8. MART
S početkom u 18 sati, u Parku kralja Petra Krešimira IV u Zagrebu održat će se ‘Noćni marš – 8. mart’ na kojemu će okupljeni/e upozoriti na problem mitologiziranja feminističke borbe za prava žena.
Pozvani su svi i sve kojie se zalažu za ljudska prava i borbu protiv nasilja da se pridruže maršu koji će krenuti prema Zrinjevcu. Cilj marša je naglasiti kako žene većinu radne i proizvodne snage u industrijama koje se praktički nalaze pred potpunim nestankom, kao i na činjenicu da čine većinu onih koje se bave, u kapitalističkom društvu, najslabije plaćenim uslužnim i javnim djelatnostima, gdje rade u feministički prepoznatima ‘nesigurnim i nestabilnim’ uvjetima rada.
Skupljamo se u parku Kralja Petra Krešimira IV u 18 sati, nakon čega nastavljamo u smjeru: Ulica kneza Višeslava –> Džamija –> Ulica Franje Račkog –> Jurišićeva –> Zrinjevac. Ponesite transparente i zviždaljke. Vidimo se!
Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»
Udruga Žena Romkinja « Bolja Budućnost» izdala je u siječnju 2016 godine knjigu Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»
Autorica gđa. Ramiza Memedi je napomenula da autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je održala solidarnost i o njima se ispredaju legende. Stoljećima proganjani i uništavani, izloženi ksenofobiji i rasizmu od strane okružujućih naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su se obraniti i preživjeti.
Ne Romi većina smatra Rome jako zanimljivim kao narod, vole filmove na tu temu, romsku glazbu i njihovu kulturu. S obzirom na njihovu specifičnost i na mnoge predrasude koje ljudi imaju htjela sam napisati knjigu o običaju Roma koja će biti prikazana i sa druge strana osim one koju svi „vidimo“, te većinskom narodu približiti tu temu.
Romski narod je jedan od najtolerantnijih naroda, jer nikada i nigdje nisu započeli nikakvu ratnu situaciju ili rasnu netrpeljivost. Romi su uvijek željeli živjeti na miran i tolerantan način s drugim narodima. Prije svega moramo navesti da Romi spadaju u etničku manjinsku grupu koja nema svoju matičnu domovinu, tako da Romi pripadaju onom većinskom narodu na čijem području države žive. Romi u Republici Hrvatskoj pripadaju hrvatskom narodu i čine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Romska zajednica se davno doselila na prostore Republike Hrvatske svojom migracijom iz matične zemlje porijekla, Indije. Dio stare kulture su zadržali, ali su i poprimili neke od kultura i običaja većinskog stanovništva na primjer od vjere pa do jezika naroda sa kojima su živjeli.
Upoznavajući povijest, običaje i život Roma upoznajemo i njihovu zajednicu, njih same, njihovu kulturu, jezik i tradiciju kao i način ponašanja unutar šire društvene zajednice pa i svoje romske zajednice. Narod koji nema svoju povijest, jezik, kulturu i običaje nije narod, niti će ga drugi većinski narod sa kojim imaju suživot ozbiljno prihvatiti u svoju sredinu. Romi imaju svoju povijest, jezik, kulturu i običaje.
Prihvaćajući Rome kao sastavni dio svjetske zajednice naroda, a ne kao etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća.
Nakon tisuću godina i mnogostruko više kilometara daleko od pradomovine Indije, imigracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini.
Udruga Žena Romkinja – “Bolja budućnost” osnovana je 1998. godine. Udruga je registrirana u siječnju 1999. godine. Udruga Bolja Budućnost od početka rada radi na promociji prava Romkinja, odnosno poboljšanju njihovog ekonomskog, socijalnog, obrazovnog, zdravstvenog i pravnog statusa na području Republike Hrvatske. Vezano uz ovu problematiku, pruža besplatne pravne savjete u uredu udruge, ali i u kontaktu s Romkinjama na terenu, jer je evidentno kako Romkinje, odnosno veliki dio romske populacije nije upoznat sa svojim pravima u RH.
Udruga ima niz ciljeva i dugogodišnjih rezultat u svom radu te se svakodnevno bori protiv spolne diskriminacije, koja je vrlo izražena u romskoj populaciji. Posebno se zalaže za obrazovanje djece, s naglaskom na djevojčice, jer samo znanje može pomoći ženi da postigne uspjeh u životu! Također, pruža i besplatne pravne savjete za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, s obzirom da ima osoba koja još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo ili trajno ishoda boravišta u RH.
