Blog Elements

Half Sized Blog Element (Single Author Style)

Half Sized Blog Element (Multi Author Style)

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

03/10/2019/in Svijet, Zanimljivosti/by Romni

Sklapanje maloljetničkih brakova mnogi smatraju tradicijom u romskoj sredini i tako se prema ovoj pojavi i odnose Dragana Sotirovski (Foto: Udar) Srbija će zabraniti maloljetničke brakove, a to će biti omogućeno izmjenama i dopunama Porodičkog zakona. Početkom godine formirana je i Nacionalna koalicija za suzbijanje dječjih brakova koja ima glavni zadatak da stane na put […]

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

03/10/2019/in životopis/by Romni

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak i profesor romistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ljatif Demir (Foto: veljkokajtazi.com, 2016.) Kada je u pitanju romski jezik ili romski jezici Hrvatska se sigurno bar na početku ove priče ima čime pohvaliti. Npr. jedna je od rijetkih zemalja koja […]

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

03/10/2019/in Svijet, Zanimljivosti/by Romni

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

03/10/2019/in životopis/by Romni

Full Sized Blog Element (Big Preview Pic)

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

03/10/2019/in Svijet, Zanimljivosti/by Romni

Sklapanje maloljetničkih brakova mnogi smatraju tradicijom u romskoj sredini i tako se prema ovoj pojavi i odnose

Srbija će zabraniti maloljetničke brakove, a to će biti omogućeno izmjenama i dopunama Porodičkog zakona. Početkom godine formirana je i Nacionalna koalicija za suzbijanje dječjih brakova koja ima glavni zadatak da stane na put ovoj praksi.

Procenat sklopljenih brakova između maloljetnih osoba u Nišavskom okrugu visok, posebno u romskoj populaciji. Zato su se članovi Koalicije sada po prvi put okupili u Nišu, na poziv Nišavskog okruga i načelnice Dragane Sotirovski, koja je i član ove Koalicije. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih institucija koje mogu da doprinesu da ova praksa bude promjenjena, ali i da oni koji prekrše zakon snose odgovarajuće sankcije.
Na ovom sastanku posebno mjesto pripalo je nevladinim organizacijama, jer je praksa pokazala da pripadnici romske nacionalnosti više povjerenja imaju u njih nego u državne institucije.

Načelnica Nišavskog okruga kaže da su pored tradicije koja još postoji u romskim zajednicima, uzroci maloljetničkih brakova još i siromaštvo, socijalna isključenost i neravnopravnost u polovima, odnosno u položaju tih djevojčica u samoj zajednici. Podaci kojima raspolaže UNICEF iz 2014.godine su više nego zabrinjavajući.

Gotovo 40 odsto romskih djevojčica rodi dijete između 15. i 18. godine, a četiri odsto postaju majke i pre navršene 15. godine, podaci su UNICEFA.

Za sastanak Nacionalne koalicije izabran Nišavski okrug, jer je on pored Jablaničkog, jedan od okruga gdje se dječiji i ugovoreni brakovi najviše javljaju.

“Statistika pokazuje da svaka peta devojčica koja pre 18 godine stupa u brak mlađa od 15 godine. Ovde se nameće pitanje na koji način možemo dodatno da ih obrazujemo, da ih ekonomski osnažimo i da im pokažemo na koji način mogu da izađu iz tog začaranog kruga”, dodala je Sotirovski.

Sklapanje maloljetničkih brakova mnogi smatraju tradicijom u romskoj sredini i tako se prema ovoj pojavi i odnose. Jedini način da se izbori sa tradicijom je obrazovanje, ekonomsko osnaživanje, ali i postupanje po zakonu na isti način kako se to radi kada je u pitanju većinsko stanovništvo, konstatovano je na sastanku.

Ana Saćipović iz nevladine organizacije Romska ženska mreža Srbije ističe da je suzbijanje maloljetničkih brakova proces u kome svi zajedno moramo da učestvujemo.

