Romi na Kosovu: Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom. Jedanaest godina raseljeni Romi na Kosovu su živjeli u […]
Romkinje za dobrobit zajednice: Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2019-03-11 09:19:072019-03-11 09:19:07Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet
Romi na Kosovu: Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom. Jedanaest godina raseljeni Romi na Kosovu su živjeli u […]
Romkinje za dobrobit zajednice: Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2019-03-11 09:19:072019-03-11 09:19:07Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet
Romi na Kosovu: Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni
Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom.
Jedanaest godina raseljeni Romi na Kosovu su živjeli u kampovima UN-a na zatrovanom zemljištu, čekajući da im se isplati novčana naknada za štetu pretrpljenu 1999. godine.
Zbog nestabilnosti i netrepeljivosti između Albanaca i Srba na Kosovu, Romi su ostavljeni po strani, njihova stradanja i život nedosljedan čovjeku su postali nebitni za javnost.
Tokom rata na Kosovu 1999. godine, 8.000 Roma je protjerano iz svog naselja u južnom dijelu Kosovske Mitrovice usljed napada naoružanih Albanaca. Misija UNMIK-a uspostavila je tri kampa za 600 povratnika kao privremeno rješenje. Iz nepoznatih razloga, smještaj je postavljen na mjesto napuštene topionice rudnika Trepča u sjevernom dijelu grada, piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung.
Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom. Nakon 11 godina, romske porodice su premještene u novi izbjeglički kamp Osterode.
U 2016. godini, UN-ova komisija za ljudska prava je utvrdila da je UNMIK djelovao protivzakonito prilikom naseljavanja romskih porodica na bivšem mjestu rudnika. Od država članica UN-a je zatraženo da uplate sredstva u fond kako bi se finansirali projekti podrške za ugrožene Rome.
Dok su romske porodice živjele na otrovanoj sredini od 1999. do 2010. godine, više od pet UNMIK-ovih šefova se promijenilo i niko od njih nije reagirao na drastično kršenje ljudskih prava, navodi Neue Zürcher Zeitung.
Romkinje za dobrobit zajednice: Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet
Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih
Ilustracija: ERRC
U povodu nedavno obilježenog Međunarodnog dana žena, European Roma Rights Centre (ERRC) je objavio listu nekih od najzaslužnijih Romkinja koje su ostvarile pomake i promjene u svojim zemljama tokom 20 godina djelovanja ove liderske romske organizacije u Evropi.
Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih. Nastavljamo se boriti za pravdu i jednakost u pristupu obrazovanja, seksualnim i reproduktivnim pravima, sigurnosti i dostojanstvu u porodilištima, pristupu čistoj vodi i pristojnom stanovanju, navedeno je na web stranici ERRC-a.
“Presrećni smo i ponosni što imamo Ethel Brooks kao našu predsjednicu odbora u ERRC-u”, naveli su u ovoj organizaciji.
Ethel Brooks je profesorica na Univerzitetu u Rutgersu i članica delegacije SAD-a u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust. Kao izjavu, citirala je riječi iz Manifesta.
Foto: ERRC
“Mi smo Evropljani. Porkradeni smo, transportovani, izbačeni, protjerani, prisilno sterilizovani, ubijani. Tvrdimo svoju ljudskost, svoju istoriju i tražimo svoje mjesto na tlu Evrope. Odbijamo vaš kulturni aparthejd. Odbijamo vaš kulturni imperijalizam. Odbijamo vaše fantazije o našim patologijama, našoj seksualnosti, našoj muzici i kulturi. Prestaćemo pružati slike koje će hraniti tu fantaziju, one koje su vam koristile materijalno i kulturno, ali koje svjedoče o načinima na koje izvlačite i manipulišete – zapravo kradete našu kulturu”, istakla je.
Veliku zahvalnost, ERRC je izrazio i članici odbora za njenu predanost i trud u pružanju podrške radu ovoj organizaciji. Abigail je zamjenica glavnog finansijskog direktora Američkog saveza u pružanju podrške planiranom roditeljstvu i ima bogato iskustvo u javnom zdravstvu, naročito kada je u pitanju borba protiv polno prenosivih bolesti.
Foto: ERRC
Osmi mart je bio prilika i da se prisjetimo Mirjam Karoly, koja je bivša šefica Kontaktne tačke za pitanja Roma i Sinta (CPRSI) i doprinijela je dosta u borbi za emancipaciju Roma, naročito u insistiranju na važnost političkog sudjelovanja.
Glavne političke stranke se ustručavaju istaknuti Rome i Sinte na listama uprkos sve većem broju obrazovanih i kompetentnih mladih, uključujući i žene. Nažalost, socijalne i ekonomske ranjivosti se često iskorištavaju tokom izbornih procesa putem kupovine glasova, pritiscima i prijetnjama”, izjavila je ona.
Senada Sali je još jedna romska aktivistica koja je nekoliko godina bila advokatica ERRC-a. Svoju ambiciju iz djetinjstva da slijedi pravo kao karijeru, objasnila je sljedećim riječima:
Moj prvi susret sa zakonom je bio u dobi od pet godina kada su se moji roditelji razveli. U brak nisu ušli želeći to, već je riječ o dogovorenom braku. Majka je bila žrtva porodičnog nasilja. Nakon presude o razvodu roditelja, bila sam fascinirana snagom suca da spasi živote i pruži slobodu ljudima putem zakona. Zato želim pomoći drugim ženama, rekla je Senada Sali.
Angyalka Kulcsár, asistentica upravljanja s više od deset godina iskustva u području socijalnog rada, intenzivno je radila sa Romima i siromašnim građanima Budimpešte. ERRC priznanje odaje i Judit Gellér koja je odigrala ključnu ulogu u sudskim postupcima koji se tiču oblika diskriminacije širom Evrope i unaprijedila jednakost i pravdu za romske žene i djecu.
U Albaniji, Manjolu Veizi ima deset godina iskustva u odbrani pitanja koji se tiču Roma. U svojoj zemlji, lobirala je za usvajanje zakona protiv diskriminacije.
U Srbiji, Maja Nikolić zaslužuje pohvale kao zbog najnovijih dostignuća i praćenja izazova vezanih za pravnu oblast. Bavljenjem prava Roma, Maja se uključila zbog svog iskustva odrstanja kao Romkinja. U školi se suočila sa diskriminacijom od učitelja koji su smatrali da je „njena motivacija za učenje gubljenje vremena, jer će se rano udati.“
Foto: ERRC
Kao aktivistica, Maja je nastojala poboljšati životne uslove za romske porodice i osigurati poštovanje njihovih prava u socijalnim i zdravstvenim centrima. Posebnu pažnju posvećuje zadržavanju romskih djevojaka u obrazovnom sistemu kako bi i one mogle doseći svoj puni potencijal, navodi ERRC.
Bez doprinosa ovih žena, pravda i jednakost za Rome ne bi bili ostvareni u ovom kapacitetu. Ponosni smo, srećni i zahvalni na doprinosu svake od njih čija je svakodnevna predanost borba za pravdu. Kao Romkinja, ponosna sam na naš rad, gdje se borimo za svijet u kome nijedna od naših žena neće biti na margini, navela je autorica teksta i članica tima ERRC-a, Anikó Orsós.
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2019-03-11 09:19:072019-03-11 09:19:07Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet
