Naše društvo ne prihvata većinu manjskih grupa

/in , /by

Indira Bajramović: Naše društvo ne prihvata većinu manjskih grupa

Kada se govori o  rodnoj ravnopravnosti u našem društvu, jako malo se govori o položaju i pravima Romkinja. Svjesni smo da postoji višestruka diskriminiracija Romkinja, koja je povezana sa brojnim drugim poteškoćama koje pogađaju Romkinje kao što su: otežan pristup obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, visoki procent nezaposlenosti, neuslovnost prostora za stanovanje, nedostatak osnovnih živežnih namirnica, često verbalno i fizičko nasilje unutar porodice, ali i od strane pripadnica_ka našeg društva, nezaštićenost od strane države, nemogućnost ostvarenja osnovnih prava…

Jedna od najvidljivijih nevladinih organizacija koja  koja se zalaže za bolji položaj Romkinja je Udruženje žena Romkinja (UŽR) “ BOLJA BUDUĆNOST”, koje  je registrovano 2001. godine kao prva ženska romska nevladina organizacija u BiH, koja djeluje na području Opštine Tuzla ali  i šire (Federacije BiH i Republike Srpske). Ovo udruženje svojim djelovanjem nastoji smanjiti društvene predrasude, ekonomski osnažiti Romkinje, poticati ravnopravnost i ostvarenje njihovih prava u zdravstvu, obrazovanju, politici i kulturi, sa ciljem da Romkinje aktivno i ravnopravno sudjeluju u svim sferama života u BiH.

Bolja budućnost aktivno radi na osposobljavanju žena romske nacionalnosti kroz pokretanje kurseva opismenjavanja, kursa kućnih radinosti, kurseva stranih jezika i brojnih drugih. Neki od prioriteta udruženja su pomoć starim i iznemoglim osobama, ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama, očuvanje reproduktivnog zdravlja Romkinja, zalaganje za ravnopravnost spolova, prevencija nasilja  te izrada projekata u skladu sa programskim pravcima udruženja.

U ovom tekstu vam donosimo intervju sa Indirom Bajramović, predsjednicom UŽR “Bolja Budućnost”, koja nam je dala informacije o tome na koji način  Bolja budućnost radi na tome da Romkinje i Romi budu  prihvaćeni kao ravnopravni građani našeg društva.

Vi ste predsjednica prve romske ženske nevladine organizacije. Koliko često i za koje vrste pomoći se Romkinje i Romi najčešće obraćaju Boljoj budućnosti?

Romkinje i Romi se nama  najčešće obraćaju jer im je potrebna  pomoć u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava kao što su prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, tuđu njegu, naknadni upis djece u matičnu knjigu rođenih, upis djece u srednju školu, jer djeca često izraze želju za upis na određeni smjer, a ne ispunjavaju kriterije za isti.  Obraćaju nam se i zbog pisanja  zahtjeva, molbi, pa i žalbi, da im kopiramo dokumentaciju, da provjerimo da li su su prikupili svu potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje nekih prava itd.

Svjedoci smo da je položaj Romkinja u BiH posebno težak. Osim što trpe duplu diskrimininaciju, jer su žene i jer su Romkinje, izložene su svakodnevnom neprihvatanju od strane društva, a nerijetko trpe verbalno i fizičko nasilje. Šta biste izdvojili kao najveće probleme s kojima se Romkinje susreću? U kojoj mjeri naša država štiti zagarantovana prava Romkinja i Roma?

Kako ste i sami rekli diskriminacija prema Romkinjama je najteža jer im otežava  položaj u kojem se nalaze, koji je i onako težak. Tu je i nezaposlenost, neke su bez krova nad glavom, nemaju od čega da prehrane porodicu, školuju djecu, mnoge na ulici prose kako bi zaradile neki dinar, a mnoge zajedno sa muževima skupljaju sekundarne sirovine i bore se da na svaki način budu korisne i privrede porodici. Uz sve navedeno, neke trpe nasilje u porodici, ali i van porodice kao i diskriminaciju od društva i šire zajednice. Ja mislim da država ne štiti prava žena globalno, a posebno Romkinja. Nas nema u politčkom i javnom životu organizovane smo u NVO sektoru i borimo se za svoja prava koristeći zakone i mehanizme koji nam omogućavaju da budemo u nekim savjetodavnim tijelima ili komisijama, za to smo se izborile  mi same, a ne država.

U našoj državi je teško doći do zaposlenja, a pogotovo su Romi i Romkinje uskraćene_ni u svojim radnim pravima. Među aktivnostima Bolje budućnosti se ističu brojni kursevi edukativnog karaktera koji imaju za cilj osposobljavanje Romkinja i mladih Roma za određene poslove. Kakva je zainteresovanost za te kurseve, na kojim imate najviše polaznika i polaznica? 

Zainteresovanost za naše edukativne programe je zadovoljavajuća. Na svim našim kursevima uvijek smo imali više polaznika_ca, ponekad nismo imali dovoljno sredstava u projektu da obuhvatimo sve zainteresovane. Najviše polaznika_ca smo imali na edukaciji informatike i stranih jezika, engleskog  i njemačog. To su bili sve polaznici_ce sa završenom srednjom školom ili pri završetku iste, a koji su pohađali kurseve s ciljem da što lakše kasnije dođu do posla. Zbog toga smo im omogućili pomenute kurseve  jer znamo da  sad pri zapošljavanju svi traže poznavanje stranog jezika i rada na računaru i željeli smo dati alat u ruke toj omladini.

Koliko često se dešava da nakon osposobljavanja za određeno zanimanje polaznice i polaznici dobiju posao? Možete li nam navesti neke pozitivne primjere?

Danas se jako teško dolazi do posla, i to ne samo Romi i Romkinje nego i drugi građani naše države. Iako su završili neke vidove obuke, završili srednje škole nažalost ne možemo se pohvaliti da su se neki zaposlili, neki od njih su napustili BiH jer ovdje nisu vidjeli perspektivu za opstanak.

Veliki problem Romkinjama predstavlja prisup zdravstvu. Bolja budućnost provodi projekte čiji je cilj očuvanje zdravlja i približavanje Roma i Romkinja institucijama javnog zdravlja.  Kakva je zainteresovanost pripadnika romske populacije za ove aktivnosti? Da li su uposleni u institucijama zdravstva senzibilizirani u pružanju pomoći Romima i Romkinjama ?       

Kako na edukativnim kursevima, tako i ovdje postoji velika zainteresovanost žena i djevojaka za preglede kada je u pitanju reproduktivno zdravlje, ali isto tako velika  je prisutnost na edukativnim radionicama na ovu temu gdje im dovodimo doktorice i gdje mogu  direktno postavljati pitanja. Što se tiče odnosa ljekara prema Romkinjama do sada su bili veoma korektni jer mi imamo dobru saradnju sa domovima zdravlja i ambulantama. Nerijetko,  na našu preporuku, prime one koji nisu u sistemu zdravstvene zaštite na pregled, a ponekad ih prime i na vađenje nalaza. Smatramo da ni to nije rješenje jer se mora pronaći način da   Romi i Romkinje, ali i svi ostali koji to još nisu, budu  uvedeni u sistem zdravstvene zaštite, a to je obaveza koje je na državi da je obavi.

Koliko su ostale nevladine organizacije zainteresovane za saradnju sa Boljom budućnosti?    

Nevladine organizacije koje djeluju u našoj državi su veoma  zainteresovane za saradnju sa nama, kao i međunarodne organizacije , a to nam pokazuju time što traže da im budemo partneri na projektima koje implementiraju.

Šta biste poručili građanima i građankama Bosne i Hercegovine, na koji način ih senzibilizirati?

Pa nema tu neke mudrosti, sve predrasude i diskriminacija prema Romoma i Romkinjama se nose iz kuće, a razlog za to je nedovoljno poznavanje ove populacije, njihove kulture, tradicije i historije, a činjenica je da u našem društvu postoji  veliki stepen neprihvatanja većine manjinskih grupa, ma koje one bile.

Razgovarala: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar

Marija Demić prva Romkinja u MUP -u

/in , /by

Zadovoljna sam i srećna što sam dobila posao u Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno zbog toga što do sada nije obraćana pažnja na mlade Rome i Romkinje koji su diplomirali ili će vrlo brzo diplomirati, kaže za Jugmediu mr Marija Demić, diplomirana pravnica iz Niša, koja je ovih dana dobila stalno zaposlenje u PU Niš.

Ovako počinje razgovor za Jugmediu Demićeva, prva visokoškolavana Romkinja zaposlena u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

Marija je rođena u Nišu, odrasla u Makedoniji jer joj je otac bio vojno lice, saobraćajac. Fakultet je završila u rodnom gradu i 15 godina bila aktivistkinja u romskom nevladinom sektoru, a radila je dve godine na određeno i u matičnoj evidenciji Fonda PIO u Nišu. Dvoje visokoškolaca primljena su u službu povodom Dana MUP Republike Srbije, ali Nacionalni savet romske nacionalne manjine  i Romski Centar za strategiju, razvoj i demokratiju, saopštavaju da je taj čin plod dužih razgovora i pregovora sa nadležnima.

„Prvi put u istoriju srbijanske policije zaposleno je dvoje fakultetski obrazovanih lica romske nacionalnosti nakon inicijative koja je pokrenuta od strane NSRNM i Romskog centra za strategiju,razvoj i demokratiju i apela i razgovora sa ministrom policije,direktorom i zamenikom direktora policije i načelnicima i rukovodiocima Sektora za ljudske resurse u MUP. Tokom tih razgovora istaknuta je potreba participacije visoko obrazovanih Roma i Romkinja u sektoru bezbednosti, posebno ako se ima u vidu mali procenat zastupljenosti Roma u MUP u Srbije, jezička barijera i sama potreba za efikasnijim radom MUP Srbije“, navodi se u zajedničkom saopštenju dve organizacije.

U MUP Srbije trenutno je zaposleno 132 Roma i Romkinja a na obuci za policajce u Sremskoj Kamenici je 17 pripadnika ove nacionalne manjine, dok se ove godine na apel NSRNM i Asocijacije romskih policajaca na obuku za policijace prijavilo 139.