“Štetnost maloletničkih brakova koji su jedan od najvećih problema u romskoj zajednici je prepoznata i krenuli smo da radimo sa porodicama kako bi to bilo zaustavljeno. Organizovano je puno radionica, edukacija, poseta porodicama. Ukazivano je na to da su ovim problemom igroženi i dečaci, a ne samo devojčice. Kada vi dete od 15 godina oženite i dovedete ga do pozicije da mora da brine o svojoj porodici on dolazi u situaciju da ne vidi put kako obezbediti osnovnu egzistenciju članovima svoje porodice kada nema završenu školu, kada nema zanimanje i kada nije kurentan na tržištu rada. To je veliki problem”, objašnjava Ana Saćipović.

Primjer dobre prakse ponudio je Centar za socijalni rad u Aleksincu.

“Problem maloletničkih brakova mora sistemski da se posmatra sa svih aspekata, zdravstveni sistem, škola, sistem socijalne zaštite, tužilaštvo”, istakla je Jasna Nikolić, direktorka Centra za socijalni rad u Aleksincu. “Svi smo na istom zadatku, a naš Centar ima dovoljno iskustva sa ovim problemom i članovi smo mobilnog tima koji radi na ovom prolemu. Od 2015. godine do danas mi imamo samo dva zaključena maloletnička braka što znači da smo preventivno delovali uglavnom preko tribina na kojima smo uglavnom govorili o štetnosti ovih brakova”, zaključila je Nikolić.

(portal-udar.net)

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

03/10/2019/in životopis/by Romni

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak i profesor romistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Ljatif Demir (Foto: veljkokajtazi.com, 2016.)

Kada je u pitanju romski jezik ili romski jezici Hrvatska se sigurno bar na početku ove priče ima čime pohvaliti. Npr. jedna je od rijetkih zemalja koja ima Studij Romistike – znanstveni studij romskog jezika, kulture i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Dalje, u Hrvatskoj je udruga za obrazovanje Roma „Kali Sara“ još 2008. godine povodom izdavanja prvog Romsko – hrvatskog i hrvatsko – romskog rječnika autora Veljka Kajtazija, (sadašnjeg saborskog zastupnika 12 nacionalnih manjina uključujući naravno i romsku) uz potporu mnogih stručnjaka pokrenula inicijativu proglašenja Svjetskog dana romskog jezika (5. studenog) što je 2012. godine prihvatio Hrvatski sabor, a 2015. godine i Opća skupština UNESCO-a.

Tim povodom se svake godine u Hrvatskoj održava i Međunarodni simpozij o romskom jeziku, a na manifestaciju koja se održava u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sudjeluju poznati svjetski znanstvenici, ali svojim prisustvom značaj daju i mnogi hrvatski politički uglednici .

Na kraju, Hrvatska je u okviru svoje reforme obrazovanja po prvi put pokrenula i izradu posebnog kurikuluma jezika i kulture romske nacionalne manjine što odavno ostvaruju mnoge druge nacionalne manjine u Hrvatskoj.

DRUGA STRANA PRIČE

Međutim, tu uglavnom i prestaje ovaj ljepši dio priče, jer u prvi plan izbijaju mnogi problemi s romskim jezikom, a prvi bi u nizu tih problema moglo biti pitanje a što je to i koji je to – romski jezik?

Profesor rumunjskog jezika na odsjeku za romanistiku Filozofsko fakulteta u Zagrebu i jedan od najboljih poznavalaca bajškog jezika (izuzetno rasprostranjenog među Romima) te član ekspertne radne skupine Ministarstva obrazovanja i znanosti za izradu pomenutog romskog kurikuluma Dr.sc. Petar Radosavljević, kaže kako se često ne zna da romska nacionalna manjina u Hrvatskoj nema jedan, nego tri različita materinska jezika – bajaški rumunjski (radi se o varijetetima rumunjskoga), romski (romani čhib) i albanski.

