STIPENDIJE GRADA ZAGREBA ZA UČENIKE I STUDENTE ROMSKE NACIONALNE MANJINE

/in , /by

Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za pripadnike romske nacionalne manjine učenicima za školsku godinu 2024./2025.

Za provedbu natječaja razvijen je novi sustav prijave putem aplikacije eStipendije. Kandidati i kandidatkinje aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici:  https://e-pisarnica.zagreb.hr/ePisarnica/#/

Na sljedećim poveznicama možete pronači korisničke upute za predaju prijava putem aplikacije eStipendije

Korisničke upute za učenike

Grad Zagreb osigurava sredstva za pet vrsta stipendija kako bi se učenicama i učenicima, studenticama i studentima omogućio bolji i kvalitetniji pristup obrazovanju.
Stipendije doprinose povećanju broja osoba koje završavaju školovanje te broja visokoobrazovanog građanstva, omogućavaju socijalnu mobilnost i dugoročno preveniraju rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Stipendija Grada Zagreba za izvrsnost (ustanovljena školske odnosno akademske godine 1992./1993.), Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2003./2004.), Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente s invaliditetom te Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente na temelju socioekonomskog statusa (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2007./2008.) te Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2012./2013.)

Mjesečno Stipendija iznosi 380,00 eura neto za učenike i 520,00 eura neto za studente.

Za provedbu natječaja razvijen je novi sustav prijave putem aplikacije eStipendije. Kandidati i kandidatkinje aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici: https://e-pisarnica.zagreb.hr/ePisarnica/#/

Video koji pokazuje proces prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ

Na sljedećim poveznicama možete pronači korisničke upute za predaju prijava putem aplikacije eStipendije

Korisničke upute za učenike
Korisničke upute za studente I. godine studija

Za sve informacije vezane uz natječaj, propisane uvjete i dokumentaciju molimo obratiti se na e-mail adresu: stipendije@zagreb.hr, a slučaju tehničkih poteškoća kod podnošenja e-prijava molimo obratiti se isključivo tehničkoj podršci na e-mail adresu: centrix@zagreb.hr

Javni natječaj

/in , /by

Rok: 30. listopada 2024. 

Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2024./2025.

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH

mzom.gov.hr

KLASA: 016-01/24-01/00676

URBROJ: 533-07-24-0003

Zagreb, 17. rujna 2024.

Na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) i članka 2. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine („Narodne novine“, broj: 76/2019, 64/2021 i 67/2022), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) raspisuje 

JAVNI NATJEČAJ

za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine 

upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima 

u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2024./2025. 

I. Opći uvjeti za podnošenje prijave: 

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

  • da su hrvatski državljani ili da su državljani zemalja članica Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, što se dokazuje domovnicom, preslikom boravišne iskaznice ili odgovarajućom potvrdom koju izdaje nadležna policijska uprava;
  • da imaju status studenta sveučilišnoga, stručnoga ili poslijediplomskoga studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, što se dokazuje obrascem za prijavu koji ovjerava visoko učilište;
  • da imaju dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, što se dokazuje preslikom rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača;
  • da izjavljuju da ne primaju drugu stipendiju iz javnih izvora (označava se na obrascu za prijavu).

II. Posebni uvjeti za podnošenje prijave:

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:

  • izvršavanje studijskih obveza sukladno propisima visokog učilišta. 

III. Na Javni natječaj za dodjelu državne stipendije ne mogu se prijaviti studenti pripadnici romske nacionalne manjine:

  • koji su u akademskoj godini prijave na natječaj treći put u statusu studenta upisali istu godinu studija na istoj razini studija, ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta;
  • studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.;
  • studenti poslijediplomskih studija koji ne izvršavaju studijske obveze sukladno propisima visokog učilišta.

IV. Kriteriji za raspodjelu državne stipendije za studente pripadnike romske nacionalne manjine: 

(a)

  • rang-lista za studente prve godine prijediplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i prijediplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju mjesta na rang-listi u razredbenome postupku na visokom učilištu koje je student upisao; 
  • rang-lista za studente viših godina prijediplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i prijediplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja); 

(b)

  • rang-lista za studente prve godine diplomskih sveučilišnih i diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na studiju (zaokruženoga na tri decimale) koji prethodi upisanoj višoj razini studija i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih na prethodno završenoj razini studija; 
  • rang-lista za studente viših godina diplomskih sveučilišnih i diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na upisanome studiju više razine (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ostvarenih ECTS bodova;

(c) 

  • rang-lista za studente poslijediplomskih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka svih ocjena (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija koji prethodi upisanome poslijediplomskom studiju, što se dokazuje Dopunskom ispravom o studiju ili prijepisom ocjena s prethodno završene razine studija.

