Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja U Beogradu je protekle sedmice održana konferencija pod nazivom “Sigurnost Romkinja na zapadnom Balkanu”, u organizaciji […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:11:022017-11-02 11:11:02Romkinje su najugroženija i najranjivija marginalizirana grupa na Balkanu
Jasno je da je pritom prisutna i politika medijskog tržišta druge decenije 21. vijeka – u bilo kakvoj etičkoj dilemi, klikovi konzumenata su ti koji imaju prednost. Dalje propagiranje istih stereotipa, ma koliko štetni bili, pritom je sasvim prihvatljiva cijena. Oktobar 27, 2017 Foto: Ilustracija Reći da bosansko-hercegovački mediji katastrofalno loše izvještavaju o romskoj nacionalnoj […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:09:032017-11-02 11:09:03Analiza: Kako smo Rome prikazivali u medijima (I)
Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja U Beogradu je protekle sedmice održana konferencija pod nazivom “Sigurnost Romkinja na zapadnom Balkanu”, u organizaciji […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:11:022017-11-02 11:11:02Romkinje su najugroženija i najranjivija marginalizirana grupa na Balkanu
Jasno je da je pritom prisutna i politika medijskog tržišta druge decenije 21. vijeka – u bilo kakvoj etičkoj dilemi, klikovi konzumenata su ti koji imaju prednost. Dalje propagiranje istih stereotipa, ma koliko štetni bili, pritom je sasvim prihvatljiva cijena. Oktobar 27, 2017 Foto: Ilustracija Reći da bosansko-hercegovački mediji katastrofalno loše izvještavaju o romskoj nacionalnoj […]
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:09:032017-11-02 11:09:03Analiza: Kako smo Rome prikazivali u medijima (I)
Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja
U Beogradu je protekle sedmice održana konferencija pod nazivom “Sigurnost Romkinja na zapadnom Balkanu”, u organizaciji CARE International Balkans i Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja Vlade Republike Srbije.
„Svrha organizovanja ove regionalne konferencije je doprinos poboljšanju kvaliteta suradnje romskih ženskih organizacija u regiji, kako međusobno, tako i s relevantnim vladinim institucijama te da se kroz diskusiju i zajednički donesene zaključke i preporuke utvrde potrebe i prostor za daljnja unapređenja statusa, uloge i značaja Romkinja u regiji. Romske organizacije civilnog društva i predstavnici i predstavnice institucija trebaju zajedno da osiguraju neposrednu pomoć i podršku Romkinjama da imaju siguran život kao i pristup pravima i zdravstvenoj zaštiti“ rekla je za UDAR, Jadranka Miličević koordinatorica projekta „Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na zapadnom Balkanu II“.
Prema riječima Sumke Bučan, direktorice Care International Balkans, na prostoru Zapadnog Balkana, za razliku od velikog broja zemlja članica EU, ne postoji fizička segregacija Roma, iako diskriminacija i predrasude u velikoj mjeri opterećuju društva.
“Posebno bih istakla višestruku diskriminaciju Romkinja. One predstavljaju najmraginalizovaniju populacijsku grupu u regionu“, naglasila je na Bučan, te izrazila očekivanje da će se nastaviti dijalog romskog nevladinog sektora i državnih institucija i da će se Romkinje uključiti u izradu i implementaciju nacionalnih strategija i politika koje su usmjerene prema njihovoj zajednici.
Romkinje trpe često višestruku diskriminaciju i predstavljaju jednu od najugroženijih i najmarginalizovaniju grupu u svim državama zapadnog Balkana. Patrijarhat, nizak nivo obrazovanja, loš socio-ekonomski položaj, nasilje u porodici i ugovoreni brakovi su najveći problemi koji ugrožavaju sigurnost Romkinja.
„Ne možemo očekivati veliki napredak, kad neke Romkinje i dalje smatraju da je nasilje nad njima normalno, kad majke smatraju da njihova djeca ne bi trebalo da se obrazuju dalje od četvrtog ili petog razreda, kad su žene pod kontinuiranom kontrolom muškaraca, što ugrožava njihovu sigurnost i uskraćuje njihovu samostalnost“, rekla je Fana Delija, izvršna koordinatorica Centra za romske inicijative Nikšić.
