Jakovčić: Istra i Međimurje primjeri su trajne brige o pravima Roma
Iskustva Istre i Međimurja pokazuju pravi put za integraciju Roma i poštivanje njihovih manjinskih prava, istaknuo je zastupnik Ivan Jakovčić (IDS-ALDE) u ime Kluba zastupnika europskih liberala u raspravi u povodu Međunarodnog dana Roma
“Uz Rome se, na žalost i danas, vežu pojmovi kao što su segregacija, rasizam i netrpeljivost. Sve to je u izravnoj suprotnosti s vrijednostima za koje se mi, u Europskoj uniji, zalažemo- za toleranciju i uvažavanje različitosti”, kaže Jakovčić.
Romi su, uz Židove, najviše stradali u Drugom svjetskom ratu. Uz nacističku Njemačku, rekao je Jakovčić, i ustaška NDH bila je jedna od zemalja u kojoj su se ljudi proganjali i ubijali samo zato što su bili pripadnici “krivog” naroda, rase ili vjere.
“Uz sve te tragedije iz prošlosti, danas u Hrvatskoj postoje odlični primjeri sustavne brige o manjinskim pravima Roma. Podsjećam da sam, kao istarski župan, pokrenuo i realizirao niz projekata na korist romske manjine i njihove integracije. Otvaranjem posebnih vrtića i stipendiranjem školovanja romske djece, organiziranjem medijskih nastupa kako bi Romi predstavili svoju kulturu, pružanjem potpore njihovim poduzetničkim projektima te njihovim uključivanjem u nacionalna vijeća za pripadnike manjina uvelike se poboljšava položaj i uključivost romske zajednice”, istaknuo je Jakovčić.
I Međimurje, gdje postoje romska naselja, uz sve probleme, dobar je primjer brige o Romima. No nacionalni i europski programi, upozorio je Jakovčić, neće zaživjeti ako se u njihovu provedbu u potpunosti ne uključe regionalne i lokalne vlasti.
“Pozivam Europsku komisiju da razmisli kako europski novac izravno usmjeriti prema lokalnim i regionalnim vlastima jer je to najučinkovitiji put za što uspješniju integraciju Roma”, zaključio je Jakovčić.
OKRUGLI STOL „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“
U povodu Svjetskog dana Roma, koji se obilježava 8.travnja, u koprivničkoj Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ održan je 8. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ na temu „Suradnja s roditeljima Romima“. Uz Knjižnicu, suorganizatori su bili Udruga Roma „Korak po korak“ Koprivničko-križevačke županije, Pučko otvoreno učilište „Korak po korak“ iz Zagreba i Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska.
Izlaganja o programima i projektima osnaživanja romske djece i njihovih roditelja održali su viša stručna savjetnica za obrazovanje Roma u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Ermila Pozaić, koordinatorica Mreže podrške romskoj djeci REYN Hrvatska i predstavnica POU Korak po korak Zagreb Asja Korbar te učiteljica razredne nastave u OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec Vesna Perhoč. Primjere dobre prakse sa šireg koprivničkog područja predstavile su ravnateljica Gradske knjižnice Đurđevac Antonija Mandić, roditelji Romi Željko Oršoš iz Reke i Alen Balog iz Botova te romski pomagač u nastavi Mladen Bogdanić i učiteljica u Osnovnoj školi „Prof. Blaž Mađer“ Novigrad Podravski – Područna škola Plavšinac, Višnjica Šestak.
U ime Koprivničko-križevačke županije Okruglom su stolu prisustvovale pročelnica Upravnog odjela za zdravstveno-socijalne djelatnosti Željka Koluder Vlahinja, viša savjetnica za kapitalne projekte u školstvu Ana Mušlek i viša savjetnica za kulturu, udruge, sport i nacionalne manjine Vesna Peršić Kovač.
Pročelnica Koluder Vlahinja pohvalila je Knjižnicu koja brojnim projektima i programima pomaže romskoj zajednici, za što je primila i nekoliko nagrada, te je naglasila kako će primjeri dobre prakse poslužiti kao smjernice za daljnje aktivnosti.