V. Podnošenje prijava

Prijava za stipendiju podnosi se u sljedećim koracima:  

  1. Obrazac za prijavu stipendije preuzima se s internetske stranice: https://mzom.gov.hr/
  2. Student popunjava, ispisuje i potpisuje obrazac za prijavu;
  3. Točku 3. obrasca za prijavu popunjava, potpisuje i ovjerava žigom ovlaštena osoba visokog učilišta na kojem student studira;
  4. Skenirani obrazac za prijavu, u cijelosti popunjen i ovjeren od visokog učilišta student šalje na adresu: studentiromi-stipendije@mzom.hr
  5. Obvezna propisana dokumentacija:
  • preslika domovnice, 
  • preslika obje strane osobne iskaznice ili putovnice, 
  • preslika boravišne iskaznice ili odgovarajuće potvrde koju izdaje nadležna policijska uprava  za studente državljane Europske unije, 
  • preslika rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača kao dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, 
  • preslika isprave o upisanome poslijediplomskom studiju koju izdaje visoko učilište i prijepis ocjena s prethodno završene razine studija ovjereno od visokog učilišta, za studente poslijediplomskih studija;

        6. Obrazac za prijavu – ispisan, potpisan i ovjeren, zajedno s propisanom dokumentacijom iz točke 5. poslati poštom na adresu: 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

Uprava za nacionalne manjine

Donje Svetice 38

10 000 Zagreb

s naznakom: „Javni natječaj za državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2024./2025.“.

Prijave na Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine podnose se od 1. listopada do 30. listopada 2024. godine (uključujući i 30. listopada 2024.). Kao datum podnošenja prijave uzimat će se datum poštanskoga pečata na poslanoj prijavi. 

Prijave se smatraju valjanima ako su podnesene pravodobno s potpunom dokumentacijom u propisanome roku. Dostavljena dokumentacija ne vraća se podnositelju prijave. 

VI. Postupak provedbe Javnoga natječaja i donošenja Odluke o dodjeli državne stipendije  studentima pripadnicima romske nacionalne manjine

Javni natječaj provodi se sukladno odredbama članaka 5. – 8. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine („Narodne novine“, broj: 76/2019, 64/2021 i 67/2022, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ministar će na prijedlog Povjerenstva za provedbu Javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine, sukladno člancima 11. – 12. istoga Pravilnika. 

Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu potvrđuju da su upoznate s odredbama koje reguliraju provedbu Javnoga natječaja i donošenje Odluke o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine. Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu daju suglasnost da se njihovi osobni podaci obrađuju, čuvaju i objave na rang-listi studenata koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj: 42/18 i 101/21) i Pravilniku.   

Rang-lista studenata pripadnika romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, s ciljem osiguranja transparentnosti postupka, bit će objavljena na internetskoj stranici Ministarstva te će sadržavati: ime i prezime studenta, godinu studija i naziv visokog učilišta.

Studenti pravo na dodjelu državne stipendije stječu nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli državne stipendije.

Iznos državne stipendije za studente koji redovito upisuju višu godinu studija (bez zaostajanja/ponavljanja) je 360,00 EUR. 

Iznos državne stipendije za studente koji ne upisuju višu godinu, odnosno imaju zaostajanje/ponavljanje godine studija je 292,00 EUR.

Državne stipendije će se isplaćivati za razdoblje od mjeseca listopada 2024. do srpnja 2025. godine (u deset mjesečnih rata). 

Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt-adresu:

studentiromi-stipendije@mzom.hr

MINISTAR

prof. dr. sc. Radovan Fuchs

Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu

/in , , /by

Intervju: Ramiza Memedi, predsjednica Udruge žena Romkinja „ Bolja Budućnost“

Opći cilj projekta je suprotstavljanje netoleranciji i diskriminaciji prema romskim zajednicama kroz samopričanje i informiranje u medijima, čineći pripadnike romske zajednice aktivnim protagonistima informiranja. Od same realizacije projekta očekujemo educirane romske osobe , u ovom slučaju posebno žene te povećanje kontakata između pripadnika Roma i novinara i/ili blogera koji rade u svijetu informacija. Cilj nam je kroz edukacije i informiranost podići svijest žena da pričaju istinu, same o sebi bez predrasuda koje u mnogim medijima pišu o njima.

 -Nedavno ste u Savjetu za nacionalne manjine predstavili projekt „Pričajmo o nama“  kojem je cilj ojačati kapacitete romskih aktivista u Hrvatskoj, Italiji i Srbiji po pitanju medijske pismenosti i komunikacijskih vještina. O kakvom se projektu radi, možete li malo šire predstaviti njegove ciljeve, sadržaj, pa i motive za njegovo pokretanje ? 

Projekt „Pričajmo o nama“  provode  Romni APS iz Italije, Udruga Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ i Klub za zapošljavanje Roma iz Srbije. Projekat je započeo je u rujnu 2023. godine. Od rujna 2023 do lipnja 2024 provedeno je sedam online radionica za korisnike kojim se ojačala medijska pismenost i njihove kapacitete u tome području. Radionice je organizirala Roman Press Association, talijanska organizacija koja se sastoji od novinara i novinarskog osoblja i koja već godinama radi s manjinama i pitanjima vezanim uz inkluziju i posebno je osjetljiva i fokusirana na tu temu. Inače sam projekt dio je Erazmus programa.

Opći cilj projekta je suprotstavljanje netoleranciji i diskriminaciji prema romskim zajednicama kroz samopričanje i informiranje u medijima, čineći pripadnike romske zajednice aktivnim protagonistima informiranja. Projektne aktivnosti imaju za cilj niz vještina koje bi korisnici trebali steći kroz radionice, a među njima su: osnove novinarskog pisanja, kako govoriti o sebi i predstavljati se, a da ne upadnete u stereotipe, digitalne vještine na društvenim mrežama i kako ih koristiti s tim ciljem, foto i video vještine te druga potrebna i korisna medijska znanja.

Jedna od radionica kao dio projekta održana je i Zagrebu?

Da, u  lipnju je održan trening  „Novinarstvo i jačanje kapaciteta Roma u medijskom području“ gdje su svoje znanje i iskustvo prenijeli sudionicima treninga stručni romski novinari iz Srbije, Bosne i Hercegovine  i Kosova.  Ciljevi radionice su bili upoznati sudionike sa teorijom i pristupom novinarskom radu, upoznati sudionike sa strukturom alata koji se koriste u tom procesu, priprema materijala za izvještavanje, prepoznavanje problema i potreba, itd. te razviti kapacitete sudionika za samostalno pristupanje u kreiranju medijskog sadržaja. Osim treninga gosti su imali prilike posjetiti i hrvatske institucije koje rade na problematici nacionalnih manjina poput spomenutog Savjet za nacionalne manjine RH ali i drugih tijela koja provode aktivnosti poboljšanja položaja Roma.

VAŽNOST KVALITETNE INFORMACIJE

-Što očekujete da projekt konkretno donese romskoj, posebno ženskoj romskoj zajednici u Hrvatskoj ? 

Od same realizacije projekta očekujemo educirane romske osobe , u ovom slučaju posebno žene te povećanje kontakata između pripadnika Roma i novinara i/ili blogera koji rade u svijetu informacija. Cilj nam je kroz edukacije i informiranost podići svijest žena da pričaju istinu, same o sebi bez predrasuda koje u mnogim medijima pišu o njima. Kao što je poznato vrlo često se u medijima o Romima pišu neistinite priče, a ovaj (i drugi slični projekti) znače puno za promjenu tog stanja . Pričati sam o sebi je jedna kvalitetna informacija, posebno za romsku zajednicu.

– Kako vidite poziciju žena Romkinja u hrvatskom društvu danas? Da li su njihovi problemi još istaknutiji nego problemi ukupne romske populacije i kako se očituju?

Pozicija Romkinja je i dalje loša. Njihovi problemi su uvijek istaknutiji od muške romske populacije. I dalje su zlostavljane, fizički, psihički i ekonomski itd. Postoje još uvijek one tradicionalne romske obitelji da moraju biti poslušne starijim članovima obitelji. Ali na svu sreću počele su promjene posebno među mlađim ženskim generacijama koje su sve svjesnije svoga odabira.