Udruga Žena Romkinja Bolja Budućnost od 2005. godine organizira Ljetnu školu za mlade Rome na kojoj uče o svojoj kulturi, jeziku i povijesti, jer te stvari ne mogu naučiti u školama. Cilj ljetne škole je upoznavanje različitosti u romskoj zajednici, osnaživanje i međusobno poštivanje.
E.M
RIJEČ AUTORA
Autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je solidarnost održala, i o njoj se ispredaju legende. Vjekovima proganjani i uništavani, izlagani ksenofobiji i rasizmu od strane okružujući naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su da se odbrane i da prežive.
Povijesna je činjenica da su Romi prilikom stoljetnih migracija izgubili svoju tradiciju, običaje i kulturu i poprimili običaje sredine u kojoj su se nastanili.
Imajući u vidu da se polako gubi interes njegovanja i očuvanja kulturne i tradicijske vrijednosti Roma, posebno kod mladih, započeli smo istraživanje starih običaja Roma a u cilju podizanje svijesti mladih generacija o očuvanju i njegovanju kulture, tradicije i običaja. Promjene koje se događaju i koje su se dogodile u romskoj kulturi tijekom tranzicije u modernom društvu zbog niz razloga tekle su relativno sporije u usporedbi s onim društvima koji ih okružuju. Iz tog razloga često smo se susreli s događanjem kada su Romi nositelji tradicije koje su odavno ili nedavno zaboravljene ili su sačuvani samo kao kulturne baštine u drugim zemljama.
Kultura Roma formirana je i razvija se kroz dugi i složeni proces te živi kontinuirano kroz aktivne interakcije s kulturom okolnog stanovništva u zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe. Rezultat različitih podvarijanata u nepromjenjivost romske kulture je zbog unutarnje heterogenosti u romskim zajednicama i činjenice da žive raspršeno među okolnog stanovništva u različitim zemljama i u različitim kulturnim i povijesnim regijama.
Kulturna i tradicijska vrijednost Roma koja se prenosi s generacije na generaciju, neprestano se mijenja ovisno o okruženju u kojem se nalaze, njihove interakcije i njihove povijesti, pružajući im osjećaj identiteta i na taj način promoviraju kulturne raznolikosti.
To, međutim, ne utječe na ukupni zaključak o romskoj kulturi, koja predstavlja zasebnu etničku razliku Europske kulture
U ovoj publikaciji nastojali smo obuhvatiti povijest, neke od običaja, kulturu i tradiciju Roma bez obzira na vjeroispovjednu, teritorijalnu i jezičnu djeljivost.
Nadam se da ćemo uspjeti ovom publikacijom probuditi interes mladih za njegovanje vlastitog kulturnog identiteta i bogatstvo tradicije koje su naslijedili od svojih predaka te njegovati svoje običaje kao druge manjinske zajednice.
Ramiza Memedi
ADRESE UDRUGA
ALIJA MEŠIĆUDRUGA ROMA ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJEČemernićka 1710 000 Zagreb |
ZUHDIJA AHMETOVIĆKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ROMA “VESELI ROMI”A. Starčevića 4410360 Sesvete, |
IVAN RUMBAKHUMANITARNA ORGANIZACIJASVJETSKA ORGANIZACIJA ROMA U HRVATSKOJIV Poljanice 2Zagreb, 10 000 |
Koraljka PosavecROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA-INTERKULTURNA UDRUGA
|
FADIGA BEHADERKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “ROMSKO SRCE”
|
ANITA ŠEČIĆUDRUGA ROMSKI EDUKACIJSKI OMLADINSKI CENTAR “Dr Ian Hancock”