Dr.sc. Petar Radosavljević sa romskim pomagačima sa područja Međimurja (Foto: reyn-hrvatska.net, 2017.)

Teško je dati točan broj govornika pojedinog jezika kojim govore Romi u Hrvatskoj, no prof. Radosavljević smatra da oko tri četvrtine njih govori varijetetom rumunjskoga (bajaškog), a znatno manji dio romani chib (jezik indijskog porijekla kojega koji najčešće nosi titulu „službenog“ romskog jezika).

I predstavnici romske zajednice koji se bave obrazovanjem kao Senad Musić iz Roma Education Funda i Ramiza Memedi iz udruge žena Romkinja „Bolja budućnost“, također smatraju da među romskom populacijom prevladava bajški jezik, možda ne tako dominatno kao što smatra prof Radosavljević, ali ipak prevladava.

S druge strane, prema podacima kojima se služi Nacionalna strategija za uključivanje Roma u RH 2013.-2020. godine, iznose se podaci da oko oko 42 posto Roma u Hrvatskoj govori romani chib, a 36 posto bajaški – ljimba d’ bjash, ali izvor tih podataka je jedno istraživanje Roma Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži iz relativno daleke 2002. godine.

JEZIK JE “DRŽAVA” ROMA

A, aktualnu dominaciju bajškog jezika među romskom populacijom mnogi vezuju uz činjenicu da bajaškim jezikom više govore zatvorene i segregirane romske zajednice (izolirana i ruralna romska naselja na rubu gradova), dok je romani ćhib prisutniji kod raspršenih (ali pitanje koliko integriranih ) dijelova romske populacije u urbanijim sredinama.

No, ono što je izgleda zajednički problem i jednog i drugog, jeste da broj onih koji ga znaju i koriste zapravo opada.

Ramiza Memedi koja se intezivno godinama bavi problemima obrazovanja Roma smatra kako je za Rome jezik glavna zajednička kulturna karakteristika, te s obzirom da Romi nemaju svoju državu moglo bi se reći „jezik je njihova država“, ističe Memedi. No unatoč toj potencijalno značajnoj funkciji, nažalost romski jezik se u Hrvatskoj pomalo gubi, te sve više mladih zbog neadekvatnog procesa integracije kojima mnogi teže, ne znaju romski jezik.

Problem s materinjim romskim jezikom za one koji žive među većinskim stanovništvom je taj što ne žele da se dozna njihovo romsko porijeklo, upozorava Memedi. No jedan od najvećih problema te asimilacije i nekvalitetne integracije, a posebno u segregiranim zajednicama jeste činjenica da mnoga romska djeca nažalost ne znaju dobro ni hrvatski, što ih dovodi u izuzetno tešku situaciju kada stupaju u obrazovni proces a čije posljedice trpe vjerojatno kroz čitavo svoje školovanje .

I prof. Radosavlević upozorava na činjenicu da sve manje Roma govori svoj jezik ili svoje jezike.

„U posljednje vrijeme se sve više primjećuje negativan utjecaj većinskog jezika na očuvanje materinskoga i zato smatram da je izuzetno važno romskoj manjini omogućiti njegovanje materinskog jezika i kulture u osnovnim i srednjim školama, jer je čimbenik uspjeha u školovanju osim poznavanja jezika školovanje i stupanj ovladanosti i pismenost na materinskom jeziku“, tvrdi prof. Radosavljević.

Taj problem gubljenja jezičnog (a time i nacionalnog identiteta ) i to na štetu nužnih osnova u obrazovnom procesu, tog dvostrukog gubitka i deprivilegiranosti (slabo se govori romski, a često još slabije hrvatski ) prepoznala je Pučko otvoreno učilište iz Zagreba Korak po korak, u okviru kojega djeluje i REYN Hrvatske (Međunarodna mreža podrške romskoj djeci) i koje se intezivno bavi mnogim projektima odgojno-obrazovne integracije romske djece.