Sistemska i neformalna diskriminacija najveće manjinske zajednice
Osvrćući se na rezultate istraživanja koje su sprovele nevladine organizacije Atlantska inicijativa i Kali Sara iz Sarajeva, Maida Čehajić-Čampara, projektna koordinatorica UN Women, navodi da je u odnosu na sistemsku diskriminaciju, daleko bolnija ona neformalna. Navodeći primer jednog od najmlađih ispitanika, romskog dječaka koji je jedan od najboljih učenika u svom odjeljenju, Čehajić-Čampara slika situaciju diskriminacije Roma čak i u školi.
„Na roditeljskom sastanku razrednica u želji da pohvali jednog učenika, naglašavajući da se radi o dječaku koji živi u dosta teškoj situaciji, ali uprkos tome on ima skoro sve petice. Druga djeca, koja žive u daleko boljim uslovima, ne uče dovoljno dobro. Roditelji kad su došli kući rekli su „eto, jedan Cigan ima sve petice, a ti nemaš.“ Ovakav pristup oslikava kompletno mišljenje jednog društva“, zaključila je Maida Čehajić iz UN Women-a.
Preporuke sa ove regionalne konferencije će biti proslijeđene svim učesnicima/ama da ih pošalju predstavnicima/ama institucija na nacionalno i lokalnom nivou sa ciljem da se neke od njih počnu i realizirati.
Krajem Novembra će preporuke biti uručene predstavnicima/ama u Europskoj Uniji, tokom studijske posjete Briselu (20.-25. Novembar 2017.) , kao i na VI Internacionalnoj konferenciji Romkinja „Žene i politička zastupljenost: Slučaj Romkinja i putnica“ u Strasbourgu.
Preporuke
1.Većina zemalja ima neke strategije, javne politike, nacionalne strategije, akcione planove… Potrebno je ove politike analizirati i otvoriti pitanje njihovog konkretizovanja ili operacionaliziranja, posebno sa fokusom na Romkinje.
2. Uspostaviti sisteme monitoringa provođenja usvojenih strategija i mehanizama izmjene ili dopune javnih politika i konkretnog djelovanja država.
3. Kao bitan segment uključiti u postojeće, ili izraditi kroz nove i specifične strategije pitanja sigurnosti Romkinja. Iskoristiti dostupne podatke za sveobuhvatnu analizu stanja kako bi se ovom važnom pitanju u svim njegovim segmentima dala potrebna važnosti i analizirati koji mehanizmi nedostaju za jačanje sigurnosti Romkinja.Pokrenuti i realizovati edukativne i druge kampanje kako bi se stvorio efekta socijalne solidarnosti koji bi bio snaga koja će primijeniti negativna uvjerenja i tradicijske stavove zajednice koje u određenoj mjeri toleriše negativne trendove nasilja nad ženama i povećanja stepena informisanosti Romkinja njihovim pravima.
4.Pitanje obrazovanja ima važno mjesto jer predstavlja jedan od najbitnijih načina podizanja stepena ravnopravnosti Romkinja. Pokrenuti i pronaći sredstva za finansiranje i formalnih neformalnih načina podizanja stepena obrazovanja Romkinja (i kroz edukaciju odraslih), te za podršku programima i projektima NVO u ovoj oblasti.
5.Strategijama ili javnim politikama i izgrađenim potrebnim mehanizmima, zagarantovati prava učešća Romkinja u svim društvenim procesima.
(portal-udar.net)
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:11:022017-11-02 11:11:02Romkinje su najugroženija i najranjivija marginalizirana grupa na Balkanu
Jasno je da je pritom prisutna i politika medijskog tržišta druge decenije 21. vijeka – u bilo kakvoj etičkoj dilemi, klikovi konzumenata su ti koji imaju prednost. Dalje propagiranje istih stereotipa, ma koliko štetni bili, pritom je sasvim prihvatljiva cijena.
Foto: Ilustracija
Reći da bosansko-hercegovački mediji katastrofalno loše izvještavaju o romskoj nacionalnoj manjini nije nikakva novost. Međutim, ono što je indikativnije jeste da vrijeme prolazi, a vidljivog napretka nema.
Stereotipi su sveprisutni, i čini se, opstojni. Dok se i vladin i nevladin sektor busaju u prsa i najmanjim korakom u “osvještavanju” građanstva po pitanju Roma, decenije lošeg izvještavanja dovele su do toga da bh. mediji, a posebno portali, nerijetko zapostavljaju osnovne postulate medijske etike pri izvještavanju.
