KOLIKA JE CIJENA ŽIVOTA JEDNE ŽENE

/in , /by

KOLIKA JE CIJENA ŽIVOTA JEDNE ŽENE ‘Hrvatska može spriječiti ubijanje žena, ali vlade su mi se žalile da im je to preskupo!’

Dubravka Šimonović nudi Istanbulsku konvenciju kao rješenje koje prihvaćaju druge svjetske države, a Hrvatska ga dosad nije htjela usvojiti

Dubravka Šimonović, koja je srpnju 2015. imenovana specijalnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, sastajala se s visokim dužnosnicima u vladama Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, ali nije uspjela uvjeriti sugovornike da Hrvatska treba ratificirati Istanbulsku konvenciju. Poseban je paradoks podatak da je Dubravka Šimonović kao diplomatkinja iz Hrvatske supredsjedala Odborom Vijeća Europe koje je izradilo Istanbulsku konvenciju koja je danas prihvaćena kao najznačajniji instrument na ovom području koji su ratificirale sve susjedne države, od Srbije i BiH do Slovenije, jedino nije Hrvatska. Zajedno s brojnim nevladinim udrugama, gospođa Šimonović je potpisala pismo kojim se svi nadležni pozivaju na ratifikaciju, s brojnim dužnosnicima i osobno razgovarala, no do ratifikacije nikada nije došlo.

A da je usvojen ovaj, u Hrvatskoj relativno slabo poznat dokument, stvorili bi se sigurniji uvjeti za mnoge žene koje su izložene brutalnom nasilju, vjeruje Dubravka Šimonović, koja je godinama bila predsjednica UN-ova Odbora za Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women; CEDAW).

Ova zagrebačka pravnica je 2015. dala ostavku na dužnost veleposlanice pri UN-u u Ženevi i poslije 22 godine napustila Ministarstvo vanjskih poslova.

Djelokrug poslova specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda uključuje analiziranje stanja i trendova kao izradu tematskih izvještaja koje zatim podnosi Općoj skupštini UN-a i Vijeću za ljudska prava. Uz to mandat obuhvaća i izradu izvješća o kršenju prava žena i djevojčica u pojedinim državama. Posebni dio mandata je primanje i reagiranje na pritužbe o kršenjima ljudskih prava žena i djevojčica na osnovi kojih mogu tražiti odgovor od zemalja na koje se odnose te pritužbe. Ovih je dana Dubravka Šimonović na službenom putu u Australiji, ali prati situaciju u Hrvatskoj, posebno okolnosti vezane uz ubojstvo Kristine Krupljan. Jučerašnji razgovor počela je objašnjenjem svog posjeta Australiji.

– U Australiji sam u službenom posjetu kao UN-ova posebna izvjestiteljica za sprječavanja nasilja nad ženama od 13. do 27. veljače kako bih prikupila informacije u vezi s nasiljem nad ženama. Kao mjerilo koristim UN-ove ugovore za zaštitu ljudskih prava, a posebice Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Podatke prikupljam kroz razgovore s predstavnicima vlasti, nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom te žrtvama nasilja. Australija je federalna država tako da sam posjet počela u Canberri s predstavnicma Vlade, nakon toga sam otišla u Sydney, Hobart, Brisbane, Alice Springs, Adelaide i Melbourne. U svakoj od država i teritorija imam razgovore s predstavnicma vlasti, uključujući ministrice, te sam imala sastanak s federalnom ministricom za žene Michaelijom Cash, te s ministricama za žene Tasmanije, Queensborougha i Victorije. Posjetila sam i zatvor za žene kraj Brisbanea i sklonište za žene u Alice Springsu. Na kraju posjeta vraćam se u Canberru, gdje predstavnicima Vlade predstavljam preliminarne nalaze ovog posjeta, a održat ću i konferenciju za novinare. Finalno izvješće s preporukama slijedi kasnije i bit će predstavljeno na Vijeću za ljudska prava UN-a.

Vjerojatno ste čuli za ubojstvo Kristine Krupljan. Može li se zaključiti da je ona žrtva sustava, koji je nije zaštitio unatoč brojnim dokazima da je ugrožena?

– Pratim preko interneta događanja u Hrvatskoj i ubojstvo mlađe djevojke koja je očito neko vrijeme bila pod mjerama zaštite. Treba se sjetiti da su prošle godine 17 žena ubili bliski nasilnici i tu se radi o rodno povezanim ubojstvima. Radi li se i o propustu sustava, to treba istražiti. Sigurno je da povećani broj ubojstva upućuje na sustavne probleme.

Što se moglo napraviti u takvim slučajevima?

– U takvim slučajevima treba utvrditi radi li se o propustu sustava kroz nezavisno i interdisciplinarno analiziranje svih tih slučajeva kako bi se vidjelo postoje li sustavni problemi bilo u zakonu ili primjeni zakona te kako bi se oni promijenili. To je, uostalom, na tragu poziva koji sam uputila svim državama članicama Ujedinjenih naroda za osnivanje takvog mehanizma na nacionalnoj razini – Femicide watcha/ panela za prevenciju femicida – a o tome sam izvijestila i UN u svom zadnjem izvješću Općoj skupštini UN-a. Mislim da bi u Hrvatskoj bilo najbolje da Vlada imenuje posebnu nezavisnu komisiju ili taj posao prepustiti pravobraniteljici za ravnopravnost spolova koja može imenovati grupu stručnjaka i napraviti analizu slučajeva koji su se dogodili prošle godine, a svakako i slučaja Kristine Krupljan. Važno je dobiti podatke od svih koji su na bilo koji način bili službeno uključeni u ovaj slučaj, naglasit ću, ne samo od policije nego od svih. U Australiji postoji sličan mehanizam “Homicide review panel” – “panel za pregled ubojstava” te će mrtvozornik dobiti dodatne ovlasti da analizira svaki slučaj ubojstva i okolnosti, uključujući uključenost sustava, koje su dovele do ubojstva te predlaže mjere kojima treba promijeniti uočene sustavne greške. Analize kakve postoje u Australiji su izvrsne i upućuju na probleme u zakonu ili pri primjeni privremenih mjera koje su često nedovoljno učinkovite i koje se krše, a policija ne reagira na kršenje.

Prije godinu dana žalili ste se jer Republike Hrvatska nije ratificirala Istanbulsku konvenciju. Zašto je to važno i što bi promijenilo?

– Istanbulska konvencija nudi najmoderniji i najdetaljniji pravni okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja i u osnovi razrađuje globalne obveze koje već imamo preuzete putem CEDAW konvencije. Osnovna prednost Istanbulske konvencije je upravo u tome što detaljno razrađuje te obveze pa ih je državama lakše pretočiti u nacionalne zakone. Ona ima i odredbe o skloništima i nadzornim mjerama, ali najvažnije je to da je sveobuhvatna jer obuhvaća i prevenciju i mjere zaštite koje su dio socijalnog sustava i mjere progon počinitelja koje su dio građanskog ili kaznenog sustava. Osim toga, predviđa povezivanje i koordiniranje nacionalnih tijela koja često ne komuniciraju dovoljno nego djeluju nepovezano. Tu se najčešće događaju propusti na ovome području. Mi u Hrvatskoj imamo zakone koji nisu međusobno usklađeni i koji nisu na razini Istanbulske konvencije, a sam sustav je nepovezan, nema centralnog koordinirajućeg mehanizma. Kod nas vlada neka čudna inercija i bezvoljnost pa kada i imamo dobre primjere kako naprijed, mi ih ne pratimo. Dapače, izmišljamo razloge protiv. Potpuna je izmišljotina da Istanbulska konvencija donosi “rodnu ideologiju” koje nema drugdje i to mogu navoditi samo oni koji nemaju pojma što je u CEDAW i što je to nasilje nad ženama – to je uvijek rodno uvjetovano nasilje koje se odnosi na žene zato što su žene ili ono koje prekomjerno pogađa žene, a može imati različite oblike od psihičkog, fizičkog, seksualnog do ekonomskog. Kad ne bi bilo te definicije, onda bi svako nasilje bilo nasilje nad ženama. Rodno uvjetovano nasilje nad ženama oblik je diskriminacije žena i predstavlja kršenje ljudskih prava. Ili još jednostavnije: kod nas je termin “Gender Equality” preveden kao “ravnopravnost spolova”, a zapravo je engleski termin “Gender” – “rod”, a ne spol.

S kojim ste političarima razgovarali o ratifikaciji Istanbulske konvencije?

– Razgovarala sam s gotovo svima iz prošle Vlade, a s predstavnicima sadašnje hrvatske Vlade još čekam sastanke.

Koji su bili argumenti vaših sugovornika da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju?

– Argumenti bivše Vlade izneseni u Saboru na regionalnoj konferenciji o ratifikaciji Istanbulske konvencije bili su da je to “financijski preskupo”, no nisu naveli koliko se troši na ovaj sustav zakona, tijela i mjere koje očito nisu dostatne, niti kako se računa trošak gubitka života žena koje stradaju i zbog lošeg sustav zaštite.

U europskim razmjerima, koliko je Hrvatska opasna za žene?

– Upravo podaci o broju ubijenih žena pokazuju da je Hrvatska sve opasnija i da se nedovoljno radi na prevenciji nasilja. Primjerice, u Australiji se jako puno ulaže u programe prevencije, ističe se program “respectful relationship” za mlade te nacionalni program koji je usmjeren na promjenu stereotipa i ponašanja široke populacije. Političari su vrlo glasni i jasni u deklariranju političke volje, brojni australski političari su u White ribbon (bijela traka) pokretu kojim se deklariraju kao oni koji se zalažu za iskorjenjivanje nasilja nad ženama. Postoje radna mjesta koja imaju certifikat “bijele trake”. Razumije se, ima i tu specifičnih problema koje treba rješavati. Korak u tome smjeru je i ovaj moj posjet jer me pozvala Vlada Australije kojoj su preporuke i namijenjene. Nasuprot iskustvu Australije, u Hrvatskoj nedostaje vidljiva politička volja. Govorim o volji i javnim nastupima političara u kojima se nasilje nad ženama osuđuje, a nedostaju i dobri zakoni i programi za prevenciju i sprječavanja takvog nasilja.

Kao pravnica, mislite li da mediji trebaju objavljivati detalje o ljubavnom životu ove djevojke ili drugih žrtava?

– Mislim da se razumije da bi novinari trebali paziti na zaštitu ugleda, digniteta i privatnosti ubijenih osoba.

AUTOR: Robert Bajruši

Petogodišnjakinja koja dokazuje da nikada nismo premladi za feminizam

/in /by

Potreban vam je nov, osvježavajuć pogled na važnost feminističke borbe? Nema problema! Petogodišnja Eva sudjelovala je u projektu Channela 4 u sklopu kojeg je napravljena serija videa pod nazivom ‘Tajni život četverogodišnjih, petogodišnjih i šestogodišnjih dječaka i djevojčica’.

U videu u kojem Eva svog prijatelja Judea uči karate imamo priliku vidjeti kako na važnost ženskih glasova gleda samosvjesna, osnažena djevojčica koja smatra da su djevojčice i dječaci potpuno jednaki i ravnopravni.

Na pitanje ‘Što je važno za djevojke kada odrastu?’, Eva jednostavno odgovara: „Da idu na posao i da glasaju, definitivno. Djevojke prije nisu mogle glasati, ali onda su se neke djevojke izborile za pravo glasa. Bile su jako šašave djevojke, jer su zbog toga poginule. Zato je jako važno da djevojke glasaju. Inače će se to opet dogoditi.“

Nakon što mu je Eva pokazala neke najosnovnije karate poteze, Jude je priznao kako mu se svidjelo što je Eva snažna, usporedivši je s popularnim junakom Hulkom.

 

Djeca bi Rome za prijatelje, a dio roditelja bi ih istjerao iz škole

/in , /by

U školama koje pohađaju i Romi stavovima djece prema njima puno su pozitivniji, a prema Romima negativnija su djeca koja nisu s njima u kontaktu
Djeca hrvatske nacionalnosti koja nemaju nikakvog kontakta s romskim vršnjacima imaju mnogo više negativnih stavova prema Romima nego djeca koja su u svakodnevnom kontaktu s njima. Pokazalo je to istraživanje koje je među 106 učenika i njihovih roditelja u dvije osnovne škole u Varaždinskoj županiji provela Melita Horvat, mag. psihologije. Odlučila je provjeriti valjanost tzv. Allportove teorije međugrupnog kontakta, prema kojoj bi djeca koja imaju kontakt s Romima trebala imati i manje negativnih stavova prema njima. Tu je hipotezu u diplomskom radu i potvrdila.
Istraživanje o stavovima osnovnoškolske djece prema Romima provedeno je u jednoj školi u koju zajedno dolaze hrvatski i romski učenici te u drugoj u kojoj su samo Hrvati. U prvoj bi 57,4 posto učenika pristalo na to da im dječak ili djevojčica romske nacionalnosti bude najbolji prijatelj, dok je u drugoj takvih samo 17,3 posto!

Suprotnost roditelja i djece
Kod roditelja je, zanimljivo, obrnuta situacija. Na prijateljstvo s romskom djecom pristalo bi u prvoj školi 7,4 posto roditelja, a u drugoj, u kojoj nema romske djece, 19,2 posto. Djeca su odgovarala i na pitanje bi li, ako već ne žele Rome za prijatelje, barem sjedila s njima u školskim klupama i, kao treću opciju, žele li uopće biti s njima u istom razredu. Na neku od te tri mogućnosti pristaje ukupno 83,3 posto djece iz škole koju pohađaju i Romi, 57,7 posto djece iz škole u kojoj ih nema, te samo 40,8 posto roditelja djece iz prve i 63,4 posto roditelja iz druge škole.
Čak 20,4 posto roditelja i 1,9 posto djece iz prve škole najradije bi istjerali Rome iz Hrvatske, dok iz druge škole to želi 7,7 posto djece i 15,4 posto roditelja. U školi u kojoj nema Roma dječaci pokazuju znatno više negativnih stavova prema njima od djevojčica. Prosječna dob anketirane djece je osam godina.
– Rezultati ovog istraživanja potvrđuju da već i sama prisutnost Roma u školi rezultira značajno pozitivnijim stavovima djece prema njima, u odnosu na stavove djece koja pohađaju školu bez ijednog pripadnika romske nacionalnosti – ističe M. Horvat, koja je istraživanje predstavila na Psihošpanciru u organizaciji Društva psihologa Varaždina, gdje je istaknuto da se negativni stavovi prema Romima kao nacionalnoj manjini javljaju već u ranoj dječjoj dobi, i da su druženje i prijateljstvo ključni za razbijanje predrasuda.
– Praktični doprinos ovog istraživanja očituje se u mogućnostima djelovanja na djecu osnovnoškolske dobi radi smanjenja negativnih stavova prema Romima – napominje M. Horvat.

