Položaj romske manjine u Europi daleko je od idealnog, treba još puno raditi da postanu ravnopravni i relevantne osobe u društvu u kojem egzistiraju. Romi predstavljaju društveno autohtonu nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj, koja je, bez obzira na suvremene društvene procese, sačuvala neke vrijednosti svoje kulture i tradicije.

Nepovoljni položaj Roma uzrokuju društveni problemi vezani uz siromaštvo, visoka stopa nezaposlenosti, nema zdravstveno osiguranje, nema adekvatno stanovanje, nema adekvatnu prehranu te diskriminacija i predrasude prema njima su na širokoj osnovi.

Biti Rom za mnogo drugo neromsko stanovništvo znači da je neobrazovan, lažov, lopov, prljav, prosjak, ne voli raditi, ne poštuju Zakone ove zemlje i dr. Njih treba izdvojiti i prepustiti da žive sami u nekom izdvojenom mjestu. Ovi negativni čimbenici, koji su međusobno povezani i imaju višestruke uzroke, stvaraju zatvoren krug društvenog okruženja iz kojega većina obitelji hrvatskih Roma ne može izaći sama, bez značajne pomoći.

Romkinje su znatno u nepovoljnijem položaju, zato što su žene i Romkinje. One osim u društvu one su u nepovoljnom položaju i u vlastitoj zajednici. One rano stupaju u intimne odnose i sklapanja brakova što dovodi i do ranog poroda, ispod 14 godina. Na taj način Romkinje znatno pogoršavaju svoje zdravlje a i rođene djece. Prosječni životni vijek Romkinja je 48 godina.

U zadnjih nekoliko godina podigla se svijest žena Romkinja da rade na sebe. Svjesne su da je obrazovanje jedan od glavnih faktora i prvi korak za poboljšanje položaja u društvu. One su s najnižom stopom obrazovanja, naj siromašnije su u društvu te najmanje ih ima zaposlenih.
Mnoga istraživanja u Republici Hrvatskoj navode i potvrđuju da u hrvatskom društvu u velikoj mjeri postoje predrasude i ksenofobni stavovi spram manjina i to napose spram romskog stanovništva. Obrnuto, sami Romi navode da nailaze kako na pozitivne tako i na negativne stavove većinskog stanovništva spram njih.
Međutim, većina Roma osjeća da ih članovi i članice većinskog društva gledaju negativno i da je izravna posljedica toga diskriminacija. U nekoliko zadnjih godina Centar za mirovne studije iz Zagreba je 2013. godine proveo istraživanje o stavovima odraslih građanki i građana Hrvatske o temi useljavanja stranaca. Rezultati su pokazali da više od 40% građana i građanki smatra da su Romi „stranci” i da su izvor opasnosti za Hrvatsku na planu sigurnosti, kulture i politike.

Ta predodžba ima jasan utjecaj na učestalost diskriminacije protiv Roma, što potvrđuju izvještaji pučkog pravobranitelja za ljudska prava, koji bilježe da su Romi među najčešćim žrtvama najgorih oblika diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla (Ured pučkog pravobranitelja, 2012., nasilje i govor mržnje).
U hrvatskom društvu danas prevladava stereotipna predodžba o Romima kao „kriminalcima”. Takve negativne predodžbe dovele su 2012. godine do nasilnih sukoba između hrvatske većine i stanovnika Roma u Škabrnji, gdje su lokalni seljaci fizički ogradili jednu obitelj Roma, prisilivši je da na kraju napusti selo. (Romić i Sarnavka)
Pučki pravobranitelj i ured županijskog državnog odvjetnika podnijeli su tužbu protiv načelnika općine kojom ga terete za kazneno djelo rasne diskriminacije.

U jednom drugom incidentu u jednom je ličkom selu uspostavljen vigilantski „stožer” radi „obrane” većinskog stanovništva od Roma, jer su lokalni stanovnici, pripadnici većine, tvrdili da Romi kradu i ometaju njihove posjede. (Ured pučkog pravobranitelja, 2014).
Unatoč nekim pomacima u poboljšanju položaja za koje se Vlada Republike Hrvatske pobrinula, Romi u Republici Hrvatskoj imaju nesumnjivo najteži socijalni položaj koji obilježava visok stupanj socijalne isključenosti. Suvremena situacija Roma formirana je kroz dva specifična oblika suživota. Romske zajednice koje žive u posebnim ruralnim izoliranim naseljima na kraju gradova su očuvala svoj nacionalni i kulturni identitet, ali kao posljedica toga je siromaštvo i zaostalost u odnosu na ostalo stanovništvo. S druge strane, životni standard među romskom  populacijom koja živi integrirano s većinskim stanovništvom je značajno bolji, ali to je donijelo gubitak njihovog nacionalnog identiteta.

Zaključak hrvatskih političara je, da je Romima podrška potrebna na svim područjima. “To su područja stanovanja, obrazovanja, zdravlja i područje socijalne skrbi za pripadnike romske nacionalne manjine”.

Ramiza Memedi