Samo 20 posto romske djece polazi vrtić ili predškolu!
Samo 20 posto romske djece polazi vrtić ili predškolu, pokazao je izvještaj Socijalno uključivanje djece Roma (RECI+) na temelju istraživanja koje je u pet romskih naselja proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Mrežom fondacija Otvoreno društvo (OSF), UNICEF-om i Fondom za obrazovanje Roma (REF)
Izvještaj predstavljen danas na Konferenciji ‘Kvalitetno obrazovanje za romsku djecu’ donosi preporuke mjera za uključivanje romske djece u obrazovne i ostale usluge, što bi doprinijelo smanjenju isključenosti Roma i poboljšanju njihovih životnih uvjeta. Istraživanje je obuhvatilo pet naselja u kojima živi značajan broj Roma: Kozari putevi, Capraške poljane, Parag, Darda i Vodnjan/Galižana.
Iako je istraživanje pokazalo da ispitanici jaslice i vrtiće ocjenjuju dobrim oblikom brige o djeci i ranog obrazovanja, mnogi roditelji ne upisuju djecu zbog nedostatka mjesta u vrtićima, troškova prijevoza i drugih dodatnih troškova koje iziskuje pohađanje vrtića, zbog toga što nema odgajatelja ili pomagača Roma, zbog straha od diskriminacije te nedostataka u komunikaciji. To se događa unatoč postojećim mjerama i poticajima za integraciju romske djece u predškolski odgoj, istaknuto je u UNICEF-ovom priopćenju.
Iako je broj upisane romske djece u osnovne škole u porastu (s 4.186 u 2009. na 5.470 u 2013.), prema istraživanju RECI+ samo 24 posto odraslih Roma u uzorku završilo je osnovnu školu, a svega osam posto srednju.
Teški životni uvjeti utječu na zdravlje romskih obitelji, a 18 posto ispitanika nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Primjerice, samo 21 posto žena u uzorku navodi da nikada nisu imale bilo kakvo zdravstveno osiguranje, osim u vrijeme trudnoće, kao dio državne potpore budućim majkama. Čak 40 posto romskih kućanstava nekvalitetno se hrani, što ostavlja posljedice na zdravlje, uzrokuje kronične bolesti u odrasloj dobi i učestale prekide školovanja. Većina obitelji obuhvaćenih istraživanjem RECI+ primatelji su nekog oblika socijalne potpore (87 posto), a 46 posto se izjasnilo da im je socijalna pomoć jedini izvor prihoda.
Izvještaj RECI+ donosi preporuke čijom bi se provedbom Romima olakšao pristup uslugama odgoja i obrazovanja kroz, primjerice, osiguravanje dovoljnog broja mjesta u ustanovama te besplatnog prijevoza, ali i kroz sudjelovanje romske djece u obveznom kvalitetnom (dvogodišnjem) predškolskom programu te izvanškolskim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Svoj romskoj djeci treba biti osiguran pristup integriranim predškolskim grupama, jer većina djece ispitanika koja su uključena u neku vrstu predškolskog obrazovanja pohađa samo romski vrtić ili igraonicu.
Svim romskim obiteljima s malom djecom lokalne zajednice trebaju osigurati odgovarajuće životne uvjete (pitka voda, sanitarni čvor, grijanje, električna energija). Također, preporučuje se imenovanje stručnih savjetnika i ‘zagovaratelja učenja u romskoj zajednici’ koji bi djelovali u županijama, gradovima i općinama u kojima živi značajan broj Roma. Na području zdravstvene zaštite dojenčadi i djece preporučuju se kućni posjeti stručnjaka za kućnu njegu, pedijatara, liječnika opće prakse/obiteljskih liječnika i epidemioloških službi.
Uz Izvještaj RECI+, na Konferenciji su predstavljeni i rezultati projekata ‘Kvalitetno obrazovanje za romsku djecu’ te ‘Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska’, financiranih iz Fondova Europske unije, a koje provodi Pučko otvoreno učilište Korak po korak u suradnji s partnerima. U konferenciji je sudjelovalo stotinjak stručnjaka u području odgoja i obrazovanja, kao i inkluzije i prava romske djece – odgajatelja, učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja, istraživača, aktivista, predstavnika romskih organizacija, lokalnih i državnih vlasti te međunarodnih organizacija.
