Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma
Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma
Maj 3, 2019
Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.
ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.
Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.
Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“
Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.
Romska manjina – brojna, ali slabo zastupljena u EU
Za Rome je veliki izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača.
Velika zajednica naroda, okupljena u Europsku uniju, svake četiri godine bira svoje parlamentarne predstavnike, no uvijek se postavlja pitanja izbora pripadnika nacionalnih manjina, prije svih Roma. Romska zajednica u Uniji je brojna, procjenjuje se da broji i do nekih 15 milijuna, pri čemu u Španjolskoj i Francuskoj živi po pola milijuna Roma, a u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj romska manjina čini i do 10 posto populacije.
U sazivu Europskog parlamenta na odlasku sjedilo je dvoje zastupnika Roma, iako romski predstavnici smatraju da bi ih, s obzirom na brojnost u europskim okvirima i široke kapacitete tog predstavničkog tijela (751 zastupnik sjedi u parlamentu EU), trebalo biti znatno više. I da im se, kako to predlaže zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, jamče stalna mjesta, odnosno organiziraju izbori u okviru romske zajednice.
Direktor Ureda za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo u Berlinu, Željko Jovanović ipak podsjeća da „Europski parlament dugo iskazuje pomoć Romima, čini ih vidljivima i poziva članice da se više posvete inkluziji Roma u društvo“, ali i da je „glasan zagovaratelj priznanja diskriminacije Roma kao specifične vrste rasizma sa kojom se treba boriti adekvatnim mjerama“.
Smatra i da su romski eurozastupnici, poput Romea Franza (Njemačka) i Soraye Post (Švedska), odigrali krucijalnu ulogu u zagovaranju romskih interesa na planu rada glavnog zakonodavnog tijela EU-a, sa značajnim doprinosom nekih ne-romskih zastupnika poput Petera Niedermuellera (Mađarska). Iako je Europski parlament, kako navodi, prema Romima „najnaklonjenija institucija EU-a od svih“, ukazuje kako sami Romi „moraju marljivo raditi i nadati se kako će glas najveće etničke manjine Europe biti jače zastupljen“.
Nepriznati kao manjina
„Iako odluke Europskog parlamenta imaju važan pravni i politički učinak na članice, malo to tijelo može uraditi protiv desničarskog populizma u mnogim državama. Za Rome u Europi veliki je izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača. Svjedoci smo rasta broja napada na Rome koje su počinili pripadnici ekstremno desničarskih stranaka u Italiji i Bugarskoj. Činjenica da se napadi događaju tokom kampanje za europske izbore nije slučajnost. Nažalost, to je šablon djelovanja u kojem ekstremno desničarski populisti koriste Rome kao žrtveno janje pred izbore kako bi dobili glasove umjesto da se bore protiv pravih problema poput nezaposlenosti, stambene politike i problema u obrazovanju. Sve više glasača prepoznaju takvo djelovanje“, navodi Jovanović.
Unatoč brojnosti, odnosno udjela u ukupnom stanovništvu pojedine članice Europske unije, u mnogim državama Romi nisu priznati kao nacionalna manjina. Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala Udar, za primjer navodi Italiju da bi „u potpunosti bila jasna situacija u kakvoj živi većina Roma u EU“.
„U Italiji Romi nisu nacionalna manjina, a bukvalno se ‘takmiče’ sa imigrantima ko će biti najomraženija skupina u zemlji. Da, Italija, kao i druge zemlje, jeste članica EU, međutim, stav EU je da su to unutarnja pitanja država, tako da se EU kao institucija ne može puno da uradi. Pogledajte šta se samo prošle godine dešavalo u Ukrajini, danas u Bugarskoj. Pomalo je apsurdno, ali o Romima i njihovim problemima se itekako dobro zna i zahvaljujući prvenstveno desničarskim grupama, potpomognuti vladama zemalja iz kojih dolaze, znamo za romski problem širom Evrope. Na drugoj strani, postoje vrlo snažan otpor i predan rad pojedinaca i organizacija koje se sa manje, ili više uspjeha bore protiv toga“, konstatira Tanić.
Potrebno je brže djelovanje
Činjenica jeste da govor mržnje, rasističko nasilje i otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema manjinama, drugima i drugačijima, a posebno prema Romima posljednjih godina uzima maha u cijeloj Europi. Je li, u takvoj situaciji i strahu od jačanja europske desnice, rješenje pozvati i romske predstavnike u okrilje „velikih“ stranaka i grupacija kako bi pomogli zaštiti Roma?
„Ne kažem da to nije dobro rešenje, samo se plašim posledica. Iako se takvo nešto propagira, bojim se stvaranja jedne vrste ‘elite’ koja će se, siguran sam, udaljiti od početne ideje s kojom su pristupili nekoj stranci. Za izgradnju čvrstih struktura neke manjine, u ovom slučaju Roma, u nekoj partiji su potrebne decenije i one treba da budu rezultat iskrene želje, a ne ad hoc rešenje kao odgovor, jer ne znamo ništa bolje“, konstatira Tanić.
Umjesto da jedan, deset, ili čak stotine Roma pristupe kao članovi, čak i istaknuti članovi nekih stranaka, smatra da to „neće bitno uticati na promenu samog programa, ideje i vizije stranke“, nego očekuje da stranke unutar sebe postanu senzibilnije za romske probleme.
„Mislim da se mora vrlo brzo delovati, jer sve ovo podseća na neke 30-te godine prošlog veka kada je postojala snažna namera da se ‘nečije pitanje’ reši tako što će taj neko biti eliminisan. Romi su samo deo onih čija se ‘pitanja’ trenutno ‘rešavaju’ širom Evrope“, upozorava Tanić.
Neophodna bolja organizacija
Ako etablirane političke stranke ne žele u svoj rad uključiti Rome, smatra Jovanović, onda je alternativa da Romi oforme svoje političke stranke i izborne liste, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji i u nekim slučajevima u Slovačkoj.
No, važnijim od pitanja stranaka i kandidata smatra ono o dobro organiziranim romskim glasačima, jer su Romi važan dio glasačkog tijela u mnogim dijelovima Europe, pogotovo u regijama poput Istočne Slovačke ili regije Plovdiv u Bugarskoj.
„Kada se romski glasači dobro organiziraju, oni mogu zajedno poraziti ekstremno desničarske snage koji su protiv Roma, ali i europskih principa. Nedavno su u Slovačkoj romski gradonačelnici i vijećnici pomogli da progresivna proeuropska kandidatkinja Zuzana Čaputova postane predsjednica, a slovačkog neofašističkog kandidata Marijana Kotlebu su izbacili iz utrke“, ukazuje Jovanović.
Ipak, dodaje, Romi sami ne mogu biti odgovor jačanju ekstremne desnice u Europi jer je potreban „ujedinjeni odgovor građanskog društva, medija i političara“. „Sve snage moraju shvatiti kako ekstremna desnica nije samo prijetnja Romima i drugim ranjivim zajednicama, već ona pokušava potkopati demokraciju općenito, tako što napada neovisnost sudstva, slobode, govor i pluralizam“, konstatira.
Jaka mobilizacija uoči izbora
Iako Romi nemaju svoje maticu, Jovanović primjećuje kako mnogi od njih smatraju države u kojima žive domovinama, jer su, povijesno, „ne samo služili vojske i plaćali poreze, već i pokazivali ljubav prema svojim državama“.
„Usprkos takvim važnim doprinosima, europske države nisu se odnosile prema Romima kao prema jednakima s drugim građanima i manjinama. Romi imaju iste probleme sa zaradom, stanovima i obrazovanjem kao i mnogi drugi, ali diskriminacija i institucionalizirani rasizam povećava negativni utjecaj ovih problema koji pogađaju mnogo ljudi u mnogim generacijama“, kaže Jovanović.
Važnim smatra punu primjenu mjera kulturalnoj zaštitu, kao i jednak pristup javnim službama i podršci integraciji, te podsjeća kako su Romi uspjeli u povećanju vidljivosti i predstavljanju u politici, javnom životu i medijima u proteklih 30 godina. Uoči izbora za Europski parlament, mobilizacija Roma je veoma jaka, navodi i ukazuje na velike kampanje u Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Na kraju, poručuje, ključno je da proeuropski lideri preuzmu svoj dio odgovornosti za unaprjeđenje života Roma u Europi.
Piše: Mladen Obrenović
Izvor: Al Jazeera
SVJETSKI DAN ROMA
DANAS JE SVJETSKI DAN ROMA!
ČESTITAMO SVIM ROMIMA U SVIJETU!
Na današnji dan 8. travnja održan je Kongres Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma. .Na ovaj dan donesene su vrlo bitne i dragocjene odluke za romsku zajednicu. Rad Kongresa bio je organiziran kroz radnih skupina koje su se bavile određenim pitanjima: jezikom, obrazovanjem, kulturom, socijalnim pitanjima i ratnim zločinima.
Radna skupina koja se bavila jezičnim pitanjem usvojila je važnosti jezika jer mogu se međusobno razumjeti te zaključila da je romski jezik (romani chib) jedina spona koja spaja sve grupacije Roma, te su donijeli odluku i da romani chib bude službeni jezik..
- travnja 1971., predzadnji dan Kongresa, donesene su povijesne odluke Kongresa koje su značajneza ovu zajednicu: Usvojena je zastava – plave i zelene boje sa crvenim koratačem, himna- usvojena je pjesma „Gelem, Gelem“ tekst je napisao Žarko Jovanović u suradnji s Janom Cibul. Dok treća važna odluka da se naziv Rom (u prijevodu čovjek) upotrebljava umjesto naziva „Ciganin“.
