IZVJEŠĆE PRAVOBRANITELJICE

4.3. ŽENE PRIPADNICE NACIONALNIH MANJINA

Izvještaj za Republiku Hrvatsku –Socijalno uključivanje djece Roma (RECI+),koji su izdali Mreža fondacija Otvoreno društvo, Fond za obrazovanje Roma i UNICEF, potvrdio je nezavidan položaj u kojem se nalaze Romkinje. Pravobraniteljica podržava preporuke UN Odbora za ukidanje diskriminacije žena

: 1) Poboljšanje pristupa prilikama za formalno zapošljavanje i poduzetništvo za žene, uključujući Romkinje i žene pripadnice ostalih skupina koje su u nepovoljnijem položaju, kao i poboljšanje mogućnosti kombiniranja radnog života i obiteljskih obaveza, uključujući i povećanje broja dječjih vrtića;

 

2) Dodjeljivanje dodatnih financijskih sredstava za nacionalne akcijske planove i strategije usmjerene na uklanjanje svih oblika diskriminacije Romkinja

 

4.3.1. Status Romkinja u Republici Hrvatskoj – pregled stanja i aktivnosti

Položaj Romkinja kao jedne od najugroženijih društvenih skupina je u primarnom fokusu rada Pravobraniteljice kada se prati unaprjeđenje ljudskih prava pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina.

Tijekom proteklih godina, Pravobraniteljica jeprovela nekoliko istraživanja i sudjelovala u izradi relevantnih strateških dokumenata. Pravobraniteljica se

zalaže da svi društveni dionici u svom djelovanju primjenjuju maksimalno osviješten pristup prema problematici romske nacionalne manjine, izbjegavajući sve predrasude i diskriminirajuće prakse. Uz razvijanje razumijevanja i tolerancije za težak položaj Romkinja, neophodno je uzimati u obzir mjere pozitivne akcije putem kojih bi se barem djelomično

nadoknadio njihov nepovoljan status i pružile ravnopravne mogućnosti u pristupu svim područjima javnog života.

Tijekom 2015., održano je niz aktivnosti vezano za navedenu tematiku a na kojima je sudjelovala Pravobraniteljica.Mreža fondacija Otvoreno društvo (OSF), Fond za obrazovanje Roma (REF) i UNICEF u 2015. izdali su

„Izvještaj za Republiku Hrvatsku ‘Socijalno uključivanje djece Roma (RECI+)“

Izvješće je potvrdilo nezavidan položaj u kojem se nalaze Romkinje. Istaknut je snažan utjecaj rodne diskriminacije unutar romske zajednice na socijalnu isključenost, segregaciju i nezaposlenost Romkinja.

Rani brak, tradicionalne uloge u obitelji, odgovornosti vezane uz skrb za djecu i dužnosti u kućanstvu pridonose visokim stopama nepismenosti i

niskim razinama obrazovanja među djevojkama i ženama. Službeno se procjenjuje da oko 60% žena stupa u izvanbračne zajednice u dobi od 13-14 godina i da s 15 godina već postaju majke. U sklopu izvješća

provedeno je istraživanje koje je pokazalo da je na uzorku od 96 Romkinja broj djece u prosjeku bio 4,47, a prosječna starost u doba prvog poroda bila je 18,33 godine.

Jedna od „prednosti“ trudnoće je zdravstveno osiguranje –naime, 21% žena iz uzorka nikada nije imalo bilo kakvo zdravstveno osiguranje, osim u vrijeme trudnoće. Prema podacima organizacija Roma u Hrvatskoj, oko 40% Romkinja nema zdravstveno osiguranje.

Većina žena iz uzorka (91) bila je nezaposlena i nikad nije formalno sudjelovala na tržištu rada. Vezano za upisivanje djece u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja problem predstavljaju financijske prepreke za roditelje, ali i predrasude unutar romske zajednice prema

uključivanju djece u dječje vrtiće. Primjerice, jedna majka sedmero djece izjavila je da bi upisivanje svoje djece u vrtić smatrala napuštanjem i da ona ne bi bila „dobra majka” ako bi ih „napustila” u tako ranoj dobi. S druge strane, ohrabrujući su podaci koji potvrđuju porast sudjelovanja djevojaka Romkinja u formalnom obrazovanju na osnovnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.

Europska komisija je (2015) izdala „Priručnik za poboljšanje životnih uvjeta Roma na lokalnoj razini“. U Priručniku se u smislu dobre prakse za poboljšanje kvalitete intervencija za poboljšanje životnih uvjeta Roma navode ključni prioriteti-uključivanje lokalne zajednice, rješavanje prostorne segregacije Roma, planiranje preseljenja, legalizacija stvarnih prava te

praćenje i evaluacija provedbe intervencije sa zajednicom. Priručnik sadrži korisne prijedloge mehanizama za ostvarivanje pojedinačnih potreba.