Piše: Ivica Beti

varaždinska

Informacije

/in , , /by

”Isplata stipendija za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017. za siječanj 2017. godine

13. veljače 2017.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavljuje da su 10. veljače 2017. godine isplaćene stipendije za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na stipendiju sukladno Odluci o kriterijima i načinu ostvarivanja prava na stipendiju za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine za školsku godinu 2016./2017. Isplaćene su stipendije za siječanj 2017. godine.”

S poštovanjem,

Mirko Marković

Zagrebačka strategija jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016.

/in /by

Na temelju članka 38. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 – proč.tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 31. sjednici, 29. studenoga 2011., donijela je

 

ZAGREBAČKU STRATEGIJU

zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine

 

 

UVOD

 

            Nasilje u obitelji ima visoku cijenu koju plaćaju žrtve nasilja, počinitelji i čitavo društvo. Pitanje zaštite od različitih oblika nasilja, kao područje zaštite osnovnih ljudskih prava, definirano je brojnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima, politikama i zakonima. Na području zaštite od nasilja u obitelji u međunarodnim dokumentima osobito se ističe potreba za odgovarajućim brojem skloništa, savjetovališta i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja kao i postojanje jasnih postupaka i protokola za primjenu zakona kojima se uređuje ovo područje.

Propisima Republike Hrvatske ženama i muškarcima se osigurava jednakost te život bez diskriminacije, a žrtvama kaznenih i prekršajnih djela nasilja osigurava se pravna zaštita. Polazeći od činjenice da je nasilje oblik diskriminacije i jedan od najtežih oblika kršenja osnovnih ljudskih prava, te da su žene najčešće žrtve nasilja u obitelji, ovom području potrebno je posvetiti posebnu pozornost. Pri tome je, pored provedbe zakonskih obveza, potrebno poduzimati i niz drugih mjera kojima će se djelovati na prevenciju nasilja u obitelji kao i osiguravanje pravodobne pomoći svim žrtvama nasilja, uz poticanje kontinuirane suradnje među svim nadležnim tijelima.

Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine (Narodne novine 20/11, u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) Vlada Republike Hrvatske donijela je u veljači 2011. godine uzimajući u obzir da je borba protiv nasilja u obitelji i unapređenje kvalitete života žrtava nasilja dugoročan proces koji zahtijeva međusobnu suradnju svih nadležnih tijela. Kao i prethodna Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine (Narodne novine 126/07) i aktualna Nacionalna strategija naglašava nužnost pravovremenog prepoznavanja problema i poduzimanja različitih društvenih akcija usmjerenih suzbijanju i prevenciji nasilja u obitelji, kao i osiguranja kontinuiteta provedbe mjera na ovom području.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave označene su u Nacionalnoj strategiji kao nositelji i/ili sunositelji pojedinih mjera te su dužne izraditi propise za provedbu mjera iz svoje nadležnosti i uvrstiti ih u svoje godišnje planove i proračune. Grad Zagreb provodi obveze koje proizlaze iz njegovog samoupravnog djelokruga preko tijela Grada Zagreba, tijela mjesne samouprave, gradskih upravnih tijela i javnih službi. Gradska skupština Grada Zagreba kao predstavničko tijelo građana Grada Zagreba ima svoja stalna radna tijela koja razmatraju prijedloge odluka i drugih akata te druga pitanja koja su na dnevnom redu Gradske skupštine. U donošenju strateških dokumenata Grada Zagreba na području zaštite od nasilja u obitelji sudjeluju nadležna radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba prvenstveno Povjerenstvo za ravnopravnost spolova.

Programom socijalne politike Grada Zagreba od 2009. do 2012. godine koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 7/09) predviđen je niz mjera i aktivnosti usmjerenih poboljšanju uvjeta života svih građana grada Zagreba, a žrtve obiteljskog nasilja u ovom dokumentu prepoznate su kao skupina izložena povećanom riziku od socijalne isključenosti te je njihova zaštita i zbrinjavanje predviđeno nizom mjera u sustavima socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, stanovanja i obiteljske politike.

Politika zaštite žrtava nasilja u obitelji na području grada Zagreba prati nacionalne strategije i dokumente. Tako je sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji od 2008. do 2010. godine (Narodne novine 126/7) bila donesena Zagrebačka strategija jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji od 2008. do 2010. (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/08), dok se aktualna Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji donosi za razdoblje od 2011. do 2016. godine.

 

 

ANALIZA STANJA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA

 

Prema podacima Policijske uprave zagrebačke, u razdoblju od 2008. do 2010. raste broj prijavljenih počinitelja prekršaja “Nasilničko ponašanje u obitelji” (članak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji) te su u 2008. ukupno prijavljena 2196 počinitelja ovog prekršaja, u 2009. ukupno 2209, a u 2010. ukupno 2322 počinitelja. Prosječan broj počinitelja godišnje u promatranom razdoblju iznosi 2242 osoba. Prema kategoriji spola, počinitelji navedenog prekršaja dominantno su osobe muškoga spola (u 2008. čine 71,3% počinitelja, u 2009. ukupno 66,3%, a u 2010. ukupno 68%). Također u promatranom razdoblju, u kontekstu odnosa počinitelj-žrtva, kao najčešći počinitelji evidentirani su bračni drugovi i to: suprug (u preko 40% slučajeva), zatim roditelj (prosječno oko 22%), ostali srodnici (prosječno oko 14%), a najmanje supruge (oko 8%). U razdoblju od 2008. do 2010. najveći broj žrtava obiteljskog nasilja evidentiran je u 2009. (3384 žrtava), a prosječan broj žrtava godišnje u istom razdoblju iznosi 2984 osobe, od čega prosječno godišnje 26% djece. Osobe ženskog spola su više od polovice žrtve u promatranom razdoblju (djevojčice, maloljetnice, odrasle žene) te je njihov udio 67,6% žrtava u 2008., 68,8% žrtava u 2009. i 68,4% žrtava u 2010.

U vezi s kaznenim djelom „Nasilničko ponašanje u obitelji“ (članak 215a Kaznenog zakona), u razdoblju od 2008. do 2010. prijavljeno je prosječno godišnje 125 počinitelja i to: 130 počinitelja u 2008., 151 u 2009. i 108 počinitelja u 2010. Počinitelji ovog kaznenog djela većinom su osobe muškog spola te njihov udio u ukupnom broju počinitelja iznosi 79,3%, u 2008., 72% u 2009. i 82% u 2010. U kontekstu odnosa počinitelj-žrtva najveći broj počinitelja evidentiran je u ulozi supruga spram oštećene osobe (u 2008. iznosi 59,8%, u 2009. iznosi 46,6%, a u 2010. iznosi 50%). U razdoblju od 2008. do 2010. porastao je broj počinitelja koji se u odnosu na žrtvu nalaze u ulozi roditelja (otac, majka, poočim ili pomajka) te oni čine u 2008. ukupno 12,2% počinitelja, u 2009. ukupno 22,8%, a u 2010. ukupno 26,4% počinitelja. Najveći broj oštećenih osoba su osobe ženskog spola i to ženska djeca, maloljetnice ili odrasle žene te je njihov udio 2008. ukupno 80,5% žrtava, u 2009. ukupno 73,3% žrtava, a u 2010. ukupno 74,9% žrtava.