DOBITNICE NAGRADE
Sanela Bešić i Indira Bajramović dobitnice Nagrade EU za integraciju Roma
Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“, I Sanela Bešić, izvršna direktorica Romskog informativnog centra – Udruženja „Kali Sara“ dobitnice su Nagrade EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj, pod nazivom „Nepoznate heroine“.
Nagrada je dodjeljivana Romkinjama iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske i to po dvije nagrade za svaku zemlju. Na ceremoniji dodjele u Briselu, ispred Bosne i Hercegovine, Bajramović je dobila drugu nagradu za doprinos integraciji Roma i Romkinja a Bešić je dobila prvu nagradu, u Bosni i Hercegovini.
Projekat dodjeljivanja nagrade „Nepoznate heroine“ implementirao je „Roma Active Albania“, a finansirala Evropska unija.
Nagradom se podstiče rad Romkinja na Zapadnom Balkanu i Turskoj, koje su „nepoznate heroine“ zajednice, a ključni su akteri za poboljšanje socijalne integracije Roma u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Turskoj.
World Bank
World Bank: Roma inclusion in the Western Balkans needs focused intervention
A more integrated approach is needed to break down the numerous barriers that Roma face through the provision of essential services, social benefits, and focused interventions, says a new World Bank report, Breaking the Cycle of Roma Exclusion in the Western Balkans. The report examines Roma inclusion in the Western Balkans in five priority areas: education, labour markets, health, housing, and documentation.
The report uses data from the 2011 and 2017 rounds of the Regional Roma Survey (RRS), the most comprehensive survey to date on living conditions and human development outcomes among marginalized Roma households and their non-Roma neighbours, and finds that there have not been significant improvements in any of the priority areas.
“Gaps between Roma and their non-Roma neighbours remain wide, particularly in education and labour market indicators. This is particularly concerning because the gaps are between Roma and non-Roma neighbours, that is, households and individuals living within 300 meters of each other,” says report co-author, Monica Robayo. “We would expect both groups to have the same access to basic services such as education, health care, electricity, and water, as well as to the same labour markets. The survey finds that this is far from the case.”
The report argues that providing Roma with the same opportunities available to the general population is associated with potential fiscal gains, and that Roma inclusion is smart economics. In a region grappling with demographic aging, the benefits of Roma inclusion are not negligible and include the productivity gains associated with higher employment rates and labour earnings, including fiscal benefits like greater tax revenue and lower social assistance spending.
“Roma are a young population, and this youth bulge can be turned into a demographic dividend through proper investment in education and basic services,” says report co-author, Natalia Millan. “Closing the gaps found across the priority areas calls for a broader inclusion agenda that includes Roma-specific policies throughout the life-cycle from early childhood education to improved access to adequate housing and health services and labor market participation.”
High-quality data and research on Roma inclusion to inform evidence-based policies is scarce and this regional report aims to fill this knowledge gap and inform policy making. The report was funded through the Europe 2020 Trust Fund by the European Commission Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations (DG NEAR) and was produced using data from the Regional Roma Survey (RRS), which was implemented by the United Nations Development Programme (UNDP) and the World Bank.
Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni
Romi na Kosovu: Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni
Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom.
Jedanaest godina raseljeni Romi na Kosovu su živjeli u kampovima UN-a na zatrovanom zemljištu, čekajući da im se isplati novčana naknada za štetu pretrpljenu 1999. godine.
Zbog nestabilnosti i netrepeljivosti između Albanaca i Srba na Kosovu, Romi su ostavljeni po strani, njihova stradanja i život nedosljedan čovjeku su postali nebitni za javnost.
Tokom rata na Kosovu 1999. godine, 8.000 Roma je protjerano iz svog naselja u južnom dijelu Kosovske Mitrovice usljed napada naoružanih Albanaca. Misija UNMIK-a uspostavila je tri kampa za 600 povratnika kao privremeno rješenje. Iz nepoznatih razloga, smještaj je postavljen na mjesto napuštene topionice rudnika Trepča u sjevernom dijelu grada, piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung.
Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom. Nakon 11 godina, romske porodice su premještene u novi izbjeglički kamp Osterode.
U 2016. godini, UN-ova komisija za ljudska prava je utvrdila da je UNMIK djelovao protivzakonito prilikom naseljavanja romskih porodica na bivšem mjestu rudnika. Od država članica UN-a je zatraženo da uplate sredstva u fond kako bi se finansirali projekti podrške za ugrožene Rome.
Dok su romske porodice živjele na otrovanoj sredini od 1999. do 2010. godine, više od pet UNMIK-ovih šefova se promijenilo i niko od njih nije reagirao na drastično kršenje ljudskih prava, navodi Neue Zürcher Zeitung.
(portal-udar.net/nzz.ch)