„Koprivničko-križevačka županija od 2015. godine ima Vijeće romske nacionalne manjine, čiji rad Županija financijski podržava, kao i kulturne i edukativne aktivnosti udruga na našem području s kojima ostvarujemo odličnu suradnju. Važno je istaknuti i kako smo krajem prošle godine donijeli Akcijski plan za socijalno uključivanje Roma, a jedna od ključnih mjera je poticanje romske djece na obrazovanje, a njihovih roditelja na suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama.“, kazala je pročelnica Koluder Vlahinja.
Uvod u stručni skup s pregledom tema i zaključaka s dosadašnjih okruglih stolova dala je ravnateljica Dijana Sabolović-Krajina, a okupljenima se obratio i predsjednik Udruge „Korak po korak“ Franjo Horvat, koji je istaknuo: „ I dalje je najveći problem nepoznavanje hrvatskog jezika, posebno kod djece koja dolaze iz romskih naselja, i zato nam je važno što više uključiti romsku djecu u vrtiće kako bi od najranije dobili mogla krenuti s učenjem, što će im pomoći u daljnjem obrazovanju i integraciji u društvo.“
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ od 2010. godine organizira okrugle stolove koji imaju nekoliko ciljeva. Prvi cilj je poboljšati životne šanse romskoj djeci koja žive u siromaštvu i teškim uvjetima kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja kako bi se što lakše uključila u život lokalne zajednice i društva.
Drugi je cilj potaknuti što veću i kvalitetniju uključenost romske djece i mladih u obrazovni proces, a treći poboljšati stručne kompetencije stručnjake različitih profila koji rade s pripadnicima romske zajednice te omogućiti umrežavanje stručnjaka iz različitih područja i različitih profila i njihovu suradnju s romskim udrugama, predstavnicima Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije i općina na širem koprivničkom području.
Preuzeto sa: prigorski.hr
Hrvatska kriva jer nije istražila zločin motiviran mržnjom prema Romima
Strasbourg: Hrvatska kriva jer nije istražila zločin motiviran mržnjom prema Romima
Evropski sud za ljudska prava objavio je danas presudu u predmetu Škorjanec vs. Hrvatska u kojoj je Hrvatska proglašena krivom jer nije istražila slučaj napada motiviran mržnjom prema Romima. Sud u Strasbourgu je utvrdio da je Hrvatska time podnositeljici zahtjeva Maji Škorjanec povrijedila pravo na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja a u vezi sa zabranom diskriminacije, odnosno da je prekršila članak 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda vezano s člankom 14.
Hrvatska zbog toga oštećenoj građanki mora platiti 12.500 eura na ime nematerijalne štete te još 2.200 eura za troškove postupka, odnosno ukupno oko 110.000 kuna.
Riječ je o događaju iz lipnja 2013. godine kada su Maju Škorjanec i njezinog partnera na tržnici u Zagrebu, nakon verbalnog sukoba, fizički napale dvije osobe. Napadači su ih vrijeđali na nacionalnoj osnovi, jer je partner Maje Škorjanec bio Rom, uz salvu pogrdnih izraza poput „Sve Cigane treba ubiti“, „Sve ćemo vas protjerati!“ i „Sve vas treba istrijebiti!“. Par je pokušao pobjeći, ali su ih napadači sustigli. Maju Škorjanec srušili su na zemlju udarajući je u glavu, a njezinog partnera je jedan od napadača zarezao nožem po ruci.
Policija je istoga dana ispitala napadnuti par, a dan kasnije podnijela je prijavu zbog zločina iz mržnje protiv dva napadača zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu, ali samo za slučaj napada na mladića, a ne i djevojku koju su naveli samo kao svjedokinju. Istovjetno je postupilo kasnije i Općinsko državno odvjetništvo. I policija i državno odvjetništvo smatrali su da napad na Maju Škorjanec nije motiviran rasnom mržnjom, jer ona nije Romkinja, te su istragu za zločin iz mržnje koncentrirali isključivo zbog napada na njezinog partnera.
Evropski sud za ljudska prava ocijenio je da su policija, a pogotovo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, propustili ispitati okolnosti napada, odnosno jesu li napadači i prijaviteljicu percipirali kao Romkinju te moguću povezanost između njezine partnerske veze s mladićem i napada na oboje. Sud u Strasbourgu je utvrdio i to da su tijela kaznenog progona pogriješila što su ustrajala na tome da je bitno to što sama podnositeljica nije romskog porijekla. Sve je to, stoji u presudi, dovelo do manjka istrage i ocjene njezinog slučaja.