Analizom podataka Policijske uprave zagrebačke u vezi sa počinjenje kaznenog djela „Zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe“ (članak 213. Kaznenog zakona), u razdoblju od 2008. do 2010. utvrđeno je da je prosječno godišnje bilo oštećeno 55 djece, a među oštećenom djecom više od polovice bila su djeca ženskog spola. U kontekstu odnosa počinitelj – žrtva, u promatranom razdoblju, otac kao počinitelj javljao se prosječno u 52% slučajeva, majka u 45,6% slučajeva, a ostali članovi obitelji u 2,4% slučajeva.

U vezi sa kaznenim djelom  „Silovanja“ (članak 188. Kaznenog zakona) počinjenim u obitelji, u razdoblju od 2008. do 2010. policija je otkrila i prijavila ukupno 13 počinitelja (najveći broj u 2009. godini, ukupno 6 počinitelja). S obzirom na spol počinitelja u svim prijavljenim slučajevima radilo se o počinitelju muškoga spola. Oštećene osobe bile su  punoljetne ženske osobe, osim zabilježenog slučaja u 2010. u kojem je ovo kazneno djelo bilo počinjeno nad maloljetnicom. U kontekstu odnosa počinitelj – žrtva, počinitelji ovog kaznenog djela dominantno su bili partneri (bračni, izvanbračni, bivši supružnici), osim u jednom slučaju gdje je kao počinitelj evidentiran svekar žrtve.

U vezi s kaznenim djelom „Spolni odnošaj sa djetetom“ (članak 192. Kaznenog zakona) počinjenim u obitelji, u 2008. policija je otkrila i prijavila 2 slučaja, a u 2009. i 2010. po 4 slučaja. U jednom prijavljenom slučaju (u 2010.) evidentirana je kao počiniteljica majka djeteta, dok su se svi ostali slučajevi odnosili na osobe muškog spola (najčešće otac i poočim). U promatranom vremenskom periodu među oštećenim osobama prema spolnoj strukturi isključivo se radilo o ženskoj djeci.

U vezi s kaznenim djelom „Ubojstva“ i „Teškog ubojstva“ (članak 90. i članak 91. Kaznenog zakona) počinjenim u obitelji, u razdoblju od 2008. do 2010. porastao je broj prijavljenih kaznenih djela. Policija je u promatranom razdoblju otkrila ukupno 12 počinjenih kaznenih djela ubojstva u obitelji. U svim prijavljenim slučajevima radilo se o počinitelju muškoga spola. Oštećene osobe većinom su bile osobe ženskog spola, osim u dva slučaja evidentirana tijekom 2010. U kontekstu odnosa počinitelj-žrtva tijekom 2008. i 2009. kao počinitelji evidentirani su partneri žrtve (bračni ili izvanbračni supružnici) te u jednom slučaju sin. U 2010. među počiniteljima nema supružnika već su to u najvećem broju slučajeva očevi, te po jedan slučaj sin, brat i poočim žrtve. U vezi sa kazneni djelom „Pokušaj ubojstva“ u obitelji, vidljiv je trend opadanja počinjenja ovog kaznenog djela, kao i broja prijavljenih osoba za njegovo počinjenje (najveći broj počinitelja nalazimo u 2008. i to 4 slučaja, dok 2010. pada na 2 slučaja). U praćenom razdoblju, evidentiran je podjednak broj osoba muškog i ženskog spola među oštećenim osobama. U kontekstu odnosa počinitelj-žrtva, najveći broj počinitelja evidentiran je u partnerskim odnosima (supružnici i to bračni, izvanbračni ili bivši supružnici), podjednako osobe muškog i ženskog spola.

Prema analizi podataka Centra za socijalnu skrb Zagreb u razdoblju od 2008. do 2010. porastao je broj slučajeva nasilja u obitelji (u 2008. evidentirana su 1652 slučaja, u 2009. evidentirano je 1698 slučaja, a u 2010. ukupno 2185 slučajeva). U promatranom razdoblju preko 40% slučajeva obiteljskog nasilja odnosilo se na nasilje prema djeci. Prema podacima za 2007. i 2008. od ukupnog broja počinjenih nasilnih djela u obitelji u 70,4% slučajeva nasilje je učinjeno prema osobama ženskog spola (od toga u 75% slučajeva prema odraslim ženama) te u 29,6% slučajeva prema osobama muškog spola (od toga u 56,7% slučajeva prema muškoj djeci). Počinitelji nasilja u obitelji u 88,1% evidentiranih slučajava su osobe muškoga spola (u 59,2% slučajeva muškarci u dobi od 30 do 50 godina života). Prema kriteriju trajanja nasilja u obitelji najveći broj evidentiranih slučajeva odnosi se na jednokratno nasilje u obitelj (49,6%) te potom na nasilje u obitelji koje traje od 1 do 5 godina (22,5%). Prema vrsti počinjenog nasilja evidentiran je najveći broj psihičkog nasilja u obitelji (48,6% slučajeva), zatim fizičkog (39,4% slučajeva) i ekonomskog (12% slučajeva). U kontekstu odnosa počinitelj-žrtva najveći broj počinjenog nasilja odnosi se na nasilje među partnerima (58,5% slučajeva).

Prema podacima Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u razdoblju od 2008. do 2010. u vezi s počinjenjem kaznenog djela “Nasilničko ponašanje u obitelji” (članak 215a Kaznenog zakona), vidljiv je kontinuirani porast (u 2008. evidentirano ih je ukupno 25, u 2009. ukupno 27, a u 2010. ukupno 35). Od ukupnog broja počinjenih kaznenih djela “Nasilničko ponašanje u obitelji” u 2008. izrečena je pravomoćna presuda u 84% slučajeva, u 2009. u 88,9%, a u 2010. pravomoćna sudska presuda izrečena je u 82% slučajeva. Prema kategoriji spola svi počinitelji ovog kaznenog djela u promatranom razdoblju su osobe muškog spola, a u kontekstu odnosa žrtve i počinitelja najveći broj počinitelja u promatranom razdoblju su supružnici spram oštećene osobe (prosječno 73%). Među oštećenim osobama dominantno su osobe ženskog spola i to u 2008. u 87,5% slučajeva, u 2009. u 100% slučajeva, a u 2010. u 91,4% slučajeva.

Prema podacima Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu u 2008. zaprimljene su 154 kaznene prijave za počinjenje kaznenog djela „Nasilničko ponašanje u obitelji“ u odnosu na koje je u 68,2% slučajeva podnesen optužni prijedlog. U 2009. radi počinjenja istog kaznenog djela, Općinsko državno odvjetništvo zaprimilo je 169 kaznenih prijava, od kojih je u 47,9% slučajeva podnesen optužni prijedlog, dok je u 2010. prijavljeno ukupno 108 osoba, te podneseno ukupno 79 optužnih prijedloga.

Prema podacima Visokog prekršajnog suda u Zagrebu za počinjenje prekršaja „Nasilničko ponašanje u obitelji“ u razdoblju od 2008. do 2010. prosječno je godišnje izrečeno 1714 pravomoćnih presuda. S obzirom na spol, počinitelji su bile osobe muškog spola u 97,1% slučajeva

 

 

ZBRINJAVANJE I POTPORA ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI U 2010.