Jasno je da je pritom prisutna i politika medijskog tržišta druge decenije 21. vijeka – u bilo kakvoj etičkoj dilemi, klikovi konzumenata su ti koji imaju prednost. Dalje propagiranje istih stereotipa, ma koliko štetni bili, pritom je sasvim prihvatljiva cijena.
Kad popusti novinarski kodeks
Plastičnih primjera ima napretek, a najkonkretniji i najvidljiviji od njih definitivno je prilog Zvonke Marića emitovan u Dnevniku 2 FTV-a početkom 2013. godine. Prilog sastavljen iz dva jednako mučna dijela ilustrativan je po više pitanja, od kojih se prije svega ističe stereotipan pristup prikladan eksploatativnom pristupu Romima jednog Emira Kusturice.
U prvom dijelu, novinar FTV-a prisutan je u romskom naselju u Butmiru prvo da zabilježi prve reakcije porodica dvojice Roma koji su stradali u automobilskoj nesreći. U prvom offu već imamo sve klasične narative kada pričamo o Romima: “maglom okovano naselje”, “hladne daščare”, djecu koja spavaju i starije koji tuguju.
Otac jednog od stradalih, Ferida Sulejmanovića, Mehmed Sulejmanović, u potpisu nema prezime, već je samo “Ferid”. Novinar dalje ide u potragu za “većom koncentracijom boli” koju je našao u “daščari” u kojoj su “dubokim snom spavali siročići stradalog Ferida Sulejmanovića.” Za njegovu suprugu, koju u offu nije imenovao, novinar opisao kako se “moli Bogu” da osobu koju Sulemanovićeva supruga navodno smatra krivcem za smrt svog supruga “stigne zaslužena kazna”, iako je Selima (koja također nije zaslužila da joj se navede prezime), u izjavi rekla da samo traži da počinitelj odgovara pred zakonom i dobije zatvorsku kaznu.
Već je u prvoj minuti priloga dovoljno indikatora da se smije zaključiti da novinar nije došao da sasluša prisutne, već je slika onoga što je zatekao bila unaprijed formirana, što je žestoko kršenje pravila novinarskog zanata.
Pređimo na drugi dio priloga – nakon tuge, veselje, “tragom glasne muzike iz slabo osvijetljene barake”. “Kad tamo istinski bal – ludo veselih Roma”. Ova dva citata iz offa dovoljni su za dekonstrukciju stereotipne slike kojom se poseglo, a koja bi se ponajbolje mogla pojasniti frojdovskim shvatanjem Roma u totalitetu kao naroda koji ima samo “id”: neorganizovani, tamni dio naše psihe koji je vođen samo osnovnim i instinktivnim nagonima.
Kao i id, i Romi imaju pravo biti ili tužni, ili “ludo” veseli, i potpuno iracionalni u oba unaprijed određena modusa ponašanja. Iako je teško direktno ukazati na kršenje novinarskog kodeksa u ovom prilogu, jasno je da sve insinuacije novinara
bez obzira na hinjeno poštovanje kako ožalošćenih, tako i onih kod kojih se otišlo na novogodišnje veselje, direktno rezultuju u rasističkim i šovinističkim reakcijama iz komentara na snimci priloga na YouTubeu. Video je kratko vrijeme bio viralan nakon objavljivanja, te komentari ni na drugim društvenim mrežama nisu bili pohvalni. Naprotiv. Ako je izvještavanju suditi po rezultatu u javnosti, a na račun i štetu već itekako diskriminovane skupine, ovakvo novinarstvo je za svaku osudu.
Ako ovako izvještava jedan javnih servisa, šta očekivati od ostalih medija u BiH? Ako su ovo profesionalni standardi koje kuća kao što je FTV treba da postavi, onda da li nas smije razočarati ili začuditi neprofesionalno izvještavanje drugih? Pogledajmo ukratko kako su mediji izvještavali o Romima u proteklih godinu dana, i odgovori na ova pitanja će se nametnuti sami.
