NEMA ZDRAVLJA ZA IZBJEGLICE I MARGINALIZIRANE GRUPE
Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.
Ukrajinske izbjeglice privremeno se vraćaju kući radi dobivanja medicinske skrbi za seksualno i reproduktivno zdravlje nakon što su otkrili da su im opcije ograničene u Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, dok drugi traže ilegalna rješenja, prema istraživanju koje je objavio Centar za reproduktivna prava.
Istraživanje objavljeno u utorak, 16. svibnja/maja, rezultat je suradnje devet međunarodnih organizacija za ljudska prava i dokumentiranja zabrinjavajući utjecaja restriktivnih nacionalnih zakona na izbjeglice koje traže osnovnu skrb i podršku.
Nalazi izvještaja temelje se na više od 80 polustrukturiranih intervjua provedenih između srpnja/jula 2022. i travnja/aprila 2023. Utvrđeno je da se ukrajinske izbjeglice suočavaju sa štetnim odgodama, tjeskobom, strahom, financijskim poteškoćama, institucionalnim rasizmom i neadekvatnom skrbi, a sve to izravno utječe na njihovo zdravlje i opće blagostanje.
Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi i podrške uslugama, što dodatno pogoršava povrede koje su pretrpjeli kao rezultat invazije na Ukrajinu, izjavila je za EURACTIV Leah Hoctor, starija regionalna direktorica za Evropu u Centru za reproduktivna prava.
“Evropska unija je obećala da će izbjeglicama iz Ukrajine pružiti utočište i skrb. Ipak, žene iz Ukrajine često doživljavaju vrlo drugačiju stvarnost kada potraže medicinsku skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje, suočavaju se s preprekama u obliku ograničenja, konfuzije, stigme i diskriminacije”, dodala je.
Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka imaju vrlo restriktivna pravila kada je u pitanju medicinska skrb za reproduktivno zdravlje i podrška za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Izvještaj je utvrdio da se žene suočavaju s pravnim ograničenjima, finansijskim preprekama, nedostatkom informacija i lošom kvalitetom skrbi prilikom pristupa takvoj podršci. Nadalje, žene koje traže reproduktivnu skrb često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, uznemiravanjem i zastrašivanjem u društvima u kojima reproduktivna prava nisu prioritet države.
Osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom.
Poljska je jedno od najrestriktivnijih okruženja za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u Europi. Nakon presude Ustavnog suda zemlje iz 2020. abortus je legalan samo ako je trudnoća rezultat kaznenog djela ili kada je život ili zdravlje žene u značajnoj opasnosti. Činjenica da su ukrajinske izbjeglice u Poljskoj prisiljene vratiti se u Ukrajinu radi pobačaja ili potražiti pomoć u drugim državama Evrope ukazuje na propuste u poljskom zakonodavstvu i praksi, izjavila je Krystyna Kacpura iz Poljske zaklade za žene i planiranje porodice. Većina izbjeglica u Poljskoj traži pomoć oko pobačaja izvan legalnih puteva kupujući lijekove za pobačaj putem interneta ili putujući u druge države članice EU-a kako bi dobili uslugu liječnika. Neke žene odgađaju traženje seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite što je duže moguće.
Ali ne suočavaju se s preprekama samo one koji traže pomoć oko reproduktivnih prava. Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.
LGA-Europe procjenjuje da je Poljska zemlja u kojoj su životni uvjeti za LGBTQ+ osobe najgori u Evropskoj uniji. Povrh toga, nekoliko poljskih lokalnih samouprava usvojilo je odluke o “zonama bez LGBT ideologije”. Usluge podrške za preživjele žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u Poljskoj potpuno su neadekvatne, smatra Joanna Piotrowska iz Zaklade Feminoteka, poljske organizacije koja je sudjelovala u studiji, dodajući da „mnoge preživjele ne pronalaze sigurno utočište gdje bi mogle dobiti podršku u suočavanju s traumatičnim iskustvima koja su pretrpjele.”
U Slovačkoj, Adriana Mesochoritisova iz organizacije Freedom of Choice izjavila je da nisu osigurane potrebne usluge za pomoć ukrajinskim ženama.