• Priredila: I. E. M.
Pročitajte ispovijest žene koja pomoć traži putem oglasa na kanti za smeće
Kante za smeće u Zagrebu kao da postaju pravi indikator teške socijalne situacije. To je mjesto na kojem se traže preostale plastične boce, ali i hrana. Kontejneri i kante za smeće sve više postaju i mjesta na kojima se pokazuje suosjećaju li sugrađani s onima kojima je teško: tu se ostavljaju u čistim vrećicama i hrana i odjeća. U ovoj priči kante su postale i oglasna ploča: jedna je žena odlučila zamoliti pomoć putem letka, napisanog nemušto, ali i potresno… Potražili smo je, provjerili istinitost i zabilježili njezinu tešku priču
N. M. je žena srednjih godina koja živi u stanu s još desetero članova svoje obitelji, a zaposlen je samo jedan od njih. Jedini prihodi su joj socijalna pomoć od 3500 kuna, dječji doplatak od 1100 kuna i invalidnina koju dobiva za dijete oboljelo od Downova sindroma. Prije četiri godine, kada su joj u samo nekoliko dana umrli majka i nećak, pala je u tešku depresiju i završila na liječenju. Još danas su joj, nažalost, antidepresivi dio svakodnevice.
Pomoć susjeda
Djeca N. M. imaju od 11 do 22 godine i svako od njih voljelo bi da si može kupiti barem nešto nove odjeće, kao što to mogu njihovi prijatelji. Ali majka im objašnjava da im ona ne može to priuštiti. Uz savjet susjede odlučila je tiskati letke kojima traži pomoć građana kroz novčane ili neke druge vrste donacija. Naime, sav novac koji dobiva odlazi na režije, pa joj se često dogodi da mora posuđivati od susjeda kako bi djeci kupila kruh i mlijeko.
Dijete s Downovim sindromom
N. M. ima 11-godišnje dijete s Downovim sindromom za koje prima invalidninu. Već je nekoliko puta tražila od nadležnih institucija da joj se omogući isplata jednokratne pomoći za dijete, ali je nije nikada ostvarila. Dobila je samo objašnjenje da nema pravo na pomoć jer se djetetu svake godine daju besplatne knjige za školu.
Iako nije oblijepila puno letaka, građani su se javili kako bi pomogli. Uglavnom je bila riječ o onima koji su u sličnoj financijskoj i egzistencijalnoj situaciji. Kod takvih se ljudi najčešće i javi empatija prema onima koji nemaju ništa ili imaju manje od njih. Ono što je N. M. posebno razveselilo jest činjenica da je, zahvaljujući donacijama dobrih ljudi, za Uskrs mogla okupiti svoju obitelj oko stola punog hrane.
• Autor: Jasna Ožanić
EUROPSKI SUD PROGLASIO MAĐARSKU KRIVOM ZA DISKRIMINACIJU ROMA
EUROPSKI sud za ljudska prava proglasio je Mađarsku krivom za diskriminaciju, zbog izostanka istrage o rasističkom napadu na Roma 2012. godine, javlja Europski centar za prava Roma.
Europski centar za prava Roma pozdravio je odluku Suda. Rom iz Szegeda koji je pokrenuo tužbu bio je žrtva rasističkog napada čovjeka koji je tvrdio da ga je policijski službenik nazvao “prljavim ciganom”.
Sud se u svojoj presudi složio kako je potrebna “temeljita istraga” o navodima vezanima uz rasističko nasilje protiv Roma. Mađarske vlasti zakazale su tom pogledu, zbog čega su proglašene krivima za diskriminaciju.
Piše: D.H.
utorak, 27.10.2015.
Francuska silom evakuirala više od 11 000 Roma prošle godine
VIŠE od 11.000 Roma evakuirano je silom iz svojih naselja u Francuskoj u 2015., po izvješću koje su u utorak objavile dvije udruge osuđujući “nedostojnu, nehumanu i ponižavajuću” politiku francuskih vlasti.
“Tijekom 2015. godine vlasti su sa 111 lokacija silom evakuirale 11.128 osoba”, ističu Liga za ljudska prava i Europski centar za prava Roma u godišnjem izvješću.