 

Skloništa za žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba djeluju u sklopu jedne gradske ustanove (Dom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“, u daljnjem tekstu: Dom „Duga – Zagreb“) te dviju organizacija civilnog društva (skloništa udruga „Autonomna ženska kuća Zagreb“ i „Ženska pomoć sada“).

Djelatnost Doma „Duga – Zagreb“ u cijelosti se financira iz proračuna Grada Zagreba dok se djelovanje skloništa koje vode udruge „Ženska pomoć sada“ i „Autonomna ženska kuća Zagreb“ dijelom financiraju iz proračuna Grada Zagreba, a dijelom iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna Zagrebačke županije. Kapaciteti za smještaj u 2010. iznosili su u „Autonomnoj ženskoj kući“ ukupno 40 osoba, u Udruzi „Ženska pomoć sada“ ukupno 10 osoba, a u Domu „Duga – Zagreb“ ukupno 18 osoba. Navedena skloništa primala su žrtve na smještaj u bilo koje doba dana ili noći i njihov rad organiziran je u smjenama sa noćnim dežurstvima Djelatnost skloništa obuhvaća smještaj izvan vlastite obitelji, psihosocijalnu potporu i savjetovanje te pravno savjetovanje smještenih žrtava. Navedena su skloništa pružala i usluge savjetovanja i dežurnih SOS telefona žrtvama nasilja u obitelji koje nisu smještene u skloništu.

U navedena tri skloništa tijekom 2010. bile su smještene ukupno 184 osobe (88 odraslih i 96 djece) koje su bile uključene i u aktivnosti psihosocijalne podrške i savjetovanja. Žrtvama koje nisu bile smještene u navedena skloništa pruženo je ukupno 1450 usluga savjetovanja, a zaprimljeno je i ukupno 5374 poziva na dežurne SOS telefone. Tijekom 2010. provodio se i psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji (za ukupno 47 osoba) te savjetovanja potencijalnih počinitelja nasilja u obitelji (ukupno 94 poziva na besplatnu telefonsku liniju) na izdvojenoj lokaciji Doma „Duga – Zagreb“. Besplatnu psihosocijalnu i pravnu i pomoć žrtvama nasilja u obitelji (savjetovališta, dežurne SOS linije), davale su i udruge „Ženska soba“, B.a.b.e. i „Hrabri telefon“. Svoje su usluge pružile ukupno 2341 osobi.

Pored zbrinjavanja i potpore žrtvama nasilja u obitelji tijekom 2010. educirali su se stručnjaci i unapređivala međuresorna suradnja, provodili brojni programi i projekti prevencije i suzbijanja nasilja u obitelji namijenjeni široj populaciji djece i odraslih osoba te informirala i senzibiliziala javnosti za ovu problematiku (tisak i distribucija informativnog materijala, obilježavanja značajnih datuma i sl.).

Za provedbu svih navedenih aktivnosti Zagrebačke strategije jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. (skloništa, savjetovališta, dežurni SOS telefoni, edukacija stručnih osoba, međuresorna suradnja, programi i projekti prevencije i informiranja javnosti) iz Proračuna Grada Zagreba za 2010. godinu utrošeno je ukupno 8.895.243,00 kn.

 

CILJEVI ZAGREBAČKE STRATEGIJE ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2016.

 

Provedba Zagrebačke strategije jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji u razdoblju od 2008. do 2010. pokazala je važnost daljnje provedbe zbrinjavanja i potpore žrtvama nasilja u obitelji, osiguranja kontinuirane financijske podrške skloništima i savjetovalištima za žrtve obiteljskog nasilja, informiranja i senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku, međuresorne suradnje među svim stručnjacima i službama na ovom području kao i na važnost mjera prevencije i partnerstva s civilnim društvom. Mjerama je potrebno obuhvatiti i osobe s invaliditetom te osobe treće životne dobi kao posebno osjetljivu skupinu žrtava nasilja u obitelji.

Mjere Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. (u daljnjem tekstu: Zagrebačka strategija) uskladit će se i s Nacionalnom politikom za  ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. (Narodne novine 88/11), a koja sukladno Preporuci (2002) 5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja, uključuje i akcijski plan za uklanjanje svih drugih oblika nasilja nad ženama kao što su: osvještavanje javnosti o pojavama, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, unapređenje zaštite prava žena žrtava svih oblika nasilja kao i sustava vođenja statističkih podataka, međusektorske suradnje, koordinacije nadležnih državnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva te edukacije nadležnih tijela.

Također, Zagrebačka strategija usklađivat će se s Konvencijom Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, koja jasno definira nasilje nad ženama, navodi uzroke i pojavne oblike nasilja te predlaže konkretne mjere za njegovo suzbijanje.

 

Sukladno navedenome, ciljevi Zagrebačke strategije su:

  • osiguranje uvjeta za zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji;
  • poticanje zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji i njihovo uključivanje u društvo;
  • osiguranje različitih oblika potpore žrtvama nasilja u obitelji psihosocijalnom pomoći; savjetovanjem, dežurnom SOS linijom i drugim servisima namijenjenim žrtvama;
  • zaštita posebno osjetljivih skupina žrtava nasilja u obitelji, i to prvenstveno osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi;
  • unapređivanje međuresorne suradnje;
  • osiguranje kontinuirane izobrazbe stručnjaka;
  • provođenje mjera informiranja i senzibilizacije javnosti te prevencije nasilja u obitelji.

 

 

PODRUČJA DJELOVANJA ZAGREBAČKE STRATEGIJE:

 

  1. ZBRINJAVANJE I POTPORA ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI
  2. ZAŠTITA POSEBNO OSJETLJIVIH SKUPINA ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI
  • ZAPOŠLJAVANJE ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI
  1. IZOBRAZBA STRUČNIH OSOBA
  2. UNAPRJEĐENJE MEĐURESORNE SURADNJE
  3. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA NASILJA U OBITELJI
  • SENZIBILIZACIJA JAVNOSTI ZA PROBLEMATIKU NASILJA U OBITELJI
  • PREVENCIJA NASILJA U OBITELJI

 

 

  1. ZBRINJAVANJE I POTPORA ŽRTVAMA NASILJA U OBITELJI

 

 

MJERA 1. 

Osigurati zbrinjavanje i potporu žrtvama nasilja u obitelji na području grada Zagreba

 

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Dom „Duga – Zagreb“, organizacije civilnog društva koje vode skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji

Aktivnosti:

  1. osigurati kontinuiranu financijsku potporu radu skloništa za žrtve nasilja u obitelji kojih je osnivač Grad Zagreb;
  2. osigurati kontinuiranu financijsku potporu radu skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji koje vode organizacije civilnog društva na području grada Zagreba;
  3. osigurati žrtvama obiteljskog nasilja (koje nisu na smještaju u skloništima) dostupnost savjetovališta i  dežurnih SOS telefona;
  4. nadzirati i pratiti program rada skloništa, savjetovališta i dežurnih SOS telefona;
  1. provoditi redovnu evaluaciju provedbe programa rada skloništa, savjetovališta i dežurnih SOS telefona namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji.