Marija Demić kaže da će se sa kolegom Vladanom Stanojevićem iz NVO sektora „maksimalno zauzeti da budemo zastupnici za dalje povećanje broja Roma i Romkinja koji će raditi u bezbedonosnim strukturama Srbije“

 

USPJEŠNE ROMKINJE U EUROPI

/in /by

U Bjelovaru je u utorak, 15. svibnja 2018., povodom Dana obitelji,  na Studijskom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ otvorena izložba i održana je tribina pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“.

Organizacija izložbe i tribine pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“ rezultat je dugogodišnje suradnje Narodne knjižnice s Udrugom Romski putovi – ”Romane droma” i njenom predsjednicom Adaletom e Dinasi, koja je kroz prijašnje projekte  inicirala i postavljanje police romske literature u knjižnici.

Govorilo se o onoj drugoj, manje poznatoj ili bolje rečeno potpuno nepoznatoj, pozitivnoj i  uspješnoj strani romske populacije, o kojoj se vrlo malo ili gotovo ništa ne govori u javnosti. Predavanje je održala sama Adaleta e Dinasi, predstavljana od domaćina kao ”sakupljačica romskog kulturnog blaga”. Adaleta e Dinasi aktivna je u romskoj zajednici već niz godina najviše kroz djelovanje Udruge Romski putovi.

Posjetitelji su na tribini pogledali dokumentarni film Izbjegni moju sudbinu, na temu prisilnih i ugovorenih dječjih brakova te film Pravednica Romkinja o Hajriji Imeri-Mihaljić, jedinoj Romkinji čije je ime uklesano na Zidu časti u Vrtu pravednika Memorijalnog muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Prikazani filmovi su pokrenuli val emocija među okupljenima od kojih je većina, dirnuta viđenim, brisala suze, dok su se neki prisutni na glas zapitali “Zar tako čovjek može čovjeku?“

Večer punu emocija upotpunio je glazbeni sastav  Bahtale Rote (Sretni kotač), iz Novog Sada u Srbiji, izvedbama na tradicijskim glazbalima Roma – žičanim instrumentima. Izveli su romsku himnu „Đelem, Đelem” te  druge široko poznate romske skladbe. Učenici Medicinske škole i Gimnazije Bjelovar čitali su pjesme romskih autora koje su prigodno pripremili.

Kroz tribinu, Adaleta E Dinasi je predstavila i izložbu na istu temu koja je postavljena u Narodnoj knjižnici ”Petar Preradović” u Bjelovaru i može se razgledati do 2. lipnja 2018. godine. Izložba je to o uspješnim Romkinjama koje su se, usprkos strogoj tradicionalnoj sredini, uspjele izdignuti, ostvariti sebe i svoje snove te postati uzor mnogim Romkinjama, ali i pripadnicama većinske zajednice, u nastojanju na ostvarenju svojih životnih  ciljeva.

Izložba se sastoji od fotografija i životopisa Romkinja mr.sc. književnosti Marije Aleksandrović (Srbija), prof. glazbe Bajse Arifovske (Makedonija), književnice Luminite Cioabu (Rumunjska), dipl. pravnice Žakline Durmiš (Makedonija), nastavnice Natalije Ignac (Hrvatska), mr. sc. farmacije Nure Ismailovske (Hrvatska), ekonomistice Jelene Jovanović (Srbija), dr. sc. znanosti Lilyane Zhelnove Kovatcheve (Bugarska), kraljice romske glazbe Esme Redžepove (Makedonija), novinarke Mirditu Saliu (Makedonija) i književnice Bronislave Papuszu Wajs (Poljska).

Prisutnima se, nakon predstavljanja izložbe, prigodno obratio i ravnatelj Narodne knjižnice, Marinko Iličić, zahvaljujući se na inicijativi za tribinu te ističući kako je gospođa Adaleta kao Romkinja, jedan od dugogodišnjih suradnica Narodne knjižnice ”Petar Preradović” u Bjelovaru, koja svojim radom i knjigama romskih autora koje nesebično poklanja knjižnici obogaćuje sadržaj i fundus literature knjižnice, te je pozvao na daljnju suradnju, nju i sve druge Rome i romske udruge čijim su predstavnici bili u publici.

Na kraju tribine, svim prisutnima, u svoje ime i u ime Udruge ”Romski putevi”, Adaleta e Dinasi se zahvalila na prisustvu i poklonila svima zbirke pjesama „Roma pe droma” (Romski putevi) romskog autora Rajka-Ranka Jovanovića.

Autorica: Slađana Đurđević

IZBORI ZA BUDUĆNOST

/in , /by
ovaj članak za primjer Romim kada se hoće sve se može

U Iraku izrazito religioznom gradu izabrana prva žena – komunistkinja, Suhad al-Khateeb

U Iraku su u subotu 12. 5. održani prvi parlamentarni izbori nakon pobjede nad Islamskom državom. Narod Iraka u velikom je broju bojkotirao izbore, a na glasačka mjesta izašlo je manje od polovice birača (44,5%). No, oni koji su izašli u velikoj većini glasali su za Savez Sairoun – koaliciju podržavatelja utjecajnog šijitskog imama Moqtade al-Sadra i Iračke komunističke partije (ICP) te manje Iračke republičke stranke.