Studijska posjeta mreže podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska mreži REYN-Srbija (Foto: korakpokorak.hr)

O njihovim aktivnostima i problemima romskog jezika, Sanja Brajković, direktorica Pučkog otvorenog učilišta „Korak po korak“, organizacije koja koordinira REYN mrežu u Hrvatskoj, podsjećajući kako je osnovni cilj ove mreže među relevantnim dionicima i institucijama izgraditi snažno partnerstvo za podršku kvalitetnom uključivanju romske djece u rano obrazovanje, naglašava značaj promoviranja pozitivnog identiteta Roma a pogotovo djece. A za to je uloga jezika izuzetno važna.

„Veći interes za jezik kojima govore Romi u Hrvatskoj javio se tijekom nacionalne kampanje „Vidiš li me? Dikhes lji man? Da li m vez?” kojom smo nastojali ukazati na važnost promoviranja pozitivnog identiteta Roma a pogotovo djece. Tijekom te kampanje uočili smo da je upravo jezik Roma ono što se negira u njihovom identitetu ili je izloženo mnogobrojnim predrasudama. Također, odgajatelji i učitelji često nisu bili osviješteni da činjenica da djeca Romi kod kuće ne govore hrvatski jezik, značajno utječe na njihovo razumijevanje akademskog, školskog jezika (čak i ako su s znali sporazumijevati u igri) pa tako i na školski uspjeh.

Za dijete je, kako bi razvio pozitivan identitet a onda i pozitivno sliku o sebi izuzetno važno da u okolini (institucijama i lokalnoj zajednici) zamjećuje kako je i jezik kojim govori njegova obitelj uvažavan i cijenjen. Nažalost, budući da to često nije tako i s jezicima kojima govore Romi, djeca, upravo zbog neuvažavanja jezika kojeg govore kod kuće, imaju osjećaj manje vrijednosti. Npr. djeca Romi će rijetko ili vjerojatno nikada vidjeti svoj jezik u čitankama, pisanim materijalima ili natpisima u vrtiću i školi“, kaže Brajković.

ROMSKI JEZIK U MEDIJIMA?

Taj problem nevidljivosti i neprepoznatljivosti romskog jezika a time i romskog identiteta prisutan je i u medijskom svijetu. I na ovom području za razliku od mnogih drugih manjina, Romi nemaju tiskovina ili radijskih (tv da ne govorimo ) programa na svom jeziku. Postoje ili su postojale romske publikacije i portali koje izdaju romske udruge i institucije uz potporu Ministarstva kulture, Savjeta za nacionalne manjine itd. (npr. Romani čaćipe , Crveni kotač, Budučnost, Romi.hr , Phralipen ….), ali one se uglavnom tiskaju na hrvatskom, a tek sporadično u nekima od njih je bilo i sadržaja na romskom jeziku.

Povremeno se romski jezik može čuti i u manjinskoj, ili multikulturalnoj emsiji HRT-a Prizma, a to je nažalost sve daleko od potreba, pa i zagarantiranih prava s obzirom da hrvatski koncept zaštite manjinskih prava daje i mogućnost ne samo obrazovanja, nego i informiranja na manjinskom jeziku što mnoge manjine sustavno koriste.

Za Rome pak tu je sigurno problem ne samo sredstava već i kadrova, a Senad Musić upozorava da ne samo da sve manje Roma govori svoj materinji jezik, već ga još manje zna čitati ili pisati pa bi možda upravo i zbog toga mediji na romskom jeziku bili itekako potrebni.

