NE UKLAPAJU SE ONI TU
Građani dijele letke i prijete prosvjedima jer im Zagreb u naselje želi doseliti Rome
Stanovnici Svete Klare pobunili su se jer Grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima.
Protiv te ideje su, osim stanovnika Svete Klare, i sami Romi. Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja, kaže da im ne treba dodatna getoizacija.
Prema glasinama o planovima Grada Zagreba, šikara koja tek povremeno služi kao divlje odlagalište otpada trebala bi postati dom desecima romskih obitelji. Nedugo nakon toga kvartom su počeli kružiti letci na kojima piše’ stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji’.
Protiv te ideje su svi
“Kaj sad? Ako smo u demokraciji i ako smo ljudi, pa i oni su ljudi. Kam s njima? Ja sam tu i ako se oni dosele tam, kaj oni meni smetaju, meni ne. A tko to slaže, tko to šalje, tko piše peticije, nemam pojma”, rekao je za Božidar Margeta.
“Mi smo protiv toga, ne uklapaju se oni tu. Većina ljudi je protiv, ne većina 99 posto ljudi je protiv”, rekao je Anđelko Gudelj.
Na upit RTL Direkta dolaze li Romi u Svetu Klaru, iz Grada Zagreba ništa nisu odgovorili, ali neslužbeno se doznaje da je riječ o dijelu Strategije koja podrazumjeva integraciju Roma u društvo.
Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.
“Ne braco, nego recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se ‘motiviraju’ s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz Udruge Roma.
Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice samo se nasmijao. “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”, ističe.
Zamaskirana diskriminacija
Na letku je diskriminacija zamaskirana u brigu za zajednicu, pa tako piše da su potpisnici peticije protiv naseljavanja i getoizacije Roma, no istodobno i za izgradnju vrtića, Doma zdravlja itd.
Načelniku Mjesnog odbora žao je što i sam ne sudjeluje u inicijativi. “Nisam ga do danas vidio, nisam ga imao u ruci, ali da je krenula prava peticija Mjesni bi odbor bio za to da se napravi jedna zelena površina za rekreaciju kao što sam rekao, ali ako ne to, Mjesni odbor bi sigurno bio protiv da se radi jedan grad u gradu ili naselje u naselju”, ističe načelnik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak.
Hrvatski Romi siromašniji od europskog prosjeka
Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.
Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.
U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.
Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..
„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.
Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.
Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.
U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.
Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.
E.M
Esma Redžepova Kraljica romske glazbe i velika humanitarka hitno je hospitalizirana zbog problema sa dišnim sustavom
Esma Redžepova primljena je u bolnicu zbog problema s dišnim sustavom, piše srpski Blic. Naime, kraljica romske glazbe hitno je hospitalizirana zbog bronhopneumonije koju nije na vrijeme zaliječila.
-Točno je. Esma je imala zdravstvenu krizu vezanu s funkcijom pluća. Kao što su nas liječnici informirali, radi se o staroj, neizliječenoj bronhopneumoniji. Nakon liječničke intervencije, njezino zdravstveno stanje se stabiliziralo pa se sada osjeća mnogo bolje. Nadamo se i očekujemo da će njezino zdravstveno stanje uskoro biti još bolje – izjavila je Zorana Kostova, Esmina dobra prijateljica zadužena za odnose s javnošću za srpske medije.
S romskom glazbom i svojim pjesmama Esma je prošla cijeli svijet, a vjerojatno ni sama ne zna koliko je ploča ukupno prodala jer su joj albumi izlazili ne samo u Jugoslaviji nego i u drugim državama.
Glazbenu karijeru započela je kad je imala 11 godina, a tijekom godina je sa suprugom udomila čak 47 sinova. Tijekom godina dobila je i brojna priznanja za svoj humanitarni rad jer je pomaganje djeci i siromašnima postao njezin cilj.
Javni poziv pripadnicima romske nacionalne manjine polaznicima prvih razreda srednjih škola za prijavu stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisao je javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola koji su pripadnici romske nacionalne manjine za prijavu stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu.
Rok podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane potpore stipendije je 22. prosinca 2016. godine.
Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji se može skinuti sa webstranice Ministarstva znanosti i obrazovanja ili kliknite na dnu dokumenta na link.
Zahtjev za dodjelu novčane potpore stipendije namijenjen je redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017.
Uz obrazac zahtjeva obavezno je potrebno priložiti slijedeće:
1) Dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini (rodni list učenika, ili rodni list jednog od roditelja/skrbnika ili izvadak iz popisa birača za roditelja/skrbnika iz koje je to vidljivo
2) Preslika domovnice (dokaz o hrvatskom državljanstvu)
3) Uvjerenje o prebivalištu/boravištu za vrijeme školovanja
4) Preslika svjedodžbe prethodno završenog razreda (8. razreda) škole
5) Preslika vlastitog tekućeg/žiro računa u banci
6) Pisana izjava roditelja/skrbnika učenika da učenik nije korisnik druge stipendije
NAPOMENA: Nepotpuni zahtjevi kao i zahtjevi koji nisu na propisanom (važećem) obrascu neće se razmatrati.