Pobjeda sadrističko-komunističkog saveza je opovrgla brojne pretpostavke o politici Iraka, a rezultati ukazuju na potrebu prekida s političkim establišmentom kao posljedice njihove korupcije i nesposobnosti, kao i odmicanja od utjecaja SAD-a i Irana.

Savez religiozno konzervativnog Sardističkog pokreta i ultra-sekularne komunističke partije očito je uspio, a jedno od najprominentinijih lica nove politike je Suhad al-Khateeb, članica Komunističke partije koja je osvojila mjesto u skupštini izrazito religioznog grada Najafa, koji je važno sjedište šijitske teologije.

Khateeb, je učiteljica, aktivistkinja protiv siromaštva te borkinja za prava žena, nije prije razmišljala o izlasku na parlamentarne izbore.

“2014. se nisam kandidirala, no bila sam u grupi koja je obilazila ljude u Najafu. Slušali smo njihove probleme i pomagali im, u slamovima Najafa i siromašnim kvartovima. Za kandidaturu sam se odlučila nakon što sam dobila veliku podršku od svojih kolega i studenata/ica”, izjavila je nakon pobjede.

Pobjedničkoj koaliciji predstoji formiranje vlade i učvršćivanje saveza u sljedećih 90 dana. Otvoreni su za suradnju sa sadašnjim premijerom Haider al-Abadijem i zastupnicima nekih drugih stranaka, uključujući i kurdske, no kažu kako će zasigurno isključiti koaliciju Fatah i koaliciju bivšeg premijera Nouri al-Malikija koje su najpovezanije s Iranom.

Premda je Iran dugo imao ogroman utjecaj u svetim iračkim gradovima Karbali i Najafu, sve je veći strah od rastućih tenzija između Islamske republike i susjeda u regiji – posebno Izraela i Saudijske Arabije, a smanjenje iranskog utjecaja na Irak je bio temelj kampanje sadrističke politike.

“U regiji postoji sukob između Irana i SAD-a koji se odražava na Irak, Jemen i Bahrain”, kaže Khateeb. “No mi, Iračanke i Iračani želimo svoju nezavisnost od SAD-a i Irana. Želimo društvenu pravdu, samostalnost te smo protiv sektarijanizma.”

 

Komemoracija u Jasenovcu

/in , /by

Komemoracija u Jasenovcu uz prigodni program, bez govora

Prigodnim programom u Spomen-području Jasenovac u nedjelju je održana službena komemoracija žrtvama koncentracijskog logora, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u spomen na 22. travnja 1945.

Komemoracija u povodu 73. godine proboja logoraša održana je u znak sjećanja na žrtve jasenovačkog logora, kao i preživjele zatočenice i zatočenike logora.

Komemoraciji kod Kamenog cvijeta prisustvovali su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, Ivan Zvonimir Čičak izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koji su položili zajednički vijenac za žrtve u ime Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

Komemoraciji su, uz ostale nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, načelnik Glavnog stožera RH general zbora Mirko Šundov, saborski zastupnici, izaslanstva veleposlanstava u RH te preživjeli logoraš Mile Vukmirović koji je, zajedno s kćeri preživjelog logoraša Brankom Nešić, položio vijenac za sve žrtve toga logora.

Komemoracija uz prigodni program, bez govora

Tijekom komemoracije nije bilo govora već je održan program u kojemu su, nakon minute šutnje, sudjelovali zbor Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) te dramski i glazbeni umjetnici.

Sudionici su do Kamenog cvijeta došli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja, a skup je završio polaganjem vijenaca i molitvom za žrtve, koju su molili katolički svećenik i muslimanski imam.

Vijence kod Kamenog cvijeta, čiji je autor Bogdan Bogdanović, položila su i izaslanstva Sisačko-moslavačke županije, Općine Jasenovac, Grada Zagreba, Varaždinske županije, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potpredsjednik saborskog Kluba nacionalnih manjina Veljko Kajtazi s članovima Saveza Roma, izaslanstva Matice hrvatske, Grada Novske, HSLS-a, Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” te izaslanstvo Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.

Bila je to treća od tri komemoracije koje se odražavaju u spomen na jasenovačke žrtve.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u petak ujutro Spomen-područje Jasenovac i odala počast žrtvama, te u knjigu dojmova upisala da Republika Hrvatska bespridržajno osuđuje zločine počinjene u tom logoru i s poštovanjem trajno čuva sjećanje na sve njegove stradalnike.

U znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac u subotu je ispred spomenika Kameni cvijet u Spomen području Jasenovac, u organizaciji Saveza antifašista boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) i Srpskog narodnog vijeća (SNV), održana komemoracija, a iz SABA RH i SNV-a opetovano su izrazili nezadovoljstvo što se u javnom prostoru tolerira “ustaški pozdrav”.