NOVI KURIKULUM

Zbog svega toga uvođenje kurikuluma jezika i kulture romske nacionalne manjine koji se priprema u okviru hrvatske obrazovne reforme značajan je iskorak i napredak za pripadnike romske nacionalne manjine u očuvanju jezika, tradicije i kulturnog identiteta i faktički prva mogućnost da romska nacionalna manjina u okviru službenog obrazovnog sustava uči svoj jezik, kulturu i povijest, smatraju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Kurikulum se u okviru Ministarstva priprema od 2015. godine, a u nastavnu praksu vjerojatno bi mogao ući sljedeće školske godine što bi za romsku djecu na svim obrazovnim nivoima trebao donijeti značajan obrazovni, kulturološki ali i socijalni dobitak jer će mogućnost upoznavanja s romskim jezikom i kulturom dobiti i druga zainteresirana djeca i učenici, a mnogi očekuju da će uvođenje kurikuluma među romskom djecom općenito potaknuti bolje obrazovne rezultate i veću obrazovnu uključenost. Iako je broj Roma koji se danas uključuje u obrazovni proces sve veći – problemi nisu manji.

Obuhvat osnovnom školom skoro se ostvaruje u potpunosti, ali od ukupnog broja romskih učenika koji su završili osnovnu školu, njih oko 65-70% upisuju srednje škole no u toku školovanja otpada ih 15 do 20 posto i to već u prvoj godini školovanja, dok je broj Roma na fakultetima nažalost i dalje zapravo simboličan i svodi na par desetaka studenata. Takvo stanje Ministarstvo nastoji ublažiti svojim aktivnostima, a jedna od njih je i stipendiranje srednjoškolskih učenika romske nacionalne manjine i sufinanciranje roditeljskog udjela u cijeni smještaja u učeničke domove itd.

No iako, dakle, od uvođenje kurikuluma mnogi očekuju da će donijeti i novi kvalitativni poticaj ukupnom obrazovanju romske populacije u njegovoj realizaciji, kako već sada upozorava Ministarstvo, moglo bi biti znatnih teškoća, jer će nedostajati nastavnog kadra koji poznaju romski jezik te očekuju veće angažiranje pripadnika romske nacionalne manjine u stjecanju određenih kvalifikacija koje bi im omogućile rad u školama. Seanad Musić, i sam član ekspertne skupine Ministarstva obrazovanja i znanosti za romski kurikulum tako strahuje da će zbog nedostatka kadra umjesto učenja jezika prevladati tek samo učenje o jeziku, jer kvalitetnu pouku vladanja romskim jezikom malo tko može trenutno dati .

BORBA TEK PREDSTOJI

U tom pogledu značajna bi trebala biti uloga pomenutog Studija romistike koji je zamišljen, između ostaloga, kako nam kaže njegov voditelj prof. Ljatif Demir da pomogne u izvođenje nastave romskog jezika, kulture i književnosti u obrazovnom procesu, razvoju metodike učenja romskog jezika, rad u obrazovanju novih stručnjaka na visokoškolskim institucijama, rad u svim vrstama medija, izdavaštvu, u kulturi i sl. te poticanju mladih Roma na visoko obrazovanje.

No prije svega bi možda trebalo učiniti da se na taj studij upisuje više Roma koji i ovdje nažalost, sudjeluju tek simbolično. Trenutno studij pohađa 10ak studenata od čega su samo dva Roma – ali iz inozemstva.

Zato romskoj naciolanoj zajednici u Hrvatskoj tek predstoji velika borba za afirmaciju i očuvanje svoga jezika koji izgleda djeli iste probleme s kojima se Romi suočavaju i na drugim područjima života zapošljavanju, stanovanju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti…, a to je potisnutost, nedovoljna dostupnost, niska životna kvaliteta i diskriminacija. Ni jezik u svemu tome nažalost, čini se, nije izuzetak.

(portal-udar.net)

Half Sized Blog Element (Single Author Style)

Half Sized Blog Element (Multi Author Style)

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

Full Sized Blog Element (Big Preview Pic)

Dječiji brakovi jedan je od najvećih problema u romskoj zajednici

Romima u Hrvatskoj tek predstoji borba za afirmaciju i očuvanje jezika

Impressum

Kontakt

Donatori

Zamolba za donacije

Disclaimer/odricanje