“Slovačka nema potrebne službe da odgovori na potrebe žena iz Ukrajine. Bilo da se radi o brizi o pobačaju, uslugama kontracepcije, podršci rodno uvjetovanom nasilju, toliko toga nedostaje. Toliko je prepreka na njihovom putu,” kazala je.
I u Mađarskoj je ista situacija.
“Nakon invazije, organizacije za ljudska prava odmah su se mobilizirale kako bi odgovorile na potrebe izbjeglica u bijegu iz Ukrajine. No, nakon godinu dana, mi i druge organizacije koje pružaju skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje i dalje se suočavamo s velikim pravnim, financijskim i operativnim izazovima koji utječu na našu sposobnost pružanja pomoći izbjeglicama,” rekla je Erika Schmidt iz udruženja EMMA, Mađarska.
U međuvremenu, u Rumuniji, rodni stereotipi i višestruki oblici diskriminacije uzrokuju probleme izbjeglicama, posebno u kombinaciji s rastućim otporom prema slobodi reproduktivnog zdravlja. “Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama podrške za žene i djevojke u Rumuniji je pun izazova. Ranjive grupe uvijek se najteže nose s ovim nemirnim vodama”, izjavila je Camelia Proca iz udruženja A.L.E.G., Rumunija.
Otvorena ruska invazija na Ukrajinu natjerala je više od 8 miliona ljudi — prvenstveno žena i djece — da potraže utočište u zemljama širom Evrope. Poljska je primila najviše izbjeglica među državama EU. Prema podacima poljske granične straže, gotovo 12 miliona ljudi prešlo je ukrajinsko-poljsku granicu od 24. veljače/februara 2022. do danas. Prema vladinim podacima, oko milion Ukrajinaca obuhvaćeno je mjerama privremene zaštite u Poljskoj.
(Newipe)
GOVOR MRŽNJE PROTIV ROMA
Istraživanje pokazalo: Govor mržnje protiv Roma ne nailazi na reakciju
Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Novo istraživanje koje je objavio Evropski centar za prava Roma (ERRC) daje prvu sliku govora mržnje protiv Roma na najpopularnijim društvenim mrežama u Evropi, temeljenu na podacima.
Istraživanje je bio proizvod ERRC-ove volonterske sekcije “Branioci prava Roma” koja je bila aktivna u četiri ciljane zemlje: Albaniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Podaci, zapažanja i zaključci koje su izveli volonterski istraživački timovi daju jasnu i reprezentativnu sliku govora mržnje protiv Roma na internetu u Evropi.
“Naši volonteri izvršili su izuzetnu građansku dužnost u zaštiti demokratije. Praćenjem, snimanjem i prijavljivanjem antiromskog govora mržnje šalju snažnu poruku onima koji promovišu dehumanizirajuće i uvredljive narative o Romima da će odgovarati”, rekao je predsjednik ERRC-a Đorđe Jovanović.
Volonteri su vođeni zajedničkim uvjerenjem da se ne čini dovoljno u borbi protiv govora mržnje prema Romima, te zajedničkom željom da se nešto učini po tom pitanju. Organizovali su se, uz podršku ERRC-a, kako bi razvili praktične i učinkovite odgovore za suzbijanje mržnje na internetu i njenih posljedica. Formirali su digitalne aktivističke zajednice sa zadatkom da prate i bilježe primjere govora mržnje usmjerenog prema Romima na internetu i društvenim mrežama, te prijavljuju taj govor mržnje koristeći dostupne alate na svakoj platformi. Ovo izvještavanje analizirano u ovom izvještaju provedeno je između novembra 2020. i avgusta 2021. i stoga pruža uvid u prijeratnu antiromsku retoriku i govor mržnje u Ukrajini.
Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Uprkos vrlo različitim nacionalnim kontekstima, u četiri ispitane zemlje pojavile su se neke zajedničke teme. Komentari na internetu u ciljanim zemljama često optužuju Rome za umiješanost u sitne krađe i organizovani kriminal, zlopotrebu socijalne pomoći i prevare, te da ne žele da rade i da ne zaslužuju da budu korisnici programa afirmativne akcije.
Izvještaj uključuje preporuke romskih aktivista koje podrazumijevaju zahtjeve za jasnijim definicijama govora mržnje, zabranom direktnog poticanja i sankcijama za govor mržnje koji potiče nasilje protiv manjina. Pozivaju vlasti u svakoj od zemalja da preuzmu proaktivnu ulogu u saradnji s medijima, obrazovnim institucijama i civilnim društvom u kampanjama podizanja svijesti kako bi se promijenili negativni stereotipi i rasističke predrasude protiv Roma. Osim toga, platforme društvenih medija pozvane su da poštuju obaveze koje su već preuzele, i koje uglavnom ne provode, posebno kada je u pitanju brzo uklanjanje sadržaja mržnje i dezinformacija usmjerenih na romske zajednice i druge manjine.
Istraživanje potvrđuje da kada se bavimo govorom mržnje moramo gledati dalje od neposredne prijetnje javnom redu, na prevladavajuću društvenu klimu u kojoj je anticiganizam učinkovito normaliziran. Dokazi iz izvještaja naglašavaju potrebu za borbom protiv neposredne opasnosti i za promjenom prevladavajuće klime u digitalnoj sferi.
Ovaj izvještaj je prva publikacija tekućeg projekta ERRC-a koji se sada provodi u osam evropskih zemalja. Projekat nastoji osporiti digitalni anticiganizam pružanjem podrške i finansiranja volonterskih grupa sastavljenim od mladih, romskih i neromskih aktivista koji sudjeluju u direktnom zagovaranju, stvaranju protusadržaja, protesta, izvještavanju na društvenim mrežama i prikupljanju dokaza za parnice.
Izvještaj “Challenging Digital Antigypsyism: Albania, Serbia, Turkey, Ukraine” možete preuzeti ovdje.
(Newipe)
Počela realizacija časova romskog jezika
Tuzla; Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura, kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način. Tokom maja 2023. godine održani su časovi romskog jezika u Tuzli koje je vodila prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić, u osnovnim školama “Kiseljak” i “Kreka” sa osnovcima, kao i na Univerzitetu u Tuzli – Filozofski fakultet sa studentima.
Kako je saopćeno iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ iz Tuzle, ovo je historijski događaj za romsku populaciju, da se stvaraju mogućnosti izučavanja romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u školama a posebno na fakultetu, jer se pokazala volja studenata za izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture” i volja predstavnika Institucija za uvođenje i izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture”.
„Grad Tuzla je pionir u realizaciji ove aktivnosti, jer se u njemu njeguje bogatstvo različitosti, multikulturalnosti, i zaista nam je zadovoljstvo što su ove aktivnosti započele baš u Tuzli. Odziv na časovima romskog jezika je zaista bio ogroman, a što je još važnije, na časovima su bili prisutni i romski učenici i učenici pripadnici većinskog naroda. Na časovima se pričalo o romskom jeziku, na romskom jeziku, o svim segmentima pravilnog učenja, kao što to imaju i većinski narodi prilikom izučavanja svog maternjeg jezika u školama po planu i programu; od abecede, gramatike, terminologije, historijski od samih početaka pa sve do danas, i o drugim važnim segmentima izučavanja“, kazali su iz Udruženja.
Dodali su da je tokom časova istaknuto da romskih dijalekata ima oko 80, a da se na prostorima BiH koristi gurbetski dijalekt u porodicama koje govore romski jezik.
Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura (početnica, romske bajke kao i romsko-bosanski rječnik) kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način.
„U mnogim gradovima u BiH, Romi se stide da govore romski na javnim mjestima jer oni koji nisu Romi zaziru od njih i sklanjaju im se s puta kao od virusa. Ista situacija je i u školi. Djeca su diskriminirana ukoliko nedovoljno ili sa romskim akcentom govore jezik većinske zajednice. Strah za budućnost dovela je do toga da mladi ne žele da uče svoj maternji jezik. Diskriminacija je doprinijela izumiranju jezika, ali i izumiranju naroda što pokazuje sve češće namjerno i svjesno gubljenje identiteta izjašnjavanjem Roma drugom nacionalnom pripadnošću“, kazala je prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić.
Kako je naglašeno, obrazovni sistemi su izgrađeni, odnosno prilagođeni jezicima djece većinskog naroda, a posljedica toga su romska djeca koja zaostaju u obrazovnom sistemu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.
„Mnoge aktivnosti su poduzete u proteklih par godina, na zagovaranju afirmacije romskih prava i romskog jezika, da se romski jezik počne izučavati u osnovnim školama i oficijelno, nadamo se da će se to desiti vrlo brzo jer i Romi imaju pravo u skladu sa Zakonom na izučavanje maternjeg jezika u školama, jer romska nacionalna manjina su građani ovog društva a cilj svake demokratske zajednice jeste da ima integrirano društvo“, navodi se u saopćenju.
Iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ kažu da je romski jezik jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije.
„On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvaćanju svijeta, ali i sebe samih. Maternji jezik, u bukvalnom prijevodu je jezik majke, jezik na kome su nam se prvi put obratili, jezik koji prvi usvajamo, uz koji rastemo, na kome sanjamo, na kome spoznajemo i učimo o svijetu oko nas. Njegovanje maternjeg jezika je važno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda, a što nam je i krajnji cilj da sačuvamo naš identitet. Da bismo sačuvali naš jezik od nestajanja, moramo o njemu brinuti i sa ponosom ga govoriti, kao što nitko ne može zamijeniti majku, tako ni jedan jezik ne može zamijeniti materinji. Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, njime govorimo i pišemo, dotle živi i jedan narod“, zaključeno je.
Časove romskog jezika je realiziralo Udruženje “Kulturni Centar Roma” Tuzla u okviru projekta Sačuvajmo romski jezik – smanjimo predrasude“ koji financira Evropska Unija i Vijeće Evrope u sinergiji sa projektom “ANGLUNO RROMANO LIL – Prva romska početnica” koji financira Grad Tuzla, a podršku u realizaciji održavanja časova romskog jezika su pružili: Udruženje Roma “Euro Rom” Tuzla, Misija OSCE-a -Ured u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK-a, Pedagoški zavod TK-a, Osnovne škole “Kiseljak” i “Kreka” kao i Univerzitet u Tuzli – Filozofski fakultet.
Izvor: (Newipe)
EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA
pozivamo Vas da sudjelujete u provedbi programa i javnozdravstvene akcije “Unapređenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine” te šaljem detalje:
- Termin održavanja prve javnozdravstvene akcije je 26. travnja 2023.g. (srijeda), u prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11, u vremenskom trajanju od 14,00 do 18,00 sati.
Marija Škes
Marija Škes, mag.educ.reh.
Odjel za promicanje zdravlja
Služba za javno zdravstvo
Tel: +385 1 4696 332
email: marija.skes@stampar.hr
Mirogojska cesta 16
HR-10000 Zagreb
JAVNOZDRAVSTVENU AKCIJU Zdravi stilovi života Upoznavanje s pravima iz zdravstvenog osiguranja Reproduktivno i spolno zdravlje djevojaka i žena Preventivni mamografski pregled Edukativna predavanja i savjetovanja održat će djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: liječnici, medicinske sestre, profesor kineziologije, nutricionista i edukacijski rehabilitator.
EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA Program „Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine“ Mjesto i vrijeme održavanja: U prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11. 26.04.2023.g. (srijeda) – od 14,00 do 18,00 sati.
Provjerite: • svoj krvni tlak,
• razinu šećera u krvi,
• izmjerite razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdahu,
• napravite analizu tjelesne mase.
Savjetujte se o pravilnoj prehrani, tjelovježbi i rizičnim čimbenicima koji utječu na zdravlje.
Obavite preventivni mamografski pregled uz obaveznu prethodnu najavu na: 099 759 1436 ili ili kod patronažnih medicinskih sestara 091 2350 152 i 091 2350 155 Svaki sudionik će po završetku javnozdravstvene akcije dobiti brošuru „Savjeti za zdravlje“ kao i poklon paket s promotivnim materijalima
Svjetski dan Roma
Svjetski dan Roma: Obrazovanjem uključiti Rome u hrvatsko društvo
Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Zagreb
Antiromski stavovi onemogućuju pristup radu i obrazovanju te društvenoj uključenosti Roma u Republici Hrvatskoj, dovode do siromaštva, govora mržnje i izlažu romsku populaciju raznim vrstama nasilja, poručeno je na obilježavanju Svjetskog dana Roma, javlja Anadolija.