Jandroković: Nadam se da je ovo zadnja godina s više kolona u Jasenovcu

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u nedjelju je u Jasenovcu izrazio nadu da je ovo zadnja godina da za komemoraciju ima više kolona i da će se naći mudrosti, razboritosti, ali i hrabrosti te međusobnog uvažavanja kako bi iduće godine svi zajedno na tom mjestu iskazali poštovanje žrtvama.

“Nadam se da je ovo zadnja godina da imamo više kolona i da ćemo naći dovoljno mudrosti, razboritosti, ali i hrabrosti, međusobnog uvažavanja kako bi smo iduće godine svi zajedno, dostojanstveno, došli ovdje i iskazali počast žrtvama”, izjavio je Jandroković prije početka službene komemoracija žrtvamakoncentracijskog logora u Jasenovcu.

Jandroković: Ovdje smo da osudimo ustaški režim koji nikome nije donio ništa dobro

Istaknuo je kako su došli kako bi iskazali poštovanje prema žrtvama strašnog logora Jasenovac, poštovanje prema žrtvi svih onih koji su zbog svoje vjere, nacije ili političkog opredjeljenja ovdje bili ubijeni.

“Moramo poslati poruku da se takvo što više nikada ne smije dogoditi”, poručio je Jandroković.

Upitan je li danas u Jasenovcu trebala biti i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja je ranije, u petak, posjetila Spomen-područje Jasenovac i odala počast žrtvama, Jandroković je odgovorio kako to treba pitati predsjednicu.

Naglasio je da danas ne želi davati političke izjave već iskazati pijetet žrtvama i “osuditi ustaški režim i zločin, koji nikome nije donio ništa dobro”.

Zamoljen da komentira to što srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, koji je najavio da će u nedjelju posjetiti područje Jasenovca, nije u ovom trenutku dobrodošao u Hrvatsku, Jandroković je rekao kako je Vulinova poruka totalno neprihvatljiva i pokazuje stvarne namjere.

“Koriste ovakav dan, kada se komemorira žrtva, da bi slali takvu vrstu političkih poruka. Jedina moguća opcija bila je da se Vulinu onemogući dolazak u Hrvatsku”, rekao je.

Smatra kako je šteta da se sada ponavlja još jedna neprihvatljiva izjava i ponašanje čelnih ljudi srpske vlade, nakon provokacije Vojislava Šešelja tijekom boravka izaslanstva Hrvatskog sabora u Srbiji i loše reakcije domaćina u Narodnoj skupštini Srbije.

Na njima je da razmisle što žele, rekao je te naglasio da je Hrvatska više puta ponovila spremnost pomoći Srbiji na njihovom putu u EU i izrazila želju za uspostavljanjem što boljih bilateralnih odnosa.

Jandroković o Vulinu: Tako neće ići

“Ako oni misle da na ovaj način mogu djelovati, vidljivo je da to tako neće ići”, poručio je Jandroković.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nije novinarima želio komentirati situaciju vezanu uz Vulina kratko poručivši da su oko odluke hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova obaviješteni svi granični prijelazi.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je priopćilo da srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, koji je najavio da će u nedjelju posjetiti područje Jasenovca, nije u ovom trenutku dobrodošao u Hrvatsku zbog svojih tvrdnji da o njegovom dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučivati hrvatski ministri”. Ministarstvo je notu u kojoj osuđuje tu Vulinovu izjavu uputilo srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu.

I ministar uprave Lovro Kuščević smatra da je hrvatska vlada odlično reagirala na neprihvatljive Vulinove izjave proglasivši ga nepoželjnim u Hrvatskoj. Smatra da srbijanski čelnici moraju shvatiti da se treba raditi na suživotu i miru, čemu takve izjave nikako ne doprinose.

Za razliku od predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića koji je u mjestu Mlaka kod Jasenovca rekao kako su prošla vremena da se nekog kažnjava zbog verbalnog delikta, Kuščević je rekao da se ne radi o verbalnom deliktu već klasičnom primjeru nepristojnosti i nepoštivanju hrvatskih institucija. “Na ovaj način je jasno poslana poruka Vulinu i svim u srbijansoj vladi da se mora poštivati Republike Hrvatska”, rekao je.

Upitan o kritikama koalicijskog partnera predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca vezano uz HOS-ovu ploču pored Novske, Kuščević je rekao da se Vlada jasno distancirala od svih totalitarnih režima – fašizma i komunizma.

“‘Za dom spremni’ nije primjeren pozdrav. Kontekst HOS-a i Domovinskog rata nikako se ne može izjednačiti s ustaškim pokretom kojeg svi zajedno osuđujemo i zato smo i danas ovdje da ga osudimo. Nikako nema politike zaborava već se provodi proaktivna politika zaštita nacionalnih manjina i svih državnih interesa”, poručio je.

Upitan kako komentira da su dvojica pripadnika HOS-a, na mjestu gdje je bila spomen-ploča u Jasenovcu, razvila zastavu HOS-a na kojem jepozdrav “Za dom spremni”, odgovorio je kako to nije vidio istaknuvši kako se danas treba osuditi svaki totalitarni režim i iskazati počast svakoj žrtvi.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da bez obzira na različite povorke treba odati počast svim žrtvama. Ističući da se povijest ne može promjeniti naglasio je da se mora imati pravedan odnos prema povijesti te vrednovati sve ono što se dogodilo. “Ne smije se to više nikada ponoviti”, rekao je.

Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst nije želio odgovarati na novinarske upite te poručio da se u Jasenovcu želi fokusirati na žrtve, a ne davati političke izjave.

Čičak: Predsjednica Grabar-Kitarović želi “zajedničku i jednu” komemoraciju

Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, Ivan Zvonimir Čičak u nedjelju je izrazio nadu da će iduće godine biti moguće da predsjednica dođe na “zajedničku i jednu” komemoraciju žrtvama koncentracijskog logora u Jasenovcu budući da je ove godine samostalno odala počast žrtvama u petak jer ne želi sudjelovati u daljnjim podjelama u zemlji.

“Nadam se da će iduće godine osobno predsjednica doći i da će ove podjele već jednom ostati iza nas. Ovo ne da je tužno, ovo je sramota za jednu zemlju”, izjavio je Čičak nakon službene komemoracije žrtvama koncentracijskog logora.

Smatra i da je “ovako siromašan sastav prisutnih ljudi” sramota za Hrvatsku.

Čičak je istaknuo da mu je Grabar-Kitarović u petak, kada su zajedno posjetili Spomen-područje Jasenovac i odali počast žrtvama, rekla da će službenoj komemoraciji nazočiti kada ona bude zajednička i jedna kolona te da sada ne želi sudjelovati u daljnjim podjelama u zemlji. Na novinarsko pitanje ne pridonosi li onda i ona tim podjelama, Čičak je odgovorio da nije pridonijela.

“Ona izbjegava daljnje podjele i ja je osobno u tome podržavam”, rekao je.

Čičak smatra i da je sada Hrvatska podjeljena kao nikada nakon Domovinskog rata na raznim temama: od ratifikacije Istanbulske konvencije do suočavanja s prošlošću. Drži i da je potrošena energija zajedništva koja je postojala za vrijeme Domovinskog rata te se pita što bi sada trebalo biti novo što bi u zemlji ujedinilo različite političke opcije.

Ocijenio je sramotnim da u Jasenovcu nije položen vijenac SDP-a i da nikoga iz te stranke nije bilo. “Koja je to poruka? Oni zapravo propitkuju legitimnost i legalitet vlasti u Hrvatskoj na taj način”, ustvrdio je Čičak.

Plenković: Žrtve Jasenovca zaslužile su jedinstvenu komemoraciju

Žrtve Jasenovca zaslužile su jednu, jedinstvenu komemoraciju, poručio je u nedjelju predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon završetka državne komemoracije žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu te je izrazio uvjerenje da će se kroz dijalog s predstavnicima Srpskog narodnog vijeća i SABA-e, kao i predstavnika židovske zajednice, doći u situaciju da se to i dogodi.

“S naše strane radimo na tome da se podjele koje postoje pokušaju premostiti. Što se tiče mene, moje Vlade i našeg djelovanja, mislim da smo napravili jasne iskorake. I s te strane mislim da ćemo kroz dijalog s SNV-om i SABA-om i predstavnicima židovskih organizacija unaprijediti dijalog, razumijevanje i doći u situaciju da ovdje ponovno bude jedna, jedinstvena državna komemoracija jer žrtve Jasenovca to zaslužuju”, naglasio je premijer u izjavi novinarima nakon državne komemoracije žrtvama logora u Jasenovcu.

Kazao je to nakon pitanja novinara koja je njegova poruka s obzirom na to da su i ove godine postojale tri komemoracije te da je i član vladajuće većine Milorad Pupovac na jučerašnjoj komemoraciji u organizaciji SNV-a i SABA-e bio kritičan i rekao kako nije postignut dogovor o jednoj komemoraciji.

“Mi prije svega vodimo dijalog, gospodin Pupovac je uostalom i član parlamentarne većine. Mislim da smo pokušali učiniti sve, barem što se Vlade tiče”, kazao je premijer.

Vlada je učinila sve, dodao je, da se izbjegne više usporednih komemoracija, a to što je do njih došlo, naglasio je, “nije dobro za društvo”.

Uz Plenkovića komemoraciji žrtvama logora u Jasenovcu nazočili su i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednice Republike Ivan Zvonimir Čičak, saborski zastupnici, članovi Vlade, diplomatskog zbora, predstavnici lokalne samouprave i drugi.

Plenković: Vlada jasno osuđuje zločine u Jasenovcu

Komemoracija je bila prigoda, kazao je Plenković, da se još jednom izrazi pijetet prema žrtvama i njihovim obiteljima te da se, isto tako, snažno osudi zločinački režim i dade počast žrtvama među kojima su bili Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i antifašisti.

“I s te strane Vlada jasno osuđuje te zločine i svojim djelovanjem želi raditi na jasnom određenju prema totalitarnim režimima, njegovati kulturu sjećanja i raditi na kulturi pomirbe”, poručio je.