Uz to, “410 osoba moralo je napustiti pet prebivališta nakon požara”, dodaje se u izvješću, sastavljenom na bazi podataka prikupljenih iz “najpouzdanijih izvora” (novinski članci, priopćenja, izravna svjedočanstva prikupljena od nevladinih organizacija).
Ukupno je “60 posto osoba iz improviziranih naselja evakuirano silom tijekom 2015., od kojih polovica tijekom ljetnih mjeseci”, dodaju udruge.
Iako je opća tendencija za 2015. u padu nakon 13.500 protjeranih 2014. te 19.000 u 2013. godini, udruge upozoravaju na gotovo potpun nedostatak prebivališnih rješenja.
Piše: Hina
utorak, 12.1.2016. 17:35
VIJEĆE UČENIKA O VRIJEĐANJU MALOG ROMA. ŽALOSNO JE DA SE OVO DOGAĐA U HRVATSKIM ŠKOLAMA
NACIONALNO vijeće učenika Republike Hrvatske reagiralo je na izjave učenika romske nacionalnosti koji je u suzama poručio da trpi vrijeđanje na nacionalnoj osnovi.
“Svi učenici u školi imaju jednaka prava, nitko nema pravo vršiti bilo kakav oblik nasilja nad učenicima. K tome, škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje!”, poručuje vijeće u priopćenju.
Izostao roditeljski sastanak
Smatraju da nije dobro što se zbog te situacije nije održao niti jedan roditeljski sastanak te je izostala reakcija stručnih tijela škole.
“Žalosno je da se ovo događa u hrvatskim školama. Nažalost, ovo nije prvi slučaj, ima toga još, samo što je ovo izašlo u medije. Vrijeđanje učenika na nacionalnoj osnovi dosta je rašireno i ovim putem apeliramo na sve učenike da razmisle o tome kakvu sliku svojim ponašanjem šalju o sebi, svojoj školi i na kraju krajeva državi. Uvjereni smo da ovo ipak nije prava slika hrvatskih učenika i nadamo se da će se ovakve situacije znatno smanjiti i u što skorije vrijeme iskorijeniti”, poručuju iz vijeća.
“Ovakvi događaji postali normalni”
I Europska mladež izrazila je nezadovoljstvo događajima.
“Suze i izjava dječaka Enisa Omerovića, o kojima proteklih dana priča cijela Hrvatska upozorile su na loš odnos djece u školi prema Romima, ali i opći problem nasilja u školama.Prepoznavanje problema u načinu komuniciranja i međusobnog ophođenja učenika, a posebice u načinima rješavanja konfliktnih situacija, vrlo je važan i neophodan korak svake škole koja nastoji ostvariti sigurno, poticajno i kvalitetno okruženje za sve učenike, ali i djelatnike.Vrlo je zabrinjavajuće, da dječakova razrednica, ali i ravnatelj škole u svemu ne vide veliki i težak problem, te na taj način pokazuju da su njima ovakvi događaji postali „normalni“ i da oni u tome ne vide vrlo zabrinjavajuće stanje, na koje bi trebali reagirati. Ovo su trenutci, kada stručna tijela škole moraju posebno iskazati, te svim učenicima pokazati, da žele stvoriti kvalitetno okruženje za sve učenike”, navodi se u priopćenju te dodaje kako je “prihvaćanje neprimjerenih ponašanja, zamka je koju sve škole moraju izbjeći”
petak, 18.12.2015. 11:24
NATJEČAJ NACIONALNE ZAKLADE
Nacionalna zaklada je objavila Poziv za predfinanciranje i Poziv za međufinanciranje u okviru Programa Europa Plus u 2016.
Cilj je poziva je omogućiti financijsku stabilnost i plativost organizacija civilnoga društva i nesmetanu provedbu odobrenih projekata iz strukturnih fondova Europske unije. Poziv je kontinuirano otvoren za prijavu do 28. listopada 2016.
Više informacija o pozivima u okviru Programa Europa Plus kao i potrebnu dokumentaciju za prijavu možete pronaći ovdje – http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/106/subcategory/340
Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva – http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage
Ramiza Memedi
UŽRH “Bolja budućnost”
Av. Marina Držića 4
10 000 Zagreb
Tel/fax: +3851 611 03 11
mob. 098 298 967
e-mail: ramiza.mehmedi@zg.t-com.hr
uzrh.boljabuducnost@yahoo.com
www.uzrh-bb.hr