U auli Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK), u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ i Ureda saborskog zastupnika Veljka Kajtazija održana je svečanost obilježavanja Svjetskog dana Roma na kojoj su sudjelovali predstavnici državnog vrha Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, veleposlanici, domaći i međunarodni predstavnici Roma te brojni građani.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako su se prerasude prema Romima u hrvatskom društvu razvile i opstale te kako se “banalnost zla” prema Romima, ali i Židovima, pokazala u pokušaju njihova istrebljenja u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.
Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik.
“Osnovno i srednje obrazovanje su nešto na čemu, gospodo, trebate uporno i brutalno inzistirati”, poručio je Milanović.
Dodatno je upozorio na važnost emancipacije ženske populacije, posebno mladih djevojaka u romskoj zajednici.
U Hrvatskoj je na snazi Nacionalni akcijski plan za uključivanje Roma od 2025. – 2027. koji je usklađen s EU strateškim okvirom za uključenje i participaciju Roma, a za cilj ima smanjivanje jaza između Roma i ostalih građana. Tijekom 2021. i 2022. u okviru akcijskog plana iz državnog proračuna republike Hrvatske izdvojen je iznos od oko 5 milijuna eura.
Grad Zagreb dodijelio je za 2023./2023. školsku godinu dodijelio 107 učeničkih i studentskih stipendija za pripadnike romske nacionalnosti.
Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Hrvatske, podsjetila je kako su Romi, unatoč tome što predstavljaju kulturno, tradicijsko i lingvističko blago, danas najdiskriminiranija etnička skupina na svjetskoj razini.
“Od povijesnog iskustva sustavnog uništavanja u Drugom svjetskom ratu, do recentnih iskustava društvene i političke getoizacije i marginalizacije, Romi su najčešće žrtve negativnih stereotipa i diksriminacije u suvremenim društvima”, upozorila je Šimpraga.
Dodala je kako se marginalizacija Roma očituje kroz nižu stopu obrazovanja, višu stopu nezaposlenosti, veću izloženost različitim vrstama nasilja i govoru mržnje.
Obrazovanje je jedan od ključnih faktora za unaprjeđenje položaja Roma, istaknula je Šimpraga.
Zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi ocijenio je suradnju romskih predstavnika s hrvatskim institucijama intenzivnom te jednom od uspješnijih na razini Europske unije. Podsjetio je na brojne realizirane projekte u suradnji s Vladom Hrvatske, među kojima su Romski kulturni edukacijski centar, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, romski radio Kali Sara, časopis i internetski portal Phralipen, dovršenje projekta Romskog memorijalnog centra Uštice…
Hrvatski parlament je među prvim parlamentima u svijetu priznao romski nacionalni identitet, njihovo pravo na kulturu i jezik, a Romi na području Hrvatske obitavaju oko šestog stoljeća.
Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja/aprila 1971. godine u Londonu.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec uručila je danas ugovore o stipendijama Grada Zagreba za školsku/akademsku godinu 2022./2023. učenicima i studentima s invaliditetom te učenicima i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.
„Kao Gradu Zagrebu iznimno nam je važno razvijati različite vrste usluga koje se odnose na širenje dostupnosti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, a program stipendiranja Grada Zagreba jedna je od takvih dobrih politika.“, rekla je zamjenica Dolenec te naglasila kako su već 2021. program stipendiranja povećali za 30 %, a ove školske/akademske godine za još 40 %. Ukupna vrijednost programa stipendiranja Grada Zagreba iznosi 6 milijuna eura.
Pripadnicima romske nacionalne manjine zamjenica Dolenec je čestitala Svjetski dan Roma koji se obilježava 8. travnja, a svim dobitnicima stipendija čestitala je na dosadašnjim postignućima te istaknula kako su stipendije priznanje njihovog truda, zalaganja te daljnji podstrek da nastave poticati i istraživati svoje jake strane.
U ime 115 dobitnika stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, na dobivenim stipendijama zahvalila se studentica prve godine diplomskog sveučilišnog studija Protestantska teologija na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ s pravom javnosti Laura Soče, a u ime 107 dobitnika stipendija pripadnicima romske nacionalne manjine učenica 3. razreda Upravne škole Sevdija Hasanović.