Rok: Kontinuirano

Pokazatelj uspješnosti:

  1. broj skloništa i iznos osiguranih sredstava za rad skloništa kojih je osnivač Grad Zagreb;
  2. broj skloništa i iznos osiguranih sredstava za rad skloništa koja vode organizacije civilnog društva na području grada Zagreba;
  3. broj zahtjeva za smještaj u skloništa i broj osoba smještenih u skloništa (djece i odraslih osoba);
  4. trajanje smještaja i razlozi prestanka smještaja u skloništima;
  5. vrste i broj usluga koje dobivaju korisnici smješteni u skloništima (smještaj, psihosocijalna podrška i savjetovanje te pravno savjetovanje žrtava);
  6. broj žrtava nasilja u obitelji koje koriste usluge savjetovanja i dežurnih SOS telefona, a koje nisu smješteni u skloništima;
  7. radno vrijeme i dostupnost skloništa, savjetovališta i dežurnih SOS telefona žrtvama nasilja u obitelji;
  8. provedene redovne godišnje evaluacije programa rada skloništa, savjetovališta i dežurnih SOS telefona iz kojih je razvidna uspješnost provedenih aktivnosti.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba

 

MJERA 2.

Osigurati jedinstveno prikupljanje podataka i praćenje rada skloništa i drugih servisa namijenjenih potpori žrtvama nasilja u obitelji na području grada Zagreba

 

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelj: Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

 

Aktivnosti:

  1. donošenje Kriterija prikupljanja podataka i praćenja rada skloništa i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji (savjetovališta, dežurni SOS telefoni), kojima će se razraditi vrsta podataka, način i vrijeme/periodi njihovog prikupljanja i obrade;
  2. definiranje pokazatelja uspješnosti rada skloništa i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji, sukladno usvojenim Kriterijima;
  3. praćenje usklađenosti rada skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja koje vode organizacije civilnog društva s Kriterijima za dodjelu financijske potpore organizacijama civilnog društva u provedbi programa rada savjetovališta i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, ministarstva nadležnog za obitelj;
  4. izrada analize usklađenosti broja potrebnih skloništa, savjetovališta, dežurnih SOS telefona i drugih servisa za žene žrtve svih oblika nasilja s obzirom na broj stanovnika u gradu Zagrebu, sukladno Preporuci (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja.

 

Rok:

Aktivnost 1. i 2.: 2012. godina

Aktivnost 3.: kontinuirano

Aktivnost 4.: 2013. godina

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. doneseni Kriteriji praćenja rada i prikupljanja podataka o radu skloništa i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji;
  2. definirani pokazatelji uspješnosti rada skloništa i drugih servisa namijenjenih žrtvama;
  3. izrađeni prikazi uspješnosti i rezultata rada skloništa i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja u obitelji, sukladno usvojenim Kriterijima, kao sastavni dio godišnjih izvještaja o provedbi Zagrebačke strategije;
  4. izrađena analiza usklađenosti broja potrebnih skloništa, savjetovališta, dežurnih SOS telefona i drugih izvaninstitucionalnih servisa sukladno Preporuci (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba

 

 

 

MJERA 3.

Osigurati stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji

 

Nositelj: Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada

Sunositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

 

Aktivnosti:

  1. izrada mišljenja o potrebi stambenog zbrinjavanja i utvrđivanje prava na stambeno zbrinjavanje;
  2. stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji;
  1. vođenje posebne evidencije o podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji;
  2. vođenje posebne evidencije o stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja u obitelji.

Rok: Kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti

  1. broj podnesenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje;
  2. broj izrađenih mišljenja o potrebi stambenog zbrinjavanja;
  3. broj stambeno zbrinutih osoba žrtava nasilja u obitelji;
  4. utrošena financijska sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

MJERA 4.

Povećati dostupnost psihološkog tretmana djeci i mladima traumatiziranim nasiljem u obitelji

 

Nositelji:  Gradski ured za obrazovanje kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: ustanove odgojno-obrazovnog, zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, organizacije civilnog društva, savjetovališta, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

 

Aktivnosti:

  1. utvrditi postojeće kapacitete odgojno-obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava kao i savjetovališta pri organizacijama civilnog društva koja pružaju stručnu podršku djeci i mladima s iskustvom izloženosti nasilju u obitelji;
  2. osigurati stručnu pomoć djeci i mladima s iskustvom svjedočenja nasilju u obitelji, kroz odgojno-obrazovni sustav, socijalni i zdravstveni sustav te sustav savjetovališta koje vode organizacije civilnog društva;
  3. osigurati financijska sredstva za pružanje stručne podrške djeci i mladima s iskustvom izloženosti nasilju u obitelji kroz navedene sustave.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

  1. utvrđeni postojeći kapaciteti sustava za pružanje stručne podrške djeci i mladima s iskustvom izloženosti nasilju u obitelji;
  2. dostupnost stručne podrške djeci i mladima s iskustvom izloženosti nasilja u obitelji kroz kapacitete odgojno-obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava te savjetovališta koja vode organizacije civilnog društva;
  3. broj djece i mladih s iskustvom izloženosti nasilja u obitelji kojima je pružena stručna podrška (s obzirom na dob, vrstu problematike, vrstu pružene pomoći i tretmana i sl.).

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

 

 

 

  1. ZAŠTITA POSEBNO OSJETLJIVIH SKUPINA ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI

 

 

MJERA 1.

Kontinuirano unaprjeđivati sustav zaštite prava i položaja žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji

 

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, organizacije civilnog društva koje programski djeluju s ciljem zaštite i skrbi o osobama s invaliditetom

 

Aktivnosti:

  1. redovito održavati sastanke, okrugle stolove i konferencije u vezi s problematikom žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji;
  2. provoditi izobrazbu djelatnika različitih sustava o specifičnim potrebama žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji;
  3. osiguravati redovitu financijsku potporu aktivnostima organizacijama civilnog društva koje programski djeluju s ciljem zaštite prava i unaprjeđenja položaja žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji;
  4. provesti evaluaciju financiranih i provedenih projekata i programa organizacija civilnog društva koje djeluju s ciljem zaštite prava i unaprjeđenja položaja žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti

  1. broj održanih sastanaka, okruglih stolova i konferencija u izvještajnom periodu;
  2. procjena korisnosti održanih sastanaka, okruglih stolova i konferencija od strane sudionika utvrđena temeljem provedene evaluacije na kraju svakog skupa;
  3. provedena evaluacija financiranih i provedenih projekata i programa organizacija civilnog društva koje djeluju s ciljem zaštite prava i unaprjeđenja položaja žena s invaliditetom žrtava nasilja u obitelji.

 

Potrebna financijska sredstva

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

MJERA 2. 

Štititi osobe treće životne dobi od nasilja u obitelji

 

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: Zaklada „Zajednički put“, domovi za starije i nemoćne osobe, centri za socijalnu skrb

 

Aktivnosti:

  1. izraditi upitnik za prikupljanje podataka o pojavnosti obiteljskog nasilja prema osobama treće životne dobi;
  2. prikupiti podatke i napraviti analizu;
  3. distribuirati rezultate analize relevantnim službama;
  4. održati stručne skupove o temi međuresorne suradnje na području zaštite osoba treće životne dobi od nasilja u obitelji;
  5. organizirati aktivnosti senzibilizacije šire javnosti o pravima starijih osoba u vezi sa zaštitom od nasilja u obitelji (tribine, kampanje i sl.).

 

Rok:

Aktivnost 1. – 3.: 2012. godina

Aktivnost 4. – 5..: 2013. godina i nadalje

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. izrađen upitnik za prikupljanje podataka o pojavnosti obiteljskog nasilja prema osobama treće životne dobi;
  2. prikupljeni podaci i izrađena analiza zastupljenosti i pojavnosti fenomena zlostavljanja u obitelji osoba treće životne dobi;
  3. distribuirani rezultati analize stručnjacima relevantnih službi (broj subjekata kojima je analiza dostavljena);
  4. održani stručni skupovi o temi međuresorne suradnje na ovom području;
  5. održavanje kampanja, tribina i sl. aktivnosti u vezi sa senzibilizacijom javnosti.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

III. ZAPOŠLJAVANJE ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI

 

MJERA 1.

Planirati i programirati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji

 

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb

Sunositelji: Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Centar za socijalnu skrb Zagreb, poslodavci, ustanove i organizacije civilnog društva koje se bave zbrinjavanjem i zaštitom žrtava nasilja u obitelji

 

Aktivnosti:

  1. evidentirati i pratiti nezaposlene osobe – žrtve nasilja u obitelji preko Područne službe za zapošljavanje;
  2. poticati zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji mjerama i programima namijenjenim toj kategoriji nezaposlenih osoba;
  3. pratiti zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

  1. izrađena zasebna evidencija nezaposlenih osoba žrtava nasilja u obitelji;
  2. razvijene mjere poticanja zapošljavanja ove kategorije nezaposlenih osoba;
  3. redovito praćenje provedbe aktivnosti zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji;
  4. godišnji broj zaposlenih osoba – žrtava nasilja u obitelji.

 

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

Sredstva za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Zagreb osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja.

 

 

MJERA 2.

Poticati poslodavce na zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji

 

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb

Sunositelji: Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, poslodavci

 

Aktivnosti:

  1. informirati poslodavce o mogućnostima i prednostima zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji;
  2. izraditi program uvođenja potpora poduzetnicima koji zapošljavaju žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba;
  3. pratiti uvođenje potpora poduzetnicima koji zapošljavaju žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba.

Rok: kontinuirano

Pokazatelji uspješnosti:

  1. izrađen program uvođenja potpora poduzetnicima koji zapošljavaju žrtve nasilja u obitelji na području grada Zagreba;
  2. broj poslodavaca – poduzetnika koji su ostvarili pravo na potporu zapošljavanjem žrtava nasilja u obitelji;
  3. broj žrtava obiteljskog nasilja koje su ostvarile zaposlenje provedbom programa uvođenja potpora poduzetnicima;
  4. broj održanih predavanja, tiskanih materijala i sl. te broj sudionika.

 

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

Sredstva za aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Zagreb osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja.

 

 

 

  1. IZOBRAZBA STRUČNIH OSOBA

 

MJERA 1. 

Provoditi izobrazbu stručnih osoba vezano uz problematiku i postupanja u slučajevima nasilja u obitelji 

 

Nositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo i branitelje

Sunositelji: odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove, policija, pravosuđe, organizacije civilnog društva

 

Aktivnosti:

  1. održavati stručne skupove i radionice namijenjene odgojno-obrazovnim djelatnicima, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, policije i pravosuđa te organizacija civilnog društva na temu provedbe Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: Protokol);
  2. provoditi izobrazbu stručnih djelatnika u drugim subjektima koji postupaju prema Protokolu;
  3. u vezi s područjem seksualnog nasilja, svim relevantnim ustanovama uključivši osnovne i srednje škole, distribuirati protokol kojim će se propisati postupanje u slučajevima seksualnog nasilja (sukladno Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova za razdoblje od  2011. do 2015., Narodne novine 88/11);
  4. evaluacija stručnih skupova i programa izobrazbe.

 

Rok: kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. broj i kvaliteta provedenih stručnih skupova i radionica;
  2. broj i kvaliteta provedenih programa izobrazbe;
  3. broj i zadovoljstvo stručnih djelatnika koji su sudjelovali u programima izobrazbe;
  4. rezultati evaluacije provedenih programa izobrazbe.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

  1. UNAPRJEĐENJE MEĐURESORNE SURADNJE

 

MJERA 1.

Unaprjeđivati međuresornu suradnju u području zaštite žrtava nasilja u obitelji na području Grada Zagreba

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji

Sunositelji: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, svi subjekti koji postupaju prema Protokolu (policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, odgojno obrazovne ustanove i pravosudna tijela), nacionalni i županijski tim za međusektorsku suradnju

 

Aktivnosti:

  1. osnivanje i početak rada Centra za koordiniranje postupanja u slučajevima nasilja u obitelji na području Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Centar za koordinaciju), koji će omogućiti: brzu i efikasnu akciju u kriznom trenutku nasilja u obitelji, kontinuirano praćenje postupanja svih subjekata na području Grada Zagreba, razmjenu informacija među subjektima o poduzetim radnjama i vođenje evidencije o svim pojedinim slučajevima u jedinstvenoj bazi podataka;
  2. održavanje tematskih sastanaka za predstavnike svih sustava uključenih u zaštitu žrtava nasilja u obitelji na području Grada Zagreba u cilju razmjene iskustava i stvaranja dobre prakse;
  3. prikupljanje relevantnih statističkih podataka o nasilju u obitelji imajući u vidu rodnu perspektivu (sukladno Konvenciji Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja).

 

Rokovi:

Aktivnost 1:

2012.: izrada elaborata o radu Centra za koordinaciju, upoznavanje svih subjekata koji postupaju prema Protokolu s planom i načinom rada Centra za koordinaciju te osiguranje formalno-pravnih, prostornih, tehničkih i stručnih uvjeta za njegov rad

2013.: početak rada Centra za koordinaciju

Aktivnost 2 i 3:  kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. izrađen elaborat o radu Centra za koordinaciju;
  2. informiranost svih subjekata koji postupaju prema Protokolu na području Grada Zagreba o planu i načinu rada Centra za koordinaciju;
  3. osigurani formalno-pravni, tehnički i stručni uvjeti za rad Centra za koordinaciju;
  4. osnivanje i početak rada Centra za koordinaciju;
  5. provedena evaluacija rada Centra za koordinaciju nakon godine dana djelovanja;
  6. broj održanih tematskih sastanaka i broj sudionika – predstavnika svih sustava uključenih u zaštitu žrtava nasilja u obitelji na području Grada Zagreba;
  7. prikupljeni relevantni statistički podaci o nasilju u obitelji u pravilnim razmacima (godišnje).

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

  1. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN POČINITELJA NASILJA U OBITELJI

 

MJERA 1.

Osigurati financijska sredstva i unaprjeđivati uspostavu sustava psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji kao dijela cjelovitog sustava suzbijanja obiteljskog nasilja

 

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Sunositelji: pravne i fizičke osobe ovlaštene za provedbu psihosocijalnog tretmana

 

Aktivnosti:

  1. osigurati sredstva u proračunu Grada Zagreba za provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji;
  2. pratiti utrošak sredstava namijenjenih provedbi aktivnosti psihosocijalnog tretmana;
  3. u financijskim planovima predvidjeti stavke usmjerene osiguravanju sredstava za provođenje psihosocijalnog tretmana;
  4. provoditi psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji kao dio redovitog sustava;
  5. pratiti dinamiku razvoja mreže tretmanskih centara (pravnih i fizičkih osoba) za provedbu tretmana počinitelja nasilja u obitelji na području Grada Zagreba.