Na tom je tragu, dodao je, bio i rad Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, stručnih ljudi različitih svjetonazora, koje je iznjedrilo određene preporuke.

“A taj dokument može poslužiti Hrvatskoj da gradi kulturu sjećanja i ovdje u Spomen području Jasenovac, kako bismo i kroz naš obrazovni sustav uputili važne poruke temeljnih vrijednosti novim generacijama”, dodao je.

Novinari su ga pitali i pridonosi li podjelama to što predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nije nazočila državnoj komemoraciji, a Plenković je podsjetio da je predsjednica odala počast prije dva dana i da je na današnjoj komemoraciji bio njezin izaslanik. Na dodatno pitanje novinara je li to dovoljno, odgovorio je: “Ona sama može rastumačiti svoje poteze”.

Premijer Plenković se nakon komemoracije upisao u knjigu dojmova Spomen područja Jasenovac.

Narod.hr –  22. travnja 2018.

BUDUĆI LOKALNI AMBASADORI ROMA I ROMKINJA

/in , /by

Trideset mladih Roma i Romkinja odabranih na javnom natječaju trenutno pohađa tromesečnu obuku kako bi stekli nova znanja i vještine i angažirali se u lokalnim samoupravama i/ili drugim vladinim ili nevladinim institucijama na lokalnom nivou. Obuku organiziraju UNDP, UNHCR i Volonteri Ujedinjenih nacija (UNV) u Srbiji, kako bi pomogli učesnicima da utječu na društvene i političke procese u gradovima i općinama u kojima žive i doprineli boljem socijalnom uključivanju Roma.

Devetnaestogodišnja Anabela je Nišlijka, studentkinja Pravnog fakulteta, volonterka jedne nevladine organizacije, edukatorica na temu vršnjačkog nasilja i rodne ravnopravnosti i, nada se, buduća pravnica ili sutkinja.

Anabela je i najmlađa polaznica ove obuke, koja je u njoj našla priliku da zadovolji svoja brojna interesovanja i radoznao duh željan usavršavanja, koji teorijsko znanje mora da potkrepi i praktičnim iskustvom. Pored toga, prijavila se za obuku kako bi mogla i sama da doprinese neophodnim promenama u društvu, rukovođena željom da svaka osoba koja živi na teritoriji njenog grada ima ista prava i mogućnosti da dobije pravovremenu i adekvatnu pomoć.

Anabela veruje da je na putu ka tom cilju neophodno da pripadnici romske nacionalne manjine budu više zastupljeni među zaposlenima u lokalnim institucijama.

„Romi i Romkinje u Nišu se često suočavaju sa predrasudama i diskriminacijom, sa kojima se ponekad susreću i u institucijama. Vjerujem da bi Romima i Romkinjama značilo da, ukoliko ne razumiju stručnu osobu, mogu da se obrate osobi koja govori romski jezik i koja može da olakša komunikaciju. Mislim da bi to pomoglo da nijednoj samohranoj majci ili žrtvi obiteljskog nasilja romske nacionalne pripadnosti u Nišu ne bude uskraćena pomoć usljed nerazumjevanja ili predrasuda.“ Broj Roma na teritoriji Grada po popisu iznosi 6.996, ali nevladine organizacije procenjuju da ih ima 25.000.

Anabela i drugi mladi Romi i Romkinje će na obuci učiti o ljudskim pravima, diskriminaciji, pravno-nevidljivim licima, pristupu pravima za ranjive grupe i funkcioniranju lokalnih mehanizama za socijalnu inkluziju. Sa stečenim znanjem polaznici i polaznice obuke bit će angažirani u nekoj od lokalnih institucija, u 30 općina u Srbiji.

Tako će  imati priliku da se uključe u društvene i političke procese u svojim općinama i da budu svojevrsni ambasadori interesa romske zajednice na lokalnom nivou, u suradnji sa raznim zainteresiranim stranama – kako nijedan Rom ili Romkinja ne bi bili zapostavljeni.

 

UNDP Serbia·17. travnja 2018

GOVOR MRŽNJE

/in , /by

Govor mržnje prema pripadnicima romske ili nekih drugih zajednica je realnost evropske političke scene. Čini se da u tome prednjače političari država članica Evropske Unije. Da spomenemo Veleria Simonova, zamenika premijera Bugarske koji je Rome nazvao „ludim i divljim ljudskim bićima koja žele novac bez rada i da žive od socijalne pomoći“. U istom govoru je Romkinje nazvao „ženama koje imaju instinkte pasa lutalica“.
U današnjem izdanju Svetu Roma Soraja Post, poslanica u Evropskom Parlamentu i pripadnica romske zajednice iz Švedske, govori o sopstvenim i naporima nekolicine njenih kolega da pooštre kazne zbog govora mržnje koji dolazi od političara iz država članica evropske Unije.

Svjetski dan Roma

/in , /by
Read more

Svjetski dan Roma 08. 04.

/in , /by

Bliži se Svjetski dan Roma 08. 04. Dan kada se održao prvi Svjetski kongres Roma. Na prvom Svjetskom kongresu Roma usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje što simbolizira zemlju, dok je u gornjem dijelu plava što predstavlja nebo, slobode i kretanja, te simbol nebeskog prostranstva. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, simbolizira putovanja i migracije Roma.. Tom prigodom službenom himnom proglašena je poznata romska pjesma Gelem, gelem (Išao sam, išao), dok je kao službeni jezik prihvaćen „Roani chib“ .