|
ADALETA STANZER“ROMSKI PUTEVI” – “ROMANE DROMA”
|
SENIJA SEFEROVIĆ
|
OSMAN MURATOVIĆ
|
ENVER FADIGAPRIJATELJ ROMA
|
RAHMAN SEFEROVIĆSPORTSKO DRUŠTVO SVJETSKE ORGANIZACIJE ROMA
|
TOTI DEDIĆMALONOGOMETNI KLUB “AS ROMA – SELEKCIJA ROMSKE MALONOGOMETNE LIGE”
|
KEMAL ZAHIROVIĆUDRUGA ROMA “ROMSKA NOĆ”
|
UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATA
|
MREŽA MLADIH ROMA HRVATSKE
|
AVDIJA OMEROVIĆ –KLUB “ROMSKI DAN – ROMANO ĐIVE”
|
ISMET MURATOVIĆUDRUGA “RASPLESANI ROMI”
|
UDRUGA “ZLATNE GODINE – ZAGREB”
|
SVJETSKA ORGANIZACIJA ROMA U BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE, RASIZMA I SIROMAŠTVA
|
MEFAILJ OSMANIUDRUGA ROMA “BRATSTVO”NOVSKA-ČIDINIPE ROMENGO “PRALIPE”Kolodvorska 1944330 Novska, |
IVICA HORVATDRUŽENJE ROMA MOSLAVINERadićeva 30444320 Kutina, |
SLOBODAN NIKOLIĆUDRUŽENJE ROMA BAJAŠA SISAČKO – MOSLAVAČKE ŽUPANIJECAPRAŠKE POLJANE 27SISAK, 44 000 |
DUSHAKO DELMATHOROMANESKA GRAĐANSKA UDRUGATrg grofova Erdody 8Popovača, 44317 |
RANKO NIKOLIĆUDRUGA ZA RAZVOJ I BOLJI ŽIVOT ROMACapraške poljane 8044 000 Sisak, |
DRAGAN NIKOLIĆUDRUGA ROMA KUTINAStjepana Radića 044320 Kutina, |
ROMSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “CRNI BISERI” SISAKCapraške Poljane 444 000 Sisak, |
ROMSKI KULTURNI CENTARCapraške poljane 1744 000 Sisak, |
DRAGOLJUB NIKOLIĆROMSKI NOGOMETNI KLUB “ROMA”Capraške poljane 3944 000 Sisak, |
RANKO NIKOLIĆROMSKA UDRUGA UMIROVLJENIKACapraške poljane 8044 000 Sisak, |
DUŠAN NIKOLIĆUDRUGA ZA INTEGRACIJU ROMACapraške poljane 23/a44 000 Sisak, |
UDRUGA ROMA HRVATSKE – ROMSKA BUDUĆNOST NOVSKAAlojzija Stepinca 20Novska 44330 |
UDRUGA ROMA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJEStiska 60, 48350 Đurđevac, |
UDRUGA ROMA ŽLEBICEStarogradska 19051 000 Rijeka |
UDRUGA ROMA – RIJEKA – CIDINIPE ROMANO – FIUMEVukovarska 5951 000 Rijeka |
ZAJEDNICA ROMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE “ROMSKO JEDINSTVO” – Blaža Polića 2/351000 Rijeka, |
UDRUGA ŽENA ROMKINJA RIJEKA “BOLJI ŽIVOT”Rastočine 3,51000 Rijeka |
UDRUGA ROMA BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEPlase 65/B 10 000 RijekaŠEMSI ISLAMI |
UDRUGA ROMA I AŠKALIJAVinodolska 2251260 Crikvenica |
UDRUGA ROMA GRADA DELNICAAnte Starčevića 4,51 300, Delnice |
NOGOMETNI KLUB ROMA “THE BEST”Plase 25,51 000 Rijeka |
UDRUGA ROMA “BOLJA BUDUĆNOST” DELNICES.S. Kranjčevića 9, 51 300 Delnice |
ROMSKA ZAJEDNICA LIKABilaj 27/153 000 Bilaj |
KULTURNO-PROSVJETNA UDRUGA HRVATSKIH ROMANazorova cesta 4433404 Korija |
ROMSKA ZAJEDNICAKladare 71,33405 Pitomača |
UDRUGA ROMA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJEOsječka 33935 000 Slavonski Brod |
UDRUGA ROMA BAJAŠA GRADA SLAVONSKOG BRODASavska 5235 000 Slavonski Brod |
UDRUŽENJE ROMA “LUDARI” RUMUNJSKOG PORIJEKLA GRADA SLAVONSKOG BRODAMrsunjska 49,35 000 Slavonski Brod |
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “SAN ROMA” BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJEMrsunjska 47,35 000 Slavonski Brod |
Športska udruga Roma ” ROMA”S. Radića 143,35 000 Slavonski Brod |
CENTAR ROMSKE MLADEŽI BRODSKO – POSAVSKE ŽUPANIJEStjepana Radića 160,35 000 Slavonski Brod, |
UDRUGA RAZVOJAČENIH BRANITELJA ROMA BRODSKO – POSAVSKE ŽUPANIJESavska 635 000 Slavonski Brod |
