Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem
Numanović: Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem
Rani prisilni brakovi nijesu samo karakteristika Roma, već pojava rasprostaranjena u svijetu sa kojom se mora boriti i crnogorsko društvo, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.
On je to kazao na javom času, koji je u vezi sa jačanjem svijesti mladih o toj temi, organizovan u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.
„Ta negativna pojava je široko rasprostranjena i svako društvo pa i crnogorsko mora se intezivno baviti ovim problemom“, rekao je Numanović, prenosi agencija MINA.
Resorno ministarstvo, kako je naveo, radi na promjeni svijesti crnogorskih građana da se mora raditi na uvažavanju jednakosti, bez obzira na različitost na bilo kakvom osnovu.
On je ukazao na rezultate mnogih istraživanja prema kojima je Romska populacija najmarginalizovanija grupa u društvu.
„Naše društvo je obavezno da, sa posebnim senzibiletetom, vodi načina o Romima i da na kvalitetan sistemski način rješava te probleme kako bi se ta populacija integrisala u društvo“, kazao je Numanović.
Kako je naveo, statistika govori da se treba intezivnije „osvijetliti“ ta pojava i nađe način da ona bude riješena.
Ministar je kazao da podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. „To je dovoljan alarma za sve pa i naše društvo da se intezivno bavimo ovom pojavom“.
„Dalji rezultati su alarmantni jer pokazuju da se svake godine u svijetu, u prosjeku, uda 14 miliona djevojčica mlađih od 18 godina, što znači da se svaki dan uda oko 38460 djevojčica, svakog minuta 27 a svake sekunde jedna djevojčica“, pojasnio je Numanović.
On smatra da društvo, mediji, nevladin sektor i državne institucije moraju da „upale lampe“ i na sistemski način pokušaju da riješe problem prisilnih brakova.
Djevojčice, prema riječima ministra, nijesu zdravstveno, psihički ni fizički spremne za rano majčinstvo koje, kako je kazao, kasnije izaziva druge negativne efekte i za djevojčicu i djecu iz tih brakova.
„U rješavanju ovog problema, ohrabruju nas aktivistkinje iz nevladinog sektora romske populacije koje svojim pozitivnim primjerom pokazuju kako se može integrisati najmarginalizovanija grupa“, rekao je Numanović.
Crna Gora je, kako je kazao, poslednjih godina napravila iskorake u obrazovanju romske djece, jer se povećava broj upisanih u osnovne i srednje škole i na fakultete.
„Svijest o potrebi rješavanja negativnih pojava kao što su prisilni brakovi leži u kvalitetnom obrazovanju“, kazao je Numanović.
On je rekao da sve manji broj dječaka i djevojčica romske populacije napušta započeto školovanje. „A najbrža integracija Roma ide preko njih samih, koji su obrazovani“.
Kako je naveo, država je uradila mnogo na regulisanju pravnog status Roma i aktivno radi na rješavanju stambenih problema i zapošljavanju što većeg broja pripadnika te populacije.
„Nemojte dozvoliti vašim roditelji da vas rano udaju zbog tradicije ili ekonomskih problema. Vaš glas se mora čuti“, poručio je Numanović.
Direktorica škole Ljubinka Nedić zadovoljna je što se u toj ustanovi održava javni čas o sprječavanju ranih brakova, jer se učenici često suočavaju sa tim problemom.
Ona je ukazala da je škola u saradnji sa policijom i saznanjima koje je dobila od učenika, nekolika puta spriječila prisilne brakove.
„Mi se trudimo da romskoj djeci raznim vannastavnim aktivnostima damo do znanja koliko je obrazovanje bitno“, rekla je Nedić.
Kako je navela, učenici i nastavni kadar svake godine, pored mnogih značajnih datuma, obilježavaju 8. april – Dan Roma.
Sonja Gigović – Perišić iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima smatra da je organizovani javni čas dobar način da se razgovara o stvarima koja brinu romsku djecu, kako bi oni stekli uvjerenje da im državne institucije mogu pomoći.
„Nedopustivo je da djevojčice budu majke, snahe i eksploatisane“, smatra Gigović – Perišić.
On je kazala da pozivom na broj 116 – 666, Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima koji je besplatan i anoniman, djeca mogu prijaviti radno ili seksualno eksploatisanje, ili ako su im ugovoreni prisilni brakovi.
„Mi iz Kancelarije možemo vas posavjetovati ili proslijediti informaciju nadležnim organima“, rekla je Gigović – Perišić.
Fatima Naza iz Centra za romske inicijative, rekla je da su dječji brakovi seksualno zlostavljanje i da to treba prekinuti i ne smije smatrati kao normalno u romskoj zajednici.
Kako je navela, djevojčiće i dječaci ne mogu sami protiv roditelja, ali je važno da drugari iz škole prijave izostanak djece kako bi se spriječilo stupanje u brak.
„Centar je prethodne tri godine imao 30 slučajeva prislinih dječijih brakova od kojih je nekoliko spriječio“, rekla je Naza.
Izvor: Cafe Del Montenegro
Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele
Mađarska : Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele !
Evropska unija je pokrenula istragu povodom optužbi da Mađarska sve više vrši diskriminaciju romske dece u školama tako što ih sve češće smešta u obrazovne institucije za mentalno obolelu decu.
U saopćenju EU se navodi da je Vladi premijera Viktora Orbana dat rok od dva mjeseca da odgovori na zabrinutosti koje je izrazila Evropska komisija.
U pismu sa zvaničnim obavještenjem izražena je zabrinutost zbog zakonodavne i administrativne prakse u Mađarskoj koja dovodi do diskriminacije romske djece u obrazovanju kaže portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.
Prema navodima Evropske komisije, romska djeca su “disproporcionalno previše prisutna u specijalnim školama namenjenim za mentalno oboljelu djecu”.
Analitičari ističu da, ukoliko Mađarska svojim odgovorom ne zadovolji Evropsku komisiju, Brisel bi mogao da slučaj preda Evropskom sudu pravde, koji bi mogao izreći novčane kazne Budimpešti.
Izvor ;vijesti
Romima je potrebna politika uključivanja i otvorenih ruku
Evropska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je jučer nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.
Europska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je danas nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.
Major je na okruglom stolu “Romi ili što znači biti Evropljanin” kazao da je veoma zabrinut što u mnogim zemljama u Europi danas ekstremisti dolaze do moći, te da je također prisutan fanatizam i fašizam.
“Moramo se sjetiti što se sve dešavalo 1937. i 1939. godine, a naročito poslije 1939. Moramo da naučimo lekcije iz prošlosti i kažemo ‘ne’ svakoj vrsti rasizma i netolerancije”, rekao je Major.
On je dodao da treba težiti poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na religiju, dostojanstvo i da bi u poštovanju tih principa svi trebali biti jednaki.
Prema njegovim riječima, Romima je potrebna politika inkluzije i “otvorenih ruku”.
On je naveo da je današnji sastanak, koji organizira Europski centar za mir i razvoj zbog toga veoma važan, te da nema mira bez pravde, kao i razvoja bez mira.
“Osnovna ljudska prava treba da nam budu vodić za politiku i aktivnosti u EU”, poručio je nekadašnji generalni direktor UNESCO-a.
Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN-a, međunarodna obrazovna i istraživačka organizacija iz akademskog sustava UN-a, u saradnji sa Luksemburškim institutom za evropske i međunarodne studije organizirala je međunarodni okrugli stol “Romi ili što znači biti Evropljanin”.
Inače, diskusija na tu temu je dio međunarodnog programa ECPD “Putevi ka miru i stabilnosti na Balkanu”.
Vodeći međunarodni i domaći akademski strucnjaci iz različitih zemalja i međunarodnih i regionalnih institucija, zajedno sa romskim udrugama imat će za cilj da uspostave stabilan dijalog u s vezi zaštite kulturne baštine Roma, ali i probleme Roma kao pokazatelj neuspeha politike ka proširenja EU.
Šuto Orizari jedina romska Općina u Europi
Romi u Makedoniji imaju predsjednika Općine, pravo da izučavanju svojeg jezika, imaju i svoje medije
Skopje- U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, službeni jezik je romski. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi čiji načelnik je Rom.
Pripadnici romske zajednice u Makedoniji govorili su o ekonomskim i socijalnim uvjetima u kojima žive Romi.
Pretpostavlja se da su Romi na prostore Makedonije došli u 14. stoljeću. Od tada neki su izabrali živjeti nomadskim životom, a neki su se naselili u stambena naselja. Pripadnici romske zajednice su u Ustavu Makedonije od 2001. godine priznati kao zasebna etnička zajednica.
U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, romski je zvanični jezik. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi gde je predsednik opštine Rom. Osim ove, od 85 općina u 50 također žive pripadnici romske zajednice. Romski jezik je zvanični i u općini Kumanovo. Romi imaju i svoje predstavnike u Parlamentu Makedonije. Trenutno zastupnik Roma u Makedonije je Amdi Bajram.
Prvi predsjednik općine Šuto Orizari i aktualni predsjednik Udruženja balkanskih Roma (BAROM) Neždet Mustafa istakao je da u Europi, prema zvaničnim podacima, živi 10, a prema nezvaničnim podacima, 12 miