PONOVLJENI JAVNI POZIV
PONOVLJENI JAVNI POZIV za isticanje kandidatura za izbor članova i zamjenika članova Savjeta mladih Grada Zagreba
Javni poziv
Javni poziv – Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima 2024.
Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima za programe i projekte:
MUZEJSKA DJELATNOST
KNJIŽNIČNA I NAKLADNIČKA DJELATNOST TE KNJIŽEVNI PROGRAMI
AUDIOVIZUALNA (FILMSKA) DJELATNOST
DRAMSKA (KAZALIŠNA) I PLESNA UMJETNOST
GLAZBENA UMJETNOST
VIZUALNA (LIKOVNA) UMJETNOST
INTERDISCIPLINARNE I NOVE UMJETNIČKE I KULTURNE PRAKSE
KULTURNO-UMJETNIČKI AMATERIZAM
Tekst Javnog poziva dostupan je na poveznici ovdje.
Rok za podnošenje prijava je 18. rujna 2023. u 16.00 sati.
ZA OSNAŽIVANJE ROMA IZDVOJENO JE 100 MILIJUNA EURA
NEW YORK—Zaklade Otvorenog društva danas su objavile da obećavaju 100 milijuna eura (109 milijuna dolara) za osnaživanje i razvoj europskih romskih zajednica—obilježavajući novu etapu u tri desetljeća podrške organizacije Romima.
Obveza financiranja, koja traje do 2030., bit će isporučena kroz novu neovisnu zakladu sa sjedištem u Bruxellesu, koja će biti prva institucija tog razmjera i djelokruga kojom će upravljati čelnici Roma kada bude pokrenuta sljedeće godine. Osim što će postati novi kanal za potporu Otvorenog društva za ciljeve Roma, nova će zaklada također nastojati razviti dodatne izvore financiranja kako bi unaprijedila svoju misiju.
Objavljujući obećanih 100 milijuna eura, Alexander Soros, predsjednik Zaklade otvorenog društva, rekao je: „S novom generacijom iznimnih romskih vođa koji određuju strategiju i prioritete financiranja, uvjeren sam da će nova zaklada biti dinamična snaga — posvećena ostvarenju punog potencijala Roma i prevladavanju duboko ukorijenjenih prepreka s kojima se suočavaju. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo podržali zakladu i njezino vodstvo u misiji koja će koristiti ne samo Romima, već i Europi u cjelini.
” Zaklade Otvorenog društva vodeća su privatna podrška europskim Romima — najvećoj etničkoj manjini na kontinentu — od ranih 1990-ih, kada je njihov cilj prvi prihvatio osnivač Otvorenog društva, George Soros.
Nova Zaklada Roma za Europu radit će s romskim skupinama na zapadnom Balkanu, istočnoj Europi, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. Vodit će je Željko Jovanović, koji od 2010. nadzire Ured za romske inicijative Otvorenog društva.
Zaklada će naslijediti i razvijati osnivačka partnerstva Otvorenog društva s četiri vodeće romske inicijative: Europski romski institut za umjetnost i kulturu;
Inicijativa za razvoj romskog poduzetništva, Romi za demokraciju;
i Fond za obrazovanje Roma.
Također će nastaviti rad Otvorenog društva s nizom nacionalnih romskih pokreta, uključujući Aresel u Rumunjskoj, Opre Roma u Srbiji, Kethane u Italiji, Romsku stalnu konferenciju u Bugarskoj i Avaja u Sjevernoj Makedoniji, između ostalih.
Jovanović, koji će biti izvršni direktor nove zaklade, rekao je: “Radit ćemo sa svima onima koji mogu unaprijediti našu misiju – spojiti izborni i ekonomski potencijal najveće manjine u Europi s glasom njezinih najvjerodostojnijih zagovornika, saveznika koji nas podržavaju i utjecajnih prijatelja.
Naš će cilj biti izgraditi temelje koji ne samo da donose pozitivne promjene za Rome, već i doprinose europskoj budućnosti utemeljenoj na pravdi i poštenju.”
Potpora Otvorenog društva Romima uključuje:
- Europski romski institut za umjetnost i kulturu, pokrenut 2017. godine, bio je prvi institut te vrste posvećen promicanju romskog ponosa i razbijanju predrasuda protiv Roma kroz umjetnost.
- Inicijativa za razvoj romskog poduzetništva, koja od 2016. nastoji ekonomski osnažiti romske zajednice podupiranjem malih poduzeća u vlasništvu Roma.
- Romi za demokraciju, program čiji je cilj promicanje sudjelovanja Roma na izborima i demokratske zastupljenosti.
- Romski obrazovni fond, osnovan 2005. za pružanje stipendija i bespovratnih sredstava za promicanje visokokvalitetnog, inkluzivnog obrazovanja za romske učenike u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi te Turskoj.
S godišnjim proračunom od preko 1 milijarde dolara (917 milijuna eura), Fondacija otvorenog društva je grupa najvećeg svjetskog privatnog financijera koje rade na unapređenju pravde, slobode izražavanja i jednakosti. Novi pristup potpori romskim pitanjima dolazi u pozadini šire rekalibracije načina na koji Otvoreno društvo djeluje diljem svijeta.
100 MILLION EUROS HAVE BEEN ALLOCATED FOR THE STRENGTHENING OF THE ROMA
NEW YORK—The Open Society Foundations today announced it is pledging €100 million ($109 million) to the empowerment and development of Europe’s Roma communities—marking a new stage in the organization’s three decades of support for the Roma people.
The funding commitment, running until 2030, will be delivered through a new independent foundation, headquartered in Brussels, that will be the first institution of its scale and scope to be managed by Roma leaders when it launches next year.
In addition to becoming the new channel for Open Society support for Roma causes, the new foundation will also seek to develop additional funding sources to advance its mission.
Announcing the €100 million pledge, Alexander Soros, chair of the Open Society Foundations, said:
“With a new generation of exceptional Roma leaders determining strategy and funding priorities, I am confident the new foundation will be a dynamic force—dedicated to realizing the full potential of the Roma people, and overcoming the deep-rooted barriers they face. We will do everything we can to support the foundation and its leadership in a mission that will benefit not only the Roma, but Europe as whole.”
The Open Society Foundations has been the leading private supporter of Europe’s Roma—the continent’s largest ethnic minority—since the early 1990s, when their cause was first embraced by Open Society’s founder, George Soros.
The new Roma Foundation for Europe will work with Roma groups in the Western Balkans, Eastern Europe, Spain, Italy, and Germany. It will be headed by Zeljko Jovanovic, who has overseen Open Society’s Roma Initiatives Office since 2010.
The foundation will inherit and develop Open Society’s founding partnerships with four leading Roma-led initiatives: the European Roma Institute for Arts and Culture; the Roma Entrepreneurship Development Initiative, Roma for Democracy; and the Roma Education Fund. It will also continue Open Society’s work with a range of national Roma movements, including Aresel in Romania, Opre Roma in Serbia, Kethane in Italy, Roma Standing Conference in Bulgaria, and Avaja in North Macedonia, among others.
Jovanovic, who will be executive director of the new foundation, said:
“We will work with all those who can advance our mission—to combine the electoral and economic potential of the biggest minority in Europe with the voice of its most credible advocates, supportive allies, and influential friends. Our goal will be to build a foundation that not only delivers positive change for Roma, but that also contributes to a European future grounded in justice and fairness.”
Open Society’s support for the Roma has included:
- The European Roma Institute for Arts and Culture, launched in 2017, which was the first institute of its kind dedicated to promoting Roma pride and dispelling anti-Roma prejudice through the arts.
- The Roma Entrepreneurship Development Initiative, which since 2016 has sought to empower Roma communities economically by supporting Roma-owned small businesses.
- Roma for Democracy, a program aimed at promoting Roma participation in elections and democratic representation.
- The Roma Education Fund, established in 2005 to provide scholarships and grants promoting high-quality, inclusive education for Roma students in Central, Eastern, and Southern Europe, and Turkey.
With an annual budget of over $1 billion (€917 million), the Open Society Foundations are the world’s largest private funder of groups working to advance justice, free expression, and equity. The new approach to support for Roma issues comes against the background of a broader recalibration of the way Open Society works around the world.
ROMSKA SUDBINA
Povijest romskog stanovništva od njihovih migracija s Indijskog potkontinenta do europskih država bila je većinom obilježena razdobljima progona što je dovodilo i do njihovih (nerijetkih) stradanja. Romske migracije bile su usmjerene i na hrvatska područja koja naseljavaju od druge polovine 14. st., a njihov suživot s neromskim stanovništvom bio je slično konfliktan kao i u drugim europskim zemljama. Jedan od vrhunaca progona romskog stanovništva u mnogim europskim zemljama dogodio se za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Posljedica takvog progona bilo je stradanje nekoliko stotina tisuća Roma diljem Europe.
Jedan od izvora koji se koristio jesu svjedočanstva Roma i neroma o odnosu prema njima u navedenom logoru, a koja su većinom zabilježena nakon rata.
Početkom Drugoga svjetskog rata u nacistički model prema Romima uvrštene su mjere poput deportacije Roma u koncentracijske logore, gdje su bili mučeni, korišteni kao radna snaga i ubijani što je dovelo do njihova masovnog stradanja.
Rezultat takve politike bio je genocid nad Romima koji sami Romi nazivaju porajmos („komadanje“, „fragmentacije“, „uništenje“) ili sve češće samudaripen (hrv. potpuno uništenje/ubijanje), pojmovima sličnim pojmu holokausta.1
RASNI ZAKONI
Profašistički ustaški pokret predvođen Antom Pavelićem instaliran je na vlast početkom travnja 1941. uz pomoć i podršku sila u državi koju je nazvao Nezavisna Država Hrvatska.
Ustašku vlast karakterizirao je diktatorsko-autoritaran režim koji je provodio rasističku nasilno-represivnu politiku prema manjinskom stanovništvu, posebice prema srpskom, židovskom i romskom stanovništvu. Ustaški pokret je ubrzo po dolasku na vlast preuzeo nacistički anticiganski model, koji je ponajprije bio vidljiv usvajanjem rasnih zakona: 30. travnja 1941. vlasti su donijele Zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti i Zakonsku odredbu o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda.
Istoga dana donesena je Zakonska odredba o državljanstvu kojom je državljanstvo definirano pripadnošću arijevskom porijeklu stanovnika. Tim zakonima Romi su kao dio nearijevskog stanovništva ostali bez zaštite države i svojih građanskih prava. Osim toga, u navedenim zakonima primjetan je utjecaj Nürnberških zakona, posebice u definiranju arijevskog porijekla.
Romi su bili zatočeni i sustavno ubijani u logorima nacističke Njemačke, kao i u logorima zemalja nacističkih saveznika. U znak sjećanja na jedan od najstrašnijih genocida, diljem Europe na današnji se dan 2. 08., održavaju se komemoracije, a obilježavanje tog datuma podržalo je i Vijeće Europe. Na ovaj datum, 2. kolovoza 1944. godine, ubijeno je preostalih 2897 Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz.
Središnje obilježavanje u Hrvatskoj održava se na romskom groblju Uštica u Spomen području Jasenovac.
Prema podacima koje posjeduje Memorijalni centar u Jasenovcu, u tom logora nastradalo je 16.173 Roma ubijenih u Jasenovcu, od kojih je 5688 muškaraca, 4877 žena i 5608 djece , a najveći broj Roma je ubijen u ljeto 1942. godine. Iz podataka s popisa stanovništva nakon 1945. godine.
Najveća masovna hapšenja i pokolji dogodili su se sredinom 1942. godine, a nakon što su ustaške vlasti 19. svibnja donijele odluku o deportaciji Roma u Jasenovac. Popis romskih žrtava u Jasenovcu i drugim stratištima tog vremena nikad neće biti konačan jer se Rome po dolasku u sabirne centre nije poimence popisivalo već su se brojali vagoni Roma dovezeni na stratište. Tako npr., prema arhivi logora Jasenovac 5. lipnja 1942. godine u Jasenovac iz Županje je dovedena željeznička kompozicija s 83 vagona koja su bila prepuna slavonskih i srijemskih Roma.
Selo Uštica u kojem se održava komemoracija bilo je svojevrsno predvorje koncentracijskog logora Jasenovac, a kojem su prije Drugog svjetskog rata živjeli Srbi, a u njega su se dovozili deportirani Romi. Mnogi su već tamo likvidirani. Na mjestu stradanja danas je 21 grobnica što je rijetkost za stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu.
Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, sudjeluju predstavnici Roma iz Hrvatske i susjednih zemalja, najviših državnih institucija, veleposlanstava, vjerskih zajednica, romskih nevladinih organizacija, organizacija za ljudska prava, udruga antifašista te jedinica lokalne i područne samouprave.
Ramiza Memedi
DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE
U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da se obilježavanjem Dana antifašističke borbe prisjećamo važnog datuma iz hrvatske povijesti kada je u šumi Brezovici kraj Siska osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su ustali protiv nacizma i fašizma, objavio je Plenković na twitteru.
Šimpraga: U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi
U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.
Potpredsjednica Vlade Šimpraga u govoru je kazala da se prije 82 godine na ovom mjestu okupila hrabra grupa ljudi te su bili prva iskra otpora u okupiranoj Europi. „Iskra koja će pokrenuti plamen koji je oslobodio Europu i pobijedio najveće zlo poznato čovječanstvu. Prije 82 godine, na današnji dan, ustaški i fašistički teror već je bio u punom zamahu“, rekla je.
Izdvojila je da je partizanski pokret nastao iz otpora zločinačkom režimu NDH i okupio je brojne hrvatske građane – različitih nacionalnih, vjerskih i etničkih pripadnosti. „Građane koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira“, dodala je.
Bilo je potrebno, rekla je, mnogo hrabrosti u tim mračnim trenucima ustati protiv zla u trenutku kada je ono izgledalo nepobjedivo, a borba protiv njega izgledala je bezizlazno.
„Današnji je dan važan za Hrvatsku“, poručila je.
Kazala je da je i na ovom mjestu prije 82 godine stvarana moderna Hrvatska koja ne nosi teret poražene strane, Hrvatska koja počiva na solidarnosti i Hrvatska koja je na pravoj strani povijesti.
„U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200 tisuća poginulih partizana – trećina bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu nacizma, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugoga svjetskog rata“, kazala je.
Solidarnost, društvena jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica
Potpredsjednica Vlade Šimpraga naglasila je da je današnja, demokratska Hrvatska članica Europske unije, zajednice država koja je nastala na vrijednostima borbe protiv fašizma.
„Iako je danas antifašizam riječ koja je za neke izgubila značenje, pa čak i nekad i pogrdna riječ, suvremeni antifašizam nema cilj samo sačuvati uspomene i istinu o antifašističkoj borbi, nego boriti se za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica. Zadatak koji je pred svima nama kao onima koji vjeruju u antifašizam jest promicanje ovih vrijednosti“, kazala je.
Podsjetila je da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, koje ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta kako bi promicali i unaprijedili obrazovanje, istraživanja i sjećanja na Holokaust. „Ovo je velika čast, ali i priznanje Hrvatskoj te obveza da Holokaust i stradanja u Drugome svjetskom ratu ne budu prepušteni samo knjigama, filmovima, arhivima i muzejima, nego da očuvamo živo sjećanje na najmračnija doba povijesti u svrhu sprječavanja genocida i masovnih zločina“, rekla je.
Napominjući da razdoblje Drugoga svjetskog rata u našem društvu i dalje izaziva snažne emocije i podjele, naglasila je da vjeruje da je sazrjelo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora antifašizmu, ali i da se prisjetimo svih nevinih žrtava.
„Ovaj cilj možemo ostvariti ako se svi zajednički suočimo i s nekada teškim i bolnim pitanjima te gradimo politiku i društvo uključivosti, otvorenosti – gdje i za antifašizam ima mjesta i ima svoje mjesto“, zaključila je potpredsjednica Vlade Šimpraga čestitajući Dan antifašističke borbe.
Uz potpredsjednicu Vlade Šimpragu na obilježavanju Dana antifašističke borbe sudjelovao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Izvor: Vlada/Hina
IN MEMORIAM
Preminuo je Ferus Mustafov, kralj balkanskog soula
Svjetsku slavu je stekao kroz svoju interpretaciju folk glazbe s romskim štihom te brojnim suradnjama sa slavnim glazbenicima iz različitih zemalja. Pamtit ćemo ga po osebujnoj glazbi koja je bila prepoznatljiva svima, a ne samo romskoj zajednici.
Ferus Mustafov nije bio samo glazbenik, on je bio predstavnik romske nacionalne manjine u svijetu. Kroz svoju glazbu i umijeće u sviranju klarineta i saksofona stekao međunarodnu slavu, ali svoje korijene i pripadnost nikad nije zaboravio.
Vijest da je preminuo romski umjetnik moglo se pročitati u većini tiskovina i portala u regiji koji ga pamte po suradnji s mnogim glazbenim umjetnicima, među kojima je i naša pokojna kraljica romske glazbe Esma Redžepova.
Ferus Mustafov je rođen 20. prosinca 1950. godine u Štipu, sadašnjoj Sjevernoj Makedoniji. Njegov otac Ilmija Jašarov je bio poznat u toj državi upravo zbog uvođenja saksofona u romskoj glazbi te je Ferus nastavio rasti u glazbu od malih nogu. Svoju profesionalnu karijeru je započeo u ranoj dobi te je sa sedamnaest godina, dok je studirao violinu i klarinet na lokalnoj glazbenoj akademiji, pozvan na turneju s bendom koji je vodio Toma Chrchev, a uspjeh turneje natjerao ga je da napusti akademski studij kako bi postao glazbenik.
Bio je multiinstrumentalist i bio je vrlo popularan u svojoj domovini zbog svog repertoara balkanske narodne i romske, ili romske, glazbe za svadbe.
Kroz godine rada stekao je titulu kralja ‘balkanskog soula’, a njegova glazba je bila poznata u jazz okruženjima diljem svijeta. Uz titulu nerijetko su ga zvali i kraljem glazbe za vjenčanja kojom je nerijetko nastupao na romskim svadbama. Iako je poznat po svojoj glazbi, njegov angažman je uključivao i druge smjerove te je određeno razdoblje bio i direktor muzičkog programa na romskom jeziku za Radio televiziju Skoplje.
Nakon iznenadnog moždanog udara nalazio se u bolnici „8. septembar“ te je u 73. godini preminuo. Svojim glazbenim putem ostavio je neizbrisiv trag u romskoj glazbi kojom ćemo ga pamtiti po brojnim albumima i audio- video isječcima koje postoje na različitim glazbenim stranicama.
Nastupao je u nizu zemalja širom sveta i snimio desetak albuma, uglavnom sa instrumentalnim kompozicijama.