– Kakav je odnos lokalnih romskih struktura prema ženama u njihovoj zajednici ? Da li lokalne zajednice pomažu da se problemi prevaziđu ili pojedine romske tradicije u romskim lokalnim zajednicama probleme žena još više usložnjavaju i otežavaju ?

Nažalost, iako možda lokalna struktura želi nešto pomoći ženama u zajednici, uvijek postoje barijere. Ako imaju neki interes mogu saslušati, ali nakon toga problemi ostaju isti.  Mnogi se ne žele odreći svoje tradicije. Ali povećanjem broja educiranih mladih djevojaka čemu će doprinijeti i ovaj projekt  mijenja se i svijest o ranoj udaji i rađanje velikog broja djece kao i svijest da ne moraju trpjeti zlostavljanje.

EDUKACIJOM PROTIV BARIJERA

– Ovo je međunarodni projekt. Imate li uvida kakav su iskustva i pozicije žena Romkinja u nekim drugim europskim (posebno našim susjednim državama ) zemljama. Ima li primjera dobre prakse koje bi mogli implementirati u našim uvjetima i mogućnostima ?

Uvijek ima mjesta za promjene ako se želi. Inače slušajući partnerske organizacije, manje-više problemi su slični ili isti. Problem žena u Italiji i Srbiji je daleko teži nego li u Hrvatskoj, ali to možemo pripisati i tome što je broj Roma u Italiji i Srbiji  daleko veći od broja Roma u Hrvatskoj.

– Koje bi bile ključne prioritetne akcije koje društvo mora poduzimati kako bi se poboljšavao položaj Roma u cjelini i žena Romkinja unutar romske zajednice napose?

U Republici Hrvatskoj nedostaju kampanje o dobroj praksi. Nema niti jednog uzora. Nema zaposlenih deklariranih Roma u državnim institucijama, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.  U strukturama Grada Zagreba kao glavnom i najvećem gradu u Hrvatskoj niti jedan Rom/Romkinja nije zaposlen/na. Ako gledamo susjedne države kao što je Srbija, Makedonija, Crna Gora, oni imaju Rome zaposlene u Vladi, ministarstvima, državnim uredima i dr.

ROMA SE SJETE SAMO ZA IZBORE

– Kako lokalne romske strukture (vijeća, predstavnici, udruge, romski članovi lokalnih predstavničkih tijela) djeluju kada su u pitanju romski problemi. Što bi u njihovom djelovanju trebalo eventualno mijenjati kako bi učinkovitost bila veća? Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i  educirane   za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima romske zajednice ? 

Kada govorimo o lokalnim romskim strukturama oni daju svoj doprinos onoliko koliko su u mogućnostima. Ali gledajući realno oni ništa ne mogu ako ne postoji politička volja. Uzet ćemo samo jedan primjer: mnogi Romi su dobili stanove prije 5-6 godina. Ali što se sada događa? Mnogi od njih deložirani su iz tih stanova i jednostavno rečeno završili su na ulici. Također Romi iz Struga i Plinarskog naselja deložirani su iz naselja i smjestili na raznim lokacijama uz obećanje da će im naći adekvatan smještaj. Ali sada ih deložiraju iz tih stanova gdje su privremeno smješteni i nemaju nikakvo alternativno rješenje. Pitanje je gdje će oni sada završiti.

A kada govorimo o lokalnim i regionalnim strukturama vlasti i njihovo osposobljenje i  educiranje za kvalitetniju  suradnju i partnerski odnos s predstavnicima romske zajednice i njihovim problemima treba nažalost podsjetiti da kada su izbori, bilo lokalni ili parlamentarni, da se nađe i obiđe svako romsko naselje , naravno uz napomenu da glasaju za njih i uz obećanja da će se sve srediti i izgraditi kako bi se poboljšao položaj romske zajednice. Ali nakon izbora oni ostaju i dalje tamo gdje su i bili i ne mijenja se ništa. Mislim da bi romske organizacije trebale  pokretati više kampanja kako bi poboljšali političku volju za rad i boljitak položaja romske zajednice, ali  da ne nasjedaju na obećanja i dobru riječ političara već da se nađe načina kako ih politički obavezati da se  više, odgovorno i konkretno, zauzmu oko romske problematike.

– Kakva je suradnja među nacionalnim manjinama ( i u vašem slučaju s većinskim stanovništvom ) i da li ta suradnja i na koji način može unaprijediti bolju poziciju vaše nacionalne manjina u lokalnim zajednicama?

Iskreno rečeno i ostale manjine se često susreću s istim ili sličnim problemom, posebno s financijskim problemima za rad organizacija, osobito na lokalnom nivou. Istovremeno  udruge većinskog stanovništva žele što više projekata pisati  o  poboljšanju položaja Roma ali u stvarnosti projekat realiziraju sami bez uključivanja Roma. Financijska sredstva  završavaju tamo  gdje inicijalno nisu namijenjena.   Značajni su i važni   Operativni program Vlade za nacionalne manjine ali njihova realizacija i rezultati upravo puno ovise i o tome kako će manjinske zajednice lobirati i kakvu će suradnju imati.

Autor: Stojan Obradović

Slike pričajmo o nama

/in , /by

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen

/in , /by

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen obilježava se 2. kolovoza, na dan kada je 1944. u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno gotovo tri tisuće pripadnika, točnije  2897 Roma, uglavnom žena, djece i starijih osobaali i ali i svih Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu. 

Drugi svjetski rat jedno je od najtragičnijih razdoblja modernog doba, a u povijesti će ostati zapisano kao vrijeme bujanja mržnje i sustavnog proganjanja koji su doveli do više milijuna smrti.

Prema procjenama povjesničara, među žrtvama Drugog svjetskog rata bilo je i između 500 i 700 tisuća Roma, dok neki Romi procjenjuju da je bilo i više od milion i pol. Kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve, a njihovo stradanje ostalo stalan podsjetnik na opasnosti rasizma, 2. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.

Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac na području Uštice ustaše su domove i imanja lokalnog stanovništva ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti, koji je od 1942. do 1945. djelovao kao ustaški logor za Rome.

Na komemoraciji, koju je i ove godine organizirao Savez Roma “Kali Sara”, pročitana su svjedočanstva rijetkih preživjelih logorša. Rome su u logor u Uštici dovodile ustaše za vrijeme NDH.

Masovni i sustavni progon Roma počeo je od svibnja 1942. godine. Do kraja srpnja bila su brojna uhićenja, progoni i deportacije. U nehumanim uvjetima, u vagonima, pod krinkom da idu u bolji život, dovezeni su u Ušticu, a dio njih bio je smješten i u tzv. logor 3C u Jasenovcu. Njih više od 16.000 ondje je brutalno mučeno i ubijeno, a među njima je bilo više od 5500 djece i više od 4500 žena.

Veljko Kajtazi saborski zastupnik romske nacionalne manjine i 11 drugih manjina, danas je u svom govoru podsjetio na vrijeme Drugog svjetskog rata i istaknuo kako su Romi u Jasenovcu, ali i ovdje u Uštici, bili posebno nehumano tretirani i ubijani. Također istaknuo je kako je romska zajednica u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina puno napredovala, kako sudjeluju u vlasti kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, ali isto tako i da su vrlo aktivni u političkom, ali i društvenom životu. Također

, istaknuo je kako se Romi u Hrvatskoj i dalje susreću s brojnim problemima, posebno je istaknuo diskriminaciju, ali i mržnju s kojima se susreću i istaknuo je kako to treba zaustaviti. I ove godine dotaknuo se negiranja holokausta, ali i ustaškog pozdrava ‘za dom spremni’ i istaknuo je kako za to trebaju biti veće kazne. Inače, ovdje u Uštici nakon Drugog svjetskog rata pronađena je 21 masovna grobnica, ovdje je ubijeno više od 16 tisuća Roma, a više od pet tisuća bili su žene i djeca.

Tu je počinjen zločin, ne samo prema Romima, nego zločin prema temeljnim vrijednostima suvremene Europe koje baštini Republika Hrvatska. Naša Vlada ima kontinuitet rada na obilježavanju svih stradanja tijekom nedavne prošlosti, uključujući i Drugi svjetski rat, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Važno je da se sjećamo zbog današnjih vremena i opasnosti koje ovo vrijeme nosi. Vrijeme u kojem se pojačavaju ekstremi. Vrijeme u kojem se pojačava netolerancija. Zato je važno da je Vlada ovdje, da je Sabor ovdje. Zato je važno da je svaka ključna institucija Hrvatske ovdje. Šalje poruku dostojanstvenog sjećanja. Šalje poruku da se ne smije zaboraviti. Šalje poruku da moramo učiti kako živjeti zajedno različiti, a da to ne izaziva ni netoleranciju, ni mržnju, a još manje nasilja, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

Poruke s komemoracije i ove godine vrlo jasne. Treba se obilježavati kako se nikada ne bi zaboravilo i posebno kako se nikada ne bi ponovilo.

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen

/in , /by

Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen obilježava se 2. kolovoza, na dan kada je 1944. u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno gotovo tri tisuće pripadnika, točnije  2897 Roma, uglavnom žena, djece i starijih osobaali i ali i svih Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu. 

Drugi svjetski rat jedno je od najtragičnijih razdoblja modernog doba, a u povijesti će ostati zapisano kao vrijeme bujanja mržnje i sustavnog proganjanja koji su doveli do više milijuna smrti.

Prema procjenama povjesničara, među žrtvama Drugog svjetskog rata bilo je i između 500 i 700 tisuća Roma, dok neki Romi procjenjuju da je bilo i više od milion i pol. Kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve, a njihovo stradanje ostalo stalan podsjetnik na opasnosti rasizma, 2. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.

Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac na području Uštice ustaše su domove i imanja lokalnog stanovništva ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti, koji je od 1942. do 1945. djelovao kao ustaški logor za Rome.

Na komemoraciji, koju je i ove godine organizirao Savez Roma “Kali Sara”, pročitana su svjedočanstva rijetkih preživjelih logorša. Rome su u logor u Uštici dovodile ustaše za vrijeme NDH.

Masovni i sustavni progon Roma počeo je od svibnja 1942. godine. Do kraja srpnja bila su brojna uhićenja, progoni i deportacije. U nehumanim uvjetima, u vagonima, pod krinkom da idu u bolji život, dovezeni su u Ušticu, a dio njih bio je smješten i u tzv. logor 3C u Jasenovcu. Njih više od 16.000 ondje je brutalno mučeno i ubijeno, a među njima je bilo više od 5500 djece i više od 4500 žena.

Veljko Kajtazi saborski zastupnik romske nacionalne manjine i 11 drugih manjina, danas je u svom govoru podsjetio na vrijeme Drugog svjetskog rata i istaknuo kako su Romi u Jasenovcu, ali i ovdje u Uštici, bili posebno nehumano tretirani i ubijani. Također istaknuo je kako je romska zajednica u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina puno napredovala, kako sudjeluju u vlasti kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, ali isto tako i da su vrlo aktivni u političkom, ali i društvenom životu. Također

, istaknuo je kako se Romi u Hrvatskoj i dalje susreću s brojnim problemima, posebno je istaknuo diskriminaciju, ali i mržnju s kojima se susreću i istaknuo je kako to treba zaustaviti. I ove godine dotaknuo se negiranja holokausta, ali i ustaškog pozdrava ‘za dom spremni’ i istaknuo je kako za to trebaju biti veće kazne. Inače, ovdje u Uštici nakon Drugog svjetskog rata pronađena je 21 masovna grobnica, ovdje je ubijeno više od 16 tisuća Roma, a više od pet tisuća bili su žene i djeca.

Tu je počinjen zločin, ne samo prema Romima, nego zločin prema temeljnim vrijednostima suvremene Europe koje baštini Republika Hrvatska. Naša Vlada ima kontinuitet rada na obilježavanju svih stradanja tijekom nedavne prošlosti, uključujući i Drugi svjetski rat, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Važno je da se sjećamo zbog današnjih vremena i opasnosti koje ovo vrijeme nosi. Vrijeme u kojem se pojačavaju ekstremi. Vrijeme u kojem se pojačava netolerancija. Zato je važno da je Vlada ovdje, da je Sabor ovdje. Zato je važno da je svaka ključna institucija Hrvatske ovdje. Šalje poruku dostojanstvenog sjećanja. Šalje poruku da se ne smije zaboraviti. Šalje poruku da moramo učiti kako živjeti zajedno različiti, a da to ne izaziva ni netoleranciju, ni mržnju, a još manje nasilja, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

Poruke s komemoracije i ove godine vrlo jasne. Treba se obilježavati kako se nikada ne bi zaboravilo i posebno kako se nikada ne bi ponovilo.