Sud u Strasborugu u presudi upozorava da netko može biti žrtva zločina iz mržnje iako nije pripadnik manjinske skupine, već da može biti žrtva zločina iz mržnje i zato što ima “stvarnu ili pretpostavljenu“ vezu s osobom koja je napadnuta zbog manjinske pripadnosti.
„Države imaju obavezu prepoznati oba ova tipa kao zločine iz mržnje i primjereno tome ih istražiti. U ovom slučaju, hrvatske vlasti su opetovano propustile posvetiti primjerenu pozornost prepoznavanju nasilja prema podnositeljici zahtjeva kao mogućem zločinu iz mržnje. Odbijajući žalbu tužiteljice, država je prekršila obaveze iz Konvencije“, stoji u presudi Suda.
Presuda Evrpskog suda za ljudska prava nije konačna. Postat će konačna ako u roku tri mjeseca nijedna strana ne podnese žalbu Velikom vijeću.
Nema povratka, sad je vrijeme otpora
Oko šest tisuća ljudi na Noćnom maršu: Nema povratka, sad je vrijeme otpora!
“Nemate šanse. Žene ne pristaju. Nema povratka. Ne računajte na nas u vašoj velikoj demografskoj obnovi! Iako je žalosno da danas branimo nešto izboreno prije skoro 40 godina, to nas ne smije obeshrabriti”, poručile su organizatorice zagrebačkog Noćnog marša – 8. mart, najvećeg prosvjeda za prava žena u Hrvatskoj u novijoj povijesti.
Prosvjedni osmomartovski noćni marš održava se drugu godinu zaredom, a sinoć je u borbi za reproduktivna prava žena okupio između pet i sedam tisuća tisuća prosvjednica i prosvjednika. Marširalo se od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, gdje je održan kratki program uz zborske pjesme i čitanje proglasa.
Međunarodni dan žena ove je godine obilježen marševima u više gradova u Hrvatskoj i regiji, a u Zagrebu su članice feminističkog kolektiva fAKTIV iznijele zahtjev, između ostalog, ne samo za dostupan, siguran i legalan, već i potpuno besplatan pobačaj kako bi svoje pravo na medicinsku uslugu uistinu mogle ostvariti sve žene.
“Ako nas je povijest ičemu naučila, to je da ništa nećemo dobiti, a ni obraniti bez borbe. Spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo”Pozvale su na otpor te prozvale političke elite i Katoličku crkvu koje “pretvaraju društvo u kojem živimo u neprijateljsko za sve one koji odudaraju od njihove vizije ispravnih Hrvata i Hrvatica”, te se osvrnule na politiku trenutne Vlade. “Premijer i Vlada lažu, uvaljuju nam najkonzervativnije politike nad kojima se zgraža čak i europska demokršćanska parlamentarna većina. To nisu ni politike, već fašističke metode koje žene pokušavaju svesti na obezvrijeđene ropkinje bez prava glasa – na ‘inkubatorice’ nacije i ‘proizvođačice’ obespravljene radne snage i topovskog mesa”, upozorile su iz fAKTIV-a i poručile: “E, pa nećete! Nećete nas niti prevariti, niti zastrašiti. Nećemo vam to dopustiti!”.
“Svatko tko se usudi dirnuti u prava žena, mora znati da žene neće stajati sa strane i gledati. Nećemo reći da će biti lako jer znamo da feministička borba nikad nije laka, ali baš zato ne smijemo odustati, ne smijemo im dopustiti da nas uvjere da smo bespomoćne, jer to nikako nismo. Ako nas je povijest ičemu naučila, to je da ništa nećemo dobiti, a ni obraniti bez borbe. Spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo”, poručeno je na Maršu na kojem su se glasno tražile ostavke ministra Davora Ive Stiera i njegove desne ruke Ladislava Ilčića.
Sumnjiva borba protiv diskriminacije
Antidiskriminacijski plan donosit će konzvervativci i anonimne udruge
Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije preduvjet je za povlačenja 6,8 milijardi eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija EU
ZAGREB – Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zaprimio je 22 prijave za članstvo u Radnoj skupini koja bi trebala doraditi Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2017. – 2022. godine. Ured je objavio tko je od prijavljenih izabran, ali nije objavio tko se sve prijavio. Naše pitanje poslano Uredu koje su sve organizacije civilnog društva poslale svoje prijave i koje su kandidate predložile za sada je još bez odgovora. Baš kao i pitanja na temelju kojih kriterija je izabrano pet kandidata te je li provedeno bodovanje pristiglih prijava i ako jest na temelju kojih parametara i kriterija.
Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije preduvjet je za povlačenja 6,8 milijardi eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija EU. Prethodna je verzija Nacionalnog plana u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića prošla javnu raspravu, a sva su ministarstva i druga državna tijela dala o njoj pozitivno očitovanje. U Vladi Andreja Plenkovića, pri ponovnom očitovanju, negativno mišljenje dalo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a tom su se Nacionalnom planu protivile radikalno konzervativne udruge Grozd i Vigilare.
Javni poziv za predstavnike udruga u Radnoj grupi proveden je i prije tri godine, kada se radila sad već prošla, neusvojena verzija Nacionalnog plana, ali tad su udruge morale priložiti i popis provedenih aktivnosti u suzbijanju diskriminacije i jačanja provedne Zakona o suzbijanju diskriminacije, što ove godine nije bio slučaj već je postavljen općenit uvjet opisa provedenih aktivnosti na području zaštite i promicanja ljudskih prava. Takva šira odredba omogućila je da se prijavi mnogo veći broj organizacija, a neke među njima možda i nemaju nikakve veze s borbom protiv diskriminacije.
Među pet izabranih su Ivan Zvonimir Čičak (HHO), Don Markušić (Transparency International Hrvatska), Ivana Eterović (Hrvatski pravni centar), Filip Markanović (HUM – Hrvatska udruga mladih) i Jasna Petrović (Sindikat umirovljenika Hrvatske).
Transparency International Hrvatska udruga je čijeg bi se predstavnika moglo zamisliti u radnoj skupini za borbu protiv korupcije, a s obzirom na transparentnost te udruge upitno je može li biti i u takvoj radnoj skupini. Naime, na internetskim stranicima udruge čija je prva riječ transparentnost u rubrici donacije navodi se da je lani primljeno tisuću kuna »anonimna donacija građanina«. Problematično je i to što je TIH-u u ožujku prošle godine ukinuta licenca, odnosno Transparency International kojemu je sjedište u Berlinu obavijestio je svoju (bivšu) hrvatsku podružnicu da mu ukida licencu i to zbog »neispunjavanja minimalnih uvjeta koji su postavljeni pred organizaciju«.
Predstavnik TIH-a u Radnoj skupini je Don Markušić, odvjetnik rodom iz Australije, dugogodišnjii član i potpredsjednik udruge. Markušić je bio jedan od sudionika Tradfesta, festivala tradicije i konzervativnih ideja, kojega je organizirala Zaklada Vigilare čiji je najpoznatiji aktivist u javnosti Vice Batarelo, također rodom iz Australije.
Nejasno je i na temelju kojih kriterija je odabran predstavnik Hrvatske udruge mladih. Ta udruga na svojoj internetskoj stranici navodi da je osnovana s ciljem promicanja interesa i aktivnosti mladih i to »kroz osmišljavanje i provedbu novih te usavršavanje postojećih edukativnih, poduzetničkih, kulturnih, zabavnih i športskih sadržaja i projekata integriranih u svakodnevni život ljudi«. Sudeći prema onome što udruga sama piše o svom radu jedna od njenih ključnih aktivnosti je govornička škola koja se odvija kroz debatne klubove.
Vladin Ured u svojoj odluci navodi da je bilo nužno »napraviti takav odabir organizacija civilnog društva koji će najbolje odgovoriti na trenutne izazove u sutavu zaštite od diskriminacije« i uvažiti područja u kojima je diskriminacija najučestalija odnosno najteža po posljedicama, a odabirom »navedenih predstavnika nastoji se osigurati sudjelovanje organizacija civilnog društva s različitim fokusima na diskriminaciju«
Tihomir Ponoš
Objavljeno: 16. ožujak 2017. u 22:30
Rezultati NZPUSS
Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu je donijela Odluku o dodjeli stipendija za studente Roma za akademsku godinu 2016./2017.
Više na web stranici NZPUSS.
”Javni natječaj za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2016./2017.
Rezultati ,: NZPUSS_rezultati_Kategorija 3. Romi