Poštovanje manjinskih prava-Roma

Admira Biberović iz Tuzle ima 21 godinu i kaže da je za postizanje napretka u društvu potrebno da svatko prvo radi na sebi, i da svojim primjerom sredini pokaže kako su neke stvari moguće. Studira poslovnu psihologiju, članica je Komisije za ravnopravnost spolova pri Gradskom vijeću Tuzle, povjerenica Mjesne zajednice Mosnik, predsjednica Udruženja “Euro Rom” i članica lokalnog LYRA tima mladih romskih lidera za Tuzlu.

– Sve što sam kroz školovanje, učešće u aktivnosti LYRA grupe kroz projekat “Save The Childrena” i već sada bogato iskustvo u radu želim koristiti na osnaživanje drugih mladih osoba koji će motivirati ostale mlade Rome da se pokrenu, da i mi mladi Romi konačno dokažemo da možemo nešto pokrenuti u društvu, kaže Admira koja je i članica redakcije “Udara”. Dodaje kako posebno želi uticati na mlade Romkinje da se uključe u rad u zajednici, uputiti ih kome se mogu obratiti, prijaviti diskriminaciju u društvu, reagirati:

– Želim im poručiti da se trebaju školovati, završiti srednju školu, fakultet, zaposliti se. Pokazujem im to i svojim primjerom, da nisam završila srednju školu ne bih došla u priliku da se zaposlim, sada imam mogućnost da studiram i uspjela sam se izboriti da budem predsjednica jednog udruženja. Kada završim fakultet i izgradim se kao ličnost, tada ću razmišljati i o udaji. Mnoge Romkinje nažalost misle da je dio tradicije da rade samo u kući, ali ne i da su aktivne u društvu ili da imaju posao, i na tome će se još dosta trebati raditi, priča Admira.

Dodaje kako je svjesna da put koji je sebi zacrtala neće biti lagan, spremna je na borbu sa predrasudama i stereotipima i zna da je mnogo prepreka s kojima će se susresti kako u okolini, tako i unutar same Romske zajednice.

“Bez obzira na sve ne mislim odustati. Napretka ima i on se primijeti i na nama je da tajnapredak ohrabrimo. Na primjer, sve je više djevojčica u školi, srednjoškolaca generalno iz godine u godinu imamo sve više, trenutno ih se preko Udruženja “Euro Rom” 72 stipendira i taj broj, bar kad je Tuzla u pitanju raste”.

Borba za ljudska prava u cjelini

Među aktivnim mladim koji žele aktivno uticati na svoju i budućnost zajednice je  Salmir Seferović iz Bijeljine koji kaže da mu je završena škola najveće bogatstvo koje ima, koje mu niko nemože oduzeti i koje namjerava povećavati:

– Ljudi ne znaju kako je kada žudiš za školovanjem, a nemaš priliku. Ta gomilica papira moje su stečeno bogatstvo i plan mi je da uskoro bude još veća. Nisam imao priliku na vrijeme ići u školu, onda sam preko ‘Otaharina’ uspio završiti vanredno osnovnu školu, a onda sam završio trogodišnju srednju za trgovca. Tada sam se počeo uključivati volonterski u aktivnosti ‘Otaharina’, kroz neformalno obrazovanje sam stekao brojne vještine kao i kroz angažman u LYRA projektu gdje sam se uključio kao član tima, priča Salmir koji je kroz program podrške zapošljavanju Roma zaposlen u Udruženju ‘Otaharin’ Bijeljina na mjesto projekt asistenta.

– Mlade često ograniči kada imaju želju za nečim a neko im kaže ‘Ne možeš ti to’. Želim im svojim pozitivnim primjerom pokazati da mogu sve ako to jako žele, i ako se školuju i stiču znanje koje im u tome može pomoći. Djeci stalno govorim koliko je važno da završe školu jer će im se to kad-tad isplatiti, priča Salmir koji kaže kako se kroz svoj angažman želi boriti za prava svih kojima su ta prava ugrožena.

“Potrebno je da se borimo za ljudska prava u cjelini, za prava Roma i drugih marginaliziranih skupina, za prava LGBT osoba, i svih koje sredina po bilo kojem osnovu diskriminira.”

Sa školovanjem namjerava nastaviti kako bi povećao svoju “gomilicu papira”, svoje bogatstvo:

“Plan mi je da položim četvrtu godinu, pa se nadam nekoj stipendiji kako bih upisao fakultet i uz svoj rad nastavio školovanje, zanima me grafički dizajn i nadam se da će biti nešto u tom pravcu“.

Nemojte ga tjerati da prosi

Prateći projekat “Save The Childrena” kroz inspirativne priče aktivnih mladih koji se trude promijeniti sebe i svoju sredinu najbolje potpisnik ovih redova imao je priliku upoznati i Harisa Halilovića, koordinatora LYRA grupe za Mostar i čuti njegovu inspirativnu priču.

– Završio sam ugostiteljstvo, ali nisam imao priliku raditi u struci jer kao Roma nitko nije htio da me zaposli. Prije nisam bio do kraja svjestan u kolikoj mjeri je to diskriminirajuće, a sada pomažem i drugima da to shvate. Radim na platformi PrijaviDiskriminaciju, ali i svoja znanja primjenjujem i direktno na ulici i u zajednici, zauzimajući se za Rome i sve druge čija se prava ugrožavaju, priča Haris. Kaže da ranije ni sam nije znao dovoljno o diskriminaciji, a da mu je danas jedan od glavnih ciljeva djelovanja upravo upoznavanje onih čija su prava ugrožena i koji su diskriminirani sa načinima na koje ta prava da zaštite i da se za njih izbore:

“Dešava se da neki ljudi dođu i da tjeraju Rome koji prose u Starom Gradu, i ako se tu nađem, zauzmem se za njih, uključim se i pitam odakle im pravo da nekoga tjeraju i određuju mu gdje smije, a gdje ne smije biti. Obično ustuknu jer na ta pitanja nemaju odgovor”.

Haris kaže kako je imao priliku reagirati i u slučajevima nasilja u porodici:

“Branio sam dijete od fizičkog nasilja, tjerali su ga da prosi. Rekao sam roditeljima: ‘Ne smijete ga tući! I nemojte ga tjerati da prosi! Tjerajte ga da ide u školu ili u vrtić!’ Moramo promijeniti sliku o Romima i pokazati i pozitivne priče kojih ima!”, priča, dodajući kako kroz svoj aktivizam fokuz stavlja na informiranje diskriminiranih o njihovim pravima.

“Ljudi čija su prava ugrožena često ne žele sami da se uključe u borbu za ostvarivanje tih prava. Ne znaju koja prava imaju ni kome da se obrate, sistem ih zbunjuje, i onda nažalost često odustaju. Veliki broj ih ne ide u školu, uskraćuje im se pravo na školovanje što poslije dovodi da im se i druga prava ugrožavaju jer nemaju potrebno obrazovanje, i to je nešto na čemu trebamo posebno raditi.”

Poput Salmira i Haris kaže kako je obrazovanje najbitnije i nema namjeru odustati od školovanja i stalnog unapređivanja znanja i vještina:

“Plan mi je da položim još jedan razred i završim turistički smjer kako bih se zaposlio kao turistički vodić. Volio bih ići i na fakultet, pa ću pokušati da nađem neku stipendiju i da se dalje školujem. Promjena svijesti i obrazovanje su najbitniji, to je nešto što ti nemogu oduzeti”.

Da je informiranje diskriminiranih o njihovim pravima posebno bitno smatra i Jelena Jelić iz Banja Luke. Na masteru je međunarodnog privatnog prava, a posebno je zanima humanitarno pravo što je bio i jedan od razloga da se priključi lokalnom LYRA timu za Banja Luku.

– Nepoznavanje prava škodi, i zato one koji su diskriminirani i čija se prava krše treba što više upoznavati sa pravima i načinima kako da ta prava ostvare i ko im ta prava štiti. Zbog toga sam, između ostalog i članica ove grupe u kojoj kroz svoj angažman i osobni primjer želim raditi na razvoju svijesti o pravima među djecom, mladima i svim ostalima na koje mogu uticati, kaže Jelena koja svoja znanja ima priliku primijeniti i kroz rad na platformi PrijaviDiskriminaciju gdje je angažirana kao administratorica.

Svi mladi s kojima smo razgovarali u svojoj sredini pokušavaju direktno uticati na vršnjake i kroz razgovor ili online djelovanje ih potaknuti na to da uzmu aktivnije učešće u zajednici, da se informišu i bore za svoja prava. Gazmend  Junuzi iz Sarajeva uz sve to je i član mobilnog tima Centra za socijalni rad KS, a kroz Dnevni centar za djecu koja obavljaju rad na ulici koji je pokrenuo “Save The Children”.

– Kroz posao se svakodnevno susrećem s ljudima kojima su prava na neki način ugrožena, i bitno je da im osim podrške kroz posao mogu ponuditi i korisne informacije o tome gdje da se za određeni problem obrate, da im ukažem ako su im prava ugrožena, da ih upoznam s tim kako da prepoznaju i na koji način da reagiraju na diskriminaciju, priča Gazmend. Kaže da kroz rad ima priliku komunicirati direktno s roditeljima i djecom na terenu, posredovati između njih i škole ili institucija na koje ih upućuje.

– Govorim im da trebaju školovati djecu, jer kroz školovanje će naći svoju budućnost. Mnogi kažu ‘kakva je korist od škole’, ja im onda pokažem svojim primjerom da se školovanje isplati, jer da nisam završio školu ne bih mogao dobiti posao. Zato je bitno da mladi vide kako kad si školovan i znaš svoja prava lakše možeš da se boriš protiv diskriminacije i da je svojim znanjem pobijediš, kaže nam Gazmend.

– Svako znanje je od koristi. Meni u poslu pomaže i to što govorim još albanski i romski jezik, tako da kada s mobilnim timom dođem u zajednicu, na početku je odmah lakše kad ljudi vide nekoga s kim se mogu identificirati, i kada im se obratim na jeziku koji oni poznaju i na kojem lakše mogu iznijeti svoj problem, dodaje Gazmend.

(portal-udar.net)