Udruga Roma za boljitak i protiv siromaštvaStjepana Radića 160,35 000 Slavonski Brod |
Udruga Romska inicijativaStjepana Radića 16035 000 Slavonski Brod |
Omladinski klub Roma Grada Sl. BrodaSavska 735 000 Slavonski Brod, |
UDRUGA ROMA GRADA BELOG MANASTIRAVuka Karadžića 4533 300 Beli Manastir |
UDRUGA ROMA VALPOVŠTINELjudevita Gaja 7431551 Bistrinci |
UDRUGA ŽENA ROMKINJA “ROMSKO SRCE”B. Kidriča 7Jagodnjak,31324 |
ROMSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DARDAHrvatske mladeži 4231 326 Darda |
UDRUGA PROGNANIH ROMAJosipa Jurja Strossmayera 27931 000 Osijek |
UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA”Kralja Zvonimira 66Beli Manastir 31 300 |
ROMSKI ŠPORTSKI KLUB MLADOSTJablanova 1231 326 Darda |
ROMSKO KULTURNO – UMJETNIČKO DRUŠTVO ĐELEM ĐELEMJosipa Pančića 65,Beli Manastir 31 300 |
NACIONALNA UDRUGA ROMA “EVROPA” SLAVONSKI BRODVinogradska cesta 4335 000 Slavonski Brod |
UDRUGA ROMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEOsječka 1131 550 Valpovo |
UDRUGA BARANJSKIH ROMAJosipa Pančića 8331 300 Beli Manastir |
UDRUGA ROMA “KOTAČ”Radnička 41Bistrinci, 31551 |
UDRUGA “MLADEŽI ROMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE”Josipa Pančića 7131 300 Beli Manastir |
UDRUGA ROMKINJA “KAŠMIR” BELIŠĆEKarlja Tomislava 175Belišće 31551 |
UDRUGA ROMA OPĆINE DARDADobriše Cesarića 38Mece, 31326 |
Članica unije Roma Hrvatske Vukovarsko-srijemske županijeKačićeva 5Vinkovci, 32100 |
UDRUGA ROMA ISTRE PULAGajeva 3Pula, 52 000 |
UMJETNIČKA UDRUGA “CAVAE ROMANAE 95”Istarska 9Pula, 52 000 |
CENTAR KULTURE ROMA ISTRE I ISTARSKE ŽUPANIJEPian 1452 215 Vodnjan |
UDRUGA ROMA-BAJAŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEA. Schulteissa 19Čakovec, 40 000 |
UDRUGA ROMA MEĐIMURJALončarevo naselje 14Podturen, 40 317 |
“DRUŠTVO UČITELJA I ROMSKIH POMAGAČA – IZVOR”Frankopanska 8Mursko Središće, 40 315 |
KUGLAČKI KLUB ROMA KOTORIBEVrtna 2040 329 Kotoriba |
UDRUGA “ZA BOLJITAK” ROMA MEĐIMURJACvjetna 37Goričan,40 324 |
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ROMA “BAJAŠA” KOTORIBEVrtna 20Kotoriba, 40 329 |
FORUM MLADIH ROMA BAJAŠA HRVATSKELivadarska 2Pribislavec, 40 000 |
EKOLOŠKA UDRUGA ROMSKI SANČakovečka 17Kuršanec, 40 000 |
UDRUGA “PRESELJENIH ROMA DONJA DUBRAVA”Trg Republike 13Donja Dubrava, 40 328 |
UDRUGA EUROPSKIH ROMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEDravska 17Orehovica, 40 322 |
UDRUGA “ZAJEDNICA MLADIH ROMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE”Zrinskih 70Gornji Kuršanec, 40 000 |
UDRUGA ZA OBRAZOVANJE ROMA – “UZOR”Vladimira Nazora 239Orehovica, 40 322 |
UDRUGA MLADEŽI ROMA “DOBRO JE ČINITI DOBRO”Cvjetna 39/3Goričan, 40 324 |
“UDRUGA ZA ZAŠTITU PRAVA ROMA BAJAŠA – KORITO”Međimurska 2Kuršanec, 40 000 |
UDRUGA ZA STARE I NEMOĆNE ROME HRVATSKEČulinečka cesta 201Zagreb, 10 000 |
TOTI DEDIĆŠPORTSKO REKREATIVNO DRUŠTVO ROMA “ROMA”Petratičeva 20Zagreb, 10 000 |
ZAJEDNICA ROMA HRVATSKE – ROMSKI SANBaščanske ploče 39Zagreb, 10 000 |
UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATAMarčanska 10Zagreb, 10 000 |
AVDIJA OMEROVIĆ –KLUB “ROMSKI DAN – ROMANO ĐIVE”Kanalski put 56/a10 000 Zagreb, |
ANITA ŠEČIĆROMSKI EDUKACIJSKI OMLADINSKI CENTAR “DR IAN HANCOCK”Zagreb, Svetice 33 |
GORAN ĐURĐEVIĆUDRUGA IZVORNIH ROMA – LOVARIMaglenča 0,Maglenča, 43226 |
BOŽO ĐURĐEVIĆUdruga europskih RomaĐure Deželića 6,Ivanić-Grad, 10310 |
Ismet SalihiUDRUGA ROMA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I GRADA SISKA “NEVO DROM”Ulica Nadbiskupa Posilovića 5844 000 Sisak |
ZLATKO BOGDANUDRUGA ROMA PALANJEKPalanjek 21,44000 Palanjek |
Zlatko OršušUdruga Roma Varaždinske županijeNaselje Roma 0Strmec Podravski 42206 |
Stjepan OršošUDRUGA ROMA GRADA LUDBREGAIvana Gundulića 44,Ludbreg, 42230 |
Stevo Đurđević –KumUdruga Roma Bjelovarsko-bilogorske županijeMilana Šufflaya 21/e,Bjelovar, 43000 |
Rozika ĐurđevićNaučno istraživačko-obrazovno udruženje za djecu i mladež Roma županije Bjelovarsko-bilogorskeM. Šufflaya 6.43000 Bjelovar, |
Stevo Đurđević -DonSabor udruga hrvatskih katoličkih Roma – LovaraMilana Šufflaya 643000 Bjelovar, |
PREDRAG BOGDANIĆUDRUGA ROMA BIJAŠA GRADA GRUBIŠNO POLJE, ŽUPANIJE BJELOVARSKO-BILOGORSKE I REPUBLIKE HRVATSKEStalovica 56Grubišno Polje, 43290 |
VEDRANA ŠAJNCENTAR SAVJETOVANJA, EDUKACIJE I KULTURE ROMAM. Šufflaya 6/a43000 Bjelovar |
MEHO ALIKIĆHUMANITARNA UDRUGA ROMA “BOLJE SUTRA”Zagreb, Kriška 18 |
Romsko Nacionalno VijećeIlica 21510 000 Zagreb |
Udruga za promicanje obrazovanja Roma U RH ˝Kali Sara“Braće Cvijića 710000 Zagreb – Hrvatska |
UDRUGA ROMA BRODSKO –POSAVSKE ŽUPANIJEn/r Asan ReđepiOsječka 33935 000 Slavonski Brod |
U Hrvatskoj i dalje diskriminacija srpske i romske zajednice
Amnesty International
U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba/kinja i Roma/kinja, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata.
Proslava vojno-redarstvene operacije Oluje “u kojoj je 200.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske 1995.” pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici “unatoč tomu što su 34 posto stanovništva bili Srbi”. Dodaje se i da se diskriminacija hrvatskih Srba nastavila u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Isključivanje Roma i Romkinja iz društva i dalje je rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.
Amnesty izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva po navodi da je općinski sud u Splitu oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija prijetila kad su podnosile prijavu i da nije uhitila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.
Navodi se i da je u lipnju osječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruga Zagreb pride povrijedila čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.
Kao pozitivno navodi se da je u svibnju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu no dodaje se da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir koji bi regulirao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.
Hrvatska nije ratificirala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim osobama pa zbog toga obitelji 1600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi međunarodna organizacija.
Do kraja godine više od 550 tisuća izbjeglica i migranata/kinja prošlo je kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU-a. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil a odobren je do listopada za 37 osoba.
Vlastima se prigovara da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima koje su prošle preko njezinih granica.