Također je kao jedinstveni svjetski naziv za Rome usvojen naziv “Rom” što na romskom jeziku znači: čovjek.

Hrvatska je prije nekoliko godina kreirala i usvojila Nacionalni program za Rome 2003 g, Akcijski plan desetljeća 2005-2015, te prije pet godina usvojila Nacionalnu stategiju za Rome 2013 – 2020.

Pitanje koliko se promjenio položaj Roma za ovih 13 godina,  ali sami Romi još ne osjećaju da se stvari bitnije mijenjaju. I dalje su diskriminirani, ne mogu se zaposliti, žive u katostrofalnim uvjetima bez legalizacije i uređene infrastrukture.

Istina, mali napredak je učinjen u obrazovanju i pripremi djece za školu, ali što nakon obrazovanja. Čemu služi diploma za Rome ako se sa tom diplomom ne mogu zaposliti.

Gđa MK 21 g. završila je ugostiteljsku školu smjer kuhara. „Slala sam molbe na razna mjesta i zvala sam. Uvijek je bio neki razlog da me ne prime. Već unaprijed sam osjećala da ne žele da imaju kod sebe zaposlenog Roma. Mislim da je u tome problem. Mi Romi možemo raditi samo kao čistačice, neke niže-razredne poslove“.

ES 20 g. završila je SSS-smjer trgovac. „ Mene ne poznaju da sam Romkinja. Radila sam u nekim privatnim trgovinama. Ali čim su doznali da sam Romkinja dali su mi otkaz. Ja se ne stidim to što sam, inače Romkinja sam po majci, otac mi nije Rom“.

Svim Romkinjama/Romima čestitam „Svjetski dan Roma“ u nadi boljem uspjehu u poboljšanju životnih uvjeta.

IMENOVANI ČLANOVI SAVJETA ZA LJUDSKA PRAVA

/in , /by

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović imenovala je, nakon provođenja javnog poziva za predlaganje kandidata, članove Savjeta za ljudska prava. Po prvi put među imenovanima je i pripadnik romske nacionalne manjine Milan Mitrović, imenovan kao predstavnik nacionalnih manjina.

Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović objavio je odluku o imenovanju šest članica i članova Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice. Imenovanje je provedeno nakon što je pučka pravobraniteljica objavila javni poziv za predlaganje kandidata i to jednog iz reda predstavnika civilnog društva, te po dva predstavnika akademske zajednice, nacionalnih manjina i medija. Na javni poziv je pristiglo ukupno 15 prijava, a pravobraniteljica je imenovala 6 članova Savjeta za ljudska prava.

Savjet za ljudska prava savjetodavno je tijelo koje pučkoj pravobraniteljici predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda te unaprjeđuje suradnju institucije s civilnim društvom, akademskom zajednicom i medijima. Savjet također raspravlja o analitičkom i istraživačkome radu te predlaže smjernice za jačanje vidljivosti i prepoznatljivosti institucije. Mandat članova Savjeta traje četiri godine, a Savjet se sastaje najmanje dva puta godišnje.

Predstavnik civilnog društva u Savjet će biti Tvrtko Barun – svećenik  Isusovac koji vodi Isusovačku službu za izbjeglice (JRS – Jesuit Refugee Service).

Za predstavnice akademske zajednice u Savjet su imenovane Gordana Vilović – redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti koja se, pored ostalog, bavi pitanjima etike u novinarstvu i različitosti u medijima i Sanja Barić – redovita profesorica i predstojnica Katedre za Ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i poznata ustavna stručnjakinja.

Predstavnice medija u Savjetu će biti Ema Tarabochia – novinarka i Barbara Vid – novinarka, urednica i autorica emisije Civlino društvo na Hrvatskom radiju.

Za predstavnika nacionalnih manjina u Savjet je imenovan Milan Mitrović – poznati romski aktivist, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda, predsjednik Romske udruge mladih BPŽ i potpredsjednik Predsjedništva Romskog nacionalnog vijeća. Za člana Savjeta za ljudska prava predložilo ga je Romsko nacionalno vijeće.

Prvi je to primjer imenovanja pripadnika romske nacionalne manjine za člana Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice i dobar pokazatelj interesa koji pučka pravobraniteljica Lora Vidović kontinuirano poklanja pitanjima položaja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Posebno je to važno u svjetlu činjenice da je pučka pravobraniteljica opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promociju ljudskih prava te središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.

Članovi Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice u prethodnom mandatu (2013. – 2017.) su bili: Đordana Barbarić, predsjednica Udruge MoSt, Enes Kulenović, docent na Fakultetu političkih znanosti, Mira Lulić, predstojnica Katedre za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku, Dragutin Lučić, novinar i urednik, Darko Markušić, novinar i urednik, Ljubo Manojlović, izvršni direktor SDF-a, Amina Nanić, magistra prava i Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava.