Svjetski dan romskog jezika

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.