanu Mirjana Markovski.

Kostovski je objasnio da je inicijativa da skopski bulevar dobije ime po Esmi pokrenuta je odavno u suradnji sa mnogobrojnim građanima koji poštuju ovu umjetnicu koja je bila i veliki humanitarac.

Tamjug

15.01.2018

Feministički pokret zauzima luku Bilbao kako bi označio da rat počinje odavde

  1. Decembar 2017.

Marš koji je organizovao Feministički pokret Euskal Herija pod motom „Feministkinje se protive ratu! Naoružanju i prodaji oružja!­“ otišao je iz Santurtzija kako bi zauzeo luku ove subote. Snažno su osudile početak rata u luci Bilbao jer, svakoga meseca, uz odobrenje vlade Baskije i luke, brod pun oružja odlazi u Saudijsku Arabiju. Kroz akcije sprovedene tokom marša, htele su da se prisete „anti-militarističke borbe hiljada žena kroz istoriju“ i istaknu „njihove transformativne doprinose izgradnji sveta bez nasilja heteropatrijarhata.

Oko hiljadu feministkinja otputovalo je jutros iz Santurtzija kako bi osudile upotrebu ove luke za prevoz hiljada tona oružja otposlatih u Saudijsku Arabiju. Na ovom maršu žene su se oglasile protiv rata, uništenja i smrti i rekle su nam o hrabrom pozicioniranju žena u vremenima sukoba, kao i o potrebi prisustva feminizma u izgradnji mira.

One nisu želele da zaborave simboličku vrednost ove luke; upravo odavde hiljade devojaka i momaka otišlo je u potrazi za utočištem, bežeći iz građanskog rata. I iz tog sećanja su želele da istaknu migracijske politike koje pokušavaju da sakriju posledice tih ratova koje sa Zapada stvaramo i hranimo. “U luci Bilbao izgradili su zid koji sprečava slobodno kretanje ljudi, što doprinosi rastućem broju granica širom Evropske unije; granice postaju slike rata i uništavanja ljudskih bića koje ne samo da lišavaju ljude u tranzitu, imigrante i izbeglice, njihovih osnovnih prava, nego ih još i kriminalizuju”, rekli su organizatori.

Suočavajući se sa ratom i uništavanjem, feminizam nastoji da stavi život u centar i izražava potrebu za izgradnjom drugog modela života. Međutim, oni nisu bili prvi. U današnjem maršu, sve žene koje su, poput njih, održale pacifističke i raznorazne borbe, bile su veoma prisutne. Danas su želele da podsete na žene Grinham Komona. “1981. godine, i sledećih deset godina, organizovale su mirovni kamp u znak protesta zbog odluke britanske vlade da dozvoli krstareće rakete u bazi NATO-a lociranoj u tom gradu”, objasnile su.

I, počevši od svih tih hrabrih i mirnih borbi, žene koje su se okupile danas su takođe želele da koriste mirni otpor kako bi istakle svoje tvrdnje. Dok je marš prolazio pored objekata luke, postavile su rakete orijentisane prema Jemenu, simbol oružja koje je poslato iz našeg grada i tamo hrani rat koji masakrira civilno stanovništvo. Pored toga, bilo je žena koje su u vreme demonstracije ležale na putu, kao mrtve, da bi se videla nevidljivost žena i uloga žrtve u kojoj se stalno nalaze u kontekstu konflikta. “U ratovima se heteropatrijarhija eksponencijalno umnožava do beskonačnosti, pretvarajući naša tela u bojna polja i deo ratnog plena”, rekle su one. Na kraju, tu su i žene koje su se vezale za ograde luke. Kao što su žene Grinham Komona blokirale bazu NATO-a u njihovo vreme, anti-militarističke žene su danas preuzele luku Bilbao.

Njihova poruka je jasna: „Rat je uništenje, suprotan je održivom životu koji zastupamo u feminizmu. Znamo da se u našem gradu proizvodi i izvozi oružje čija su sudbina sukobi koji se neprekidno hrane radi veće koristi industrije oružja”.

Na kraju, pokrenule su peticiju administracijama: “Želimo da se sve mere i sredstva namenjena zaštiti robe luke posvećuju razvoju javnih politika, borbi protiv seksističkog nasilja ili prijemu prisilno raseljenih lica. Želimo zemlju koja stavlja ljudska prava u centar svih predloga, uključujući ekonomske.”

Prevela Nikolina Zec

Šalje: Mreza Zene protiv nasilja