Rok:   Kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. broj osoba upućenih na psihosocijalni tretman, broj osoba uključenih u psihosocijalni tretman, udio osoba koje su tretman završile u cijelosti, duljina trajanja tretmana;
  2. broj ovlaštenih fizičkih i pravnih osoba koje provode psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji na području Grada Zagreba;
  3. informacije o broju počinitelja kaznenih i prekršajnih djela nasilja u obitelji, a koji su bile uključeni u psihosocijalni tretman;
  4. redovito praćenje utroška sredstava namijenjenih provedbi psihosocijalnog tretmana te osiguran uvid u način i namjenu utroška sredstava.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

VII.  SENZIBILIZACIJA JAVNOSTI ZA PROBLEMATIKU NASILJA U OBITELJI

 

MJERA 1.

Osigurati dostupnost informacija o zaštiti od nasilja u obitelji

 

Nositelj: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje

Sunositelji: gradske ustanove (Dom „Duga – Zagreb“, Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – URIHO) i organizacije civilnog društva

 

Aktivnosti:

  1. izraditi i tiskati informativne pisane materijale, adresare i vodiče namijenjene žrtvama nasilja u obitelji kao i široj javnosti u cilju informiranja o svim mogućnostima koje stoje na raspolaganju unutar različitih sustava;
  2. distribuirati tiskani materijal stručnim službama (odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, zdravstvenim i drugim ustanovama), organizacijama civilnog društva i široj javnosti;
  3. organizirati i provoditi radionice, predavanja, tribine i okrugle stolove o problemu rodno uvjetovanog nasilja uključujući trgovanje ljudima i prostituciju, nasilje nad pripadnicima seksualnih i rodnih manjina te tiskati, distribuirati publikacije i edukativne materijale o svim oblicima nasilja nad ženama radi informiranja i podizanja javne svijesti o pojavi, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja (sukladno Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015.).

 

Rok: kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. broj i kvaliteta izrađenih i  distribuiranih materijala stručnim službama, gradskim ustanovama, odgojno-obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, organizacijama civilnog društva i široj javnosti;
  2. informiranost žrtava (obraćanje savjetovalištu, skloništu ili nadležnoj ustanovi temeljem dobivenih informacija);
  3. informiranost ciljanih skupina građana.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

MJERA 2.

Redovito obilježavati datume koji su vezani za ljudska prava i provoditi medijske kampanje s ciljem senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji

 

Nositelj: Ured gradonačelnika, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

Sunositelji: Policijska uprava Zagrebačka, ustanove, organizacije civilnog društva, mediji

 

Aktivnosti:

  1. redovito obilježavati datume koji su vezani uz promicanje i zaštitu ljudskih prava i poboljšanje položaja žrtava nasilja u obitelji;
  2. provoditi medijske kampanje za suzbijanje obiteljskog nasilja s naglaskom na potrebu i obvezu prijavljivanja nasilja u obitelji;
  3. inicirati uvođenje programskih sadržaja u lokalne medije u cilju senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji.

 

Rok: kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. broj i kvaliteta provedenih aktivnosti obilježavanja značajnih datuma;
  2. broj i kvaliteta provedenih medijskih kampanja;
  3. istraživanje učinaka provedenih aktivnosti i medijskih kampanja.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

 

VIII. PREVENCIJA NASILJA U OBITELJI

 

MJERA 1.

Financijski poduprijeti provođenje projekata i programa organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji

 

Nositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje

Sunositelji: organizacije civilnog društva

 

 

 

Aktivnosti:

  1. osigurati financijska sredstva za provođenje projekata i programa organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji;
  2. provesti evaluaciju financiranih i provedenih projekata i programa organizacija civilnog društva.

 

Rok: kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. izvještavanje o provedbi projekata i programa organizacija civilnog društva koje rade na prevenciji pojave i suzbijanju različitih oblika nasilja u obitelji;
  2. izvještavanje o broju organizacija civilnog društva koje provode projekte i programe prevencije i suzbijanja nasilja u obitelji u odnosu na porast/pad obiteljskog nasilja;
  3. statistika broja projekata i programa organizacija civilnog društva na prevenciji i suzbijanju nasilja u obitelji provedenih s partnerima, s potporom pretpristupnih i pristupnih fondova EU te s partnerima iz regije.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

 

MJERA 2.

Razvijati i provoditi programe primarne prevencije nasilja u partnerskim vezama u populaciji djece i mladih osoba u gradu Zagrebu

 

Nositelj: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

Sunositelji: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, odgojno – obrazovne ustanove, Centri za kulturu, Vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba, organizacije civilnog društva

 

Aktivnosti:

  1. kontinuirano razvijanje programa primarne prevencije nasilja za djecu i mlade;
  2. provođenje evaluacije učinaka programa primarne prevencije.

 

Rok: kontinuirano

 

Pokazatelji uspješnosti:

  1. provođenje preventivnih programa u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama te drugim ustanovama koje okupljaju populaciju djece i mladih u Gradu Zagrebu;
  2. broj provedenih preventivnih programa u odnosu na broj učenika obuhvaćenih programima;
  3. broj i zadovoljstvo djece uključenih u preventivne programe;
  4. broj odgojno-obrazovnih i drugih ustanova u kojima su provedeni preventivni programi;
  5. provedena evaluacija učinaka preventivnih programa.

 

Potrebna financijska sredstva:

Planirat će se u proračunu Grada Zagreba.

 

ZAVRŠNE ODREDNICE

 

  1. Donošenje i provedba Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. zahtijeva sustavnu i stalnu koordinaciju među nositeljima provedbe mjera i aktivnosti, nadležnih gradskih upravnih tijela te ustanova i institucija koje djeluju na ovom području, a funkciju praćenja provedbe i koordinacije na razini Grada Zagreba obavljat će Povjerenstvo za zaštitu od nasilja u obitelji koje je imenovao gradonačelnik Grada Zagreba, Zaključkom o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/11, u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Zadaće Povjerenstva su između ostaloga i sudjelovanje u izradi Zagrebačke strategije i Prijedloga plana provedbe Zagrebačke strategije te razmatranje izvješća o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebačke strategije.
  2. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji s drugim nadležnim gradskim upravnim tijelima i Povjerenstvom predložit će gradonačelniku Grada Zagreba donošenje Plana provedbe Zagrebačke strategije u roku od mjesec dana od dana njezina donošenja.
  3. Provoditelji mjera Zagrebačke strategije će do 15. veljače svake godine Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom dostavljati izvješća o provedbi mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti za prethodnu godinu, koji će ih do 1. ožujka objediniti.
  4. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom će, do 15. ožujka svake godine, gradonačelniku Grada Zagreba dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera i aktivnosti iz Zagrebačke strategije koji će o tome izvijestiti Gradsku skupštinu Grada Zagreba.
  5. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom objavit će Zagrebačku strategiju na web stranicama Grada Zagreba.
  6. Zagrebačka strategija biti će objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

 

KLASA: 021-05/11-01/433

URBROJ: 251-01-04-11-4

Zagreb, 29. studenoga 2011.

 

 

PREDSJEDNIK

GRADSKE SKUPŠTINE

 

Boris Šprem, v. r.