24.02.2016 Hina/
romni.net
Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac: BiH ostaje predana u rješavanju pitanja koja se odnosi na romsku populaciju
Bosna i Hercegovina ostaje predana rješavanju problema koji se odnose na Rome, posebno u području stanovanja, zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja, rekla je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac tijekom sastanka s predstavnicima Odbora za Roma pri Vijeću ministara BiH.
Od početka godine za ovu namjenu iz proračuna institucija BiH izdvojeno je 2,185.000 KM, a dodatni 40.000 KM potpore za romske nevladine organizacije.
Naglašeno je kako je smanjenje proračunskih sredstava za Rome rezultat bosanskohercegovačke realnosti i pravednije raspodjele sredstava unutar Ministarstva gdje su prvi put osigurana sredstva za financiranje udruge nacionalnih manjina, obitelji nestalih osoba …
Članovi Odbora za Rome Boris Pupić, S. Mirković i Melina Halilović je naglasili su da je obrazovanje najvažnije pitanje za istinske integracije Roma u našem društvu. Dakle, u budućnosti bi trebao napraviti maksimalne napore kako bi se omogućilo dodatno osposobljavanje ili prekvalifikaciju Roma.
“Struktura Roma registrirani na evidenciji rada i zapošljavanja, 98 posto njih su nekvalificirani radnici, čije zapošljavanje je najteže. S druge strane, programi zapošljavanja daju slabe rezultate, jer većina poslodavaca radnike zadržavaju samo tijekom trajanja sufinanciranja novozaposlenih djelatnika”, istaknuo je Pupić.
Ministrica Borovac naglasila je kako je država do sada za rješavanje romskih problema izdvojila 27 milijuna KM, u što nisu uračunata sredstva za financiranje romskih nevladinih organizacija.
“Ključno pitanje je kakvi su rezultati tih ulaganja pa ćemo izraditi detaljnu analizu utroška sredstava. Također, uradit ćemo i evidenciju svih potreba Roma u BiH u smislu potreba stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvenog osiguranja. Na osnovu toga moći će se jasnije kreirati prioriteti i usmjeriti sredstva u rješavanje gorućih problema Roma”, navela je ministrica Borovac.
Radiosarajevo.ba
Mladi Romi u Kutini učili o sigurnosti u prometu
Rad s romskom djecom koji uključuje cijeli niz aktivnosti, važan je dio projekata socijalnog uključivanja Roma koje već niz godina provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Zbog toga je ovaj tjedan u Pučkom domu u Kutini održano predavanje za mlade Rome o sigurnosti u prometu i radionica bajaškog jezika.
Mobiliziranje romske zajednice, osobito djece, važno je radi njihovog što lakšeg uključivanja u obrazovne procese, a kasnije i za bolje mogućnosti na tržištu rada, rekla je Jasmina Papa, voditeljica programa Socijalno uključivanje pri UNDP-u. Tako su do sada održane informatičke radionice, edukacije pisanja životopisa radi što lakšeg pronalaska posla, predavanja o sigurnom korištenju interneta i dr., a sada je pažnja posvećena odgovornom ponašanju u prometu.
Naime, iako je bicikl često prijevozno sredstvo, biciklistima često nedostaje osnovno poznavanje prometnih pravila zbog čega ugrožavaju sebe, ali i ostale sudionike u prometu. Zbog toga je u suradnji s Policijskom postajom Kutina održano predavanje na tu temu, na kojem je sudjelovalo dvadesetak mladih Roma. Zoran Mrvoš, djelatnik Policijske postaje Kutina, rekao je kako se ovakve akcije provode i po osnovnim školama, a pokazale su se jako uspješnima jer djeca brzo usvajaju naučeno.
Nakon predavanja uslijedila je radionica bajaškog jezika, a riječ je o nastavku aktivnosti započetih u Tehničkoj školi Kutina koja je uključena u projekt stvaranja Romske knjižnice s ciljem očuvanja romskog jezika i kulture. Marijana Kapetanović koja radi na ovom projektu izrazila je zadovoljstvo dosadašnjim tijekom projekta, a najavila je i nove aktivnosti u budućnosti.
Rad UNDP-a na području Kutine vezan je za projekt „Zajedno za bolje – društvena uključenost Roma u Hrvatskoj“ koji se provodi zahvaljujući financijskoj podršci fondova zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške i uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Cilj projekta je jačanje kapaciteta tijela regionalne i lokalne samouprave za uključivanje Roma na lokalnoj razini u šest županija s najvećim brojem Roma.