Otporni na smeće
Pretragom termina “Romi” na stanicama sa .ba domenom, u prvih deset rezultata čak šest je o fudbalskom klubu Roma. Prvi rezultat je tekst o Đurđevdanu na portalu Klix, dok je jedan od rezultata i kratka priča na portalu Oslobođenje. Samim prvim rezultatima je jasno da je našem čitateljskom tijelu na internetu Roma važnija i zanimljivija od Roma. Već naredna stranica nudi tekst koji je svojim sadržajem izuzetno problematičan. Članak na portalu Dnevnik.ba od 24. marta 2017. naslovljen je sa “Romi u Tomislavgradu: žive na smeću, jedu odbačenu hranu i nitko nije bolestan”.
Svojim sadržajem, prilog BHT1 je jednako problematičan kao i onaj FTV-a, s tim da, za razliku od prethodnog, u ovom prilogu porodica koja živi na smetljištu nije uopšte imenovana, dok dvije sagovornice Romkinje nisu uopšte potpisane.
Reporter Mioč, istina, kvalificira životne uslove ove porodice kao “nehumane”, ali zatim pravi dvije kardinalne greške: umjesto propitivanja nadležnih zašto se ova porodica iz Tomislavgrada obrela na smetljištu, novinar BHT1 se fokusira na činjenicu da dva dječaka iz ove porodice ne idu u školu (na šta je odgovor njihove, pretpostavimo, majke potpuno realan: “A kako će kad nema uslova?”), a zatim u zaključnom offu katastrofalno zaključuje da “životnu priču ovih ljudi u današnjem vremenu baš i nije jednostavno razumjeti”, što nas opet navodi na sliku Roma kao “ljudi od ida”.
Od ovoga reportera nažalost ne spašava ni tvrdnja da bi “ljudski bilo pomoći jer su i oni dio ovoga društva”, već se pozivanjem na racio društva upravo produbljuje identična stereotipna slika. U konačnici, jednostavno razumjeti jeste, jer su ranije navedene činjenice tu. Porodica je ostala bez kuće, završia na smetljištu sa kojeg se hrani, a odgovorni očito nisu uradili ništa. I ne, nije u pitanju medicinski fenomen, već je zdravlje ove porodice u svakom trenutku krajnje ugroženo. Stoga vrijedi još jednom upitati zašto se nisu potražili nadležni, te se od njih tražilo da kažu kako je moguće da pred očima opštinskih očeva i otaca čitava porodica jede smeće.
Najveći problem na mostarskim ulicama
Za analizu interesantan je i tekst objavljen u mostarskom Dnevnom listu 26. aprila 2017. naslova “U potpunosti porušeno romsko naselje u Južnom logoru”, autorice Sandre Peco. U tekstu, koji se bavi rušenjem montažnog naselja u kojem je, po navodima autorice živjelo 40 porodica “koje ne pripadaju domicilnim Romima”, osjetan je prezir prema Romima koji su u Mostar došli da skupljaju sekundarne sirovine ili se bave prosjačenjem (kojeg autorica kvalifikuje kao “problem godinama prisutan na mostarskim ulicama”).
Također, autorica se bavi vrlo upitnim anegdotalnim novinarstvom, prepričavajući priču neimenovane djevojke koju su ispred fakulteta mostarskog sveučilišta “opkolilo troje romske djece”, navodno joj prijeteći da će je “pljunuti” ako im ne da jednu konvertibilnu marku. Neimenovana djevojka je navodno bila “uznemirena” te je kontaktirala redakciju Dnevnog lista “kako bi potražila pomoć”, ali i “ukazala na to da je problem itekako prisutan u našem gradu, te da se nešto po ovome pitanju hitno mora činiti”.
Autorica Peco dalje podlježe širenju glasina, zaključujući tekst sa navodom kako “često u razgovoru s našim sagovornicima možemo čuti da su im ove riječi uputili Romi”, te ovim optužbama dodaje i “prijetnje džepnim nožem”. Novinarski kodeks je ovdje jasno doveden u pitanje: prvo, predstavljanjem pretpostavki kao da su u pitanju činjenice, a zatim i anonimiziranjem izvora čije poštenje i tačnost javnost ne može da ocijeni nasuprot otvorenom i identifikovanom izvoru.
(portal-udar.net)
https://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpg00Romnihttps://romni.net/wp-content/uploads/2016/02/logo-bolja-budućnost.jpgRomni2017-11-02 11:09:032017-11-02 11:09:03Analiza: Kako smo Rome prikazivali u medijima (I)