Zahtjevi za stipendije dostavljaju se isključivo poštom s naznakom “Srednjoškolske stipendije za učenike Rome” na sljedeću adresu:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
Donje Svetice 38,
10000 ZAGREB
Dokumenti
1. Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu
Romi – putujući narod u Istri
U Knjižnici Vodnjan, ogranku pulske Gradske knjižnice i čitaonice u ponedjeljak navečer otvorena je edukativna izložba Romi – putujući narod i Romi u Istri autorice Slavice Božićević.
Slavica Božičević, pjesnikinja i kulturna djelatnica koja živi i radi na relaciji Rovinj-Zagreb-Švedska i koja se bavila migracijskim temama, životu u dijaspori te prožimanjem kultura, ovoga je puta u svome predavanju predstavila povijest, kulturu, jezik i književnost tog “putujućeg” naroda te govorila o njihovom položaju u Hrvatskoj i Istri u čemu su joj na otvaranju izložbe pomogli gosti večeri Ana Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracije Roma u RH i EU-u, članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i Svjetske organizacije Roma i Veli Huseini, predsjednik udruge Roma Istre.
Božičević je tu učinila uz brojne komparativne primjere, a tom je prigodom predstavljena međunarodna višejezična zbirka poezije “Svi smo mi Božja djeca” u izdanju KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd. Stihove su uz Slavicu Božićević čitali istarski autori uvršteni u zbirku – Veli Huseini i Davorka Kotiga Flego, dok je Ana Dalipovski pročitala njihov prijevod na romski jezik.
Tom su prigodom predstavljena i ostala izdanja KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd, te knjige o Romima i one koje su napisali Romi iz knjižničnog fonda Knjižnice Vodnjan.
Božićević je i aktivna članica međunarodnih organizacija, UN-a, UNICEF-a Žene za mir i slobodu, a šest godina radila je i u amaterskom kazalištu u Švedskoj.
Nazočne je u ime Knjižnice Vodnjan pozdravila knjižničarka Gianna Delton.
Izložba se može pogledati do 30. studenog 2016. u radno vrijeme Knjižnice Vodnjan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne, te utorkom i četvrtkom ujutro, a prvu, treću i petu subotu u mjesecu ujutro.
(V. BEGIĆ)
Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom
Dječje renesansno kraljevstvo
Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom
Egzotični ples u zagrebačkoj vijećnici // Foto: Društvo naša djeca
Koprivnički projekt uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije i edukaciji djece.
Dječje renesansno kraljevstvo jedna je od najboljih ovogodišnjih dječjih akcija u Hrvatskoj. Takvu ocjenu donijelo je posebno povjerenstvo za odabir Najakcija iz gradova i općina prijatelja djece, a Povelja kao najviši oblik priznanja uručena je na jučerašnjem svečanom savjetovanju u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.
Koprivnički projekt koji je pokrenulo i koordiniralo Društvo naša djeca u partnerstvu sa Turističkom zajednicom grada Koprivnice, OŠ Braća Radić i OŠ A.N.Gostovinski, a uz financijsku potporu Grada, uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije, edukaciji djece i osmišljavanju njihovog slobodnog vremena.
Povelja Koprivničancima // Foto: Društvo naša djeca
U devet raznovrsnih sadržaja i radionica projekt je obuhvatio 118 djece i 36 volontera koji su u pripremama te na samom Renesansnom festivalu utrošili oko 1700 sati da bi savladali razne renesansne vještine, stekli nova znanja, te ih predočili posjetiteljima festivala.
Procjenjuje se da je kroz plesne, glazbene, kaligrafske, lutkarske, dramske, likovne i kreativne radionice na Renesansnom festivalu prošlo oko 1500 djece pa je tako Dječje renesansno kraljevstvo obogatilo i razveselilo i sve one dječake i djevojčice koji su poželjeli osjetiti duh davno minulih vremena.
Na savjetovanju u Zagrebu na kojemu je obitelj gradova i općina prijatelja djece uvećana za još devet novoprimljenih. Koprivnica je imala impozantne predstavnike u svečanom dijelu programa – romsku plesnu grupu OŠ Braća Radić pod vodstvom Ines Turk. Mali su plesači oduševili izvedbom svog nacionalnog plesa i zaslužili pljesak nekoliko stotina sudionika iz cijele Hrvatske.
Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca
Martina Maloča