Dana 06.03.2015. u Zagrebu je održana javna tribina „Položaj žene u društvu“ u okviru projekta „Pravna pomoć osobama bez državljanstva i osobama u riziku od gubitka državljanstva“ koji provodi Informativno pravni centar uz podršku UNHCR-a Hrvatska.

Tribina je organizirana u suradnji s Vijećem romske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Savjetnik Pravobraniteljice je kao jedan od panelista na tribini ukazao na različite aspekte uzročno-posljedičnog slijeda koji dovodi do očuvanja postojećeg neravnopravnog statusa Romkinja kao žrtava višestruke diskriminacije. Čimbenici koji doprinose i/ili uvjetuju takvu trenutnu situaciju su problemi sa stanovanjem, niska razina zdravstvene zaštite, niska razina obrazovanja, nekonkurentnost na tržištu rada, rana udaja i majčinstvo, visoka stopa nataliteta, visoka stopa nezaposlenosti, nesudjelovanje u javnom i političkom životu, ekonomska depriviranost, socijalna isključenost i segregacija, slaba informiranost i pasivnost žena te neravnopravan položaj u romskim zajednicama i obiteljima uz isključivu ulogu kućanice i njegovateljice.

Pozitivni pokazatelji u novije vrijeme su veće uključivanje Romkinja u obrazovni sustav, premda se taj trend mora ubrzati. Posebno je važna i uloga muškaraca u romskim zajednicama koji trebaju poticati emancipaciju žena i podržavati ih u nastojanjima za uključivanje u obrazovni sustav i područje zapošljavanja i rada.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH je u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH,01.12.2015. organizirao okrugli stol „Položaj Romkinja u Republici Hrvatskoj“,namijenjen prvenstveno romskim aktivisticama koje se bave pravima Romkinja u Hrvatskoj. Savjetnik Pravobraniteljice održao je izlaganje pod nazivom „Uloga Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u zaštiti prava Romkinja“.

U izlaganju su predstavljeni rezultati istraživanja vezano za prava Romkinja koje je do sada Pravobraniteljica provela. Na okruglom stolu je istaknuta štetnost ranog sklapanja braka među maloljetnim Romkinjama, kao i rano napuštanje školovanja.

Četiri ključna područja na kojima je potrebno unaprijediti status romske nacionalne manjine su zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo i stanovanje. Udruga „Bolja budućnost“ predstavila je začetak inicijative o formiranju Međunarodne mreže Romkinja. Kao glavni zaključak skupa istaknut je imperativ umrežavanja Romkinja u Hrvatskoj s ciljem osnaživanja njihovog djelovanja i veće vidljivosti u lokalnoj zajednici i općenito u hrvatskom društvu.

Pravobraniteljica je od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Ureda za udruge Vlade RH zatražila podatke o financiranju programa i projekata organizacija civilnog društva usmjerenima na poboljšanje položaja žena pripadnica nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na Romkinje i Srpkinje. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izvijestio je Pravobraniteljicu da je u 2015. proveden natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama za provedbu projekata u području zaštite, poštivanja i promicanja ljudskih prava u ukupnom iznosu od 300.000,00 KN. Natječajem je obuhvaćeno 7 prioriteta za financiranje, a u okviru Pprioriteta -1 „Osvješćivanje žena –pripadnica nacionalnih manjina o ljudskim pravima“ financirani su projekti „Mirolip –osvještavanje Romkinja o njihovim pravima kroz priče i lutkarski izričaj“ udruge Suncokret-OLJIN u iznosu od 30.000,00 KNi projekt „Glas jednakosti“ srpskog kulturno -prosvjetnog društva „Prosvjeta“ Virovitica u iznosu od 20.000,00 KN. Ured za udruge je Pravobraniteljicu izvijestio da je Izvješće o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015.trenutno u izradi, ali je naveo projekte financirane u 2014. U većini se ne spominju posebno žene kao ciljana skupina projekata, premda u pojedinima sudjeluju udruge žena Romkinja. Vrijedi izdvojiti projekt Srpskog demokratskog foruma pod nazivom „3 županije za razvoj institucija civilnog društva i nacionalnih manjina“ financiran u iznosu od 161.693,75 EUR-a u okviru kojega su projektnim aktivnostima obuhvaćene žene kao društveno ranjiva skupin.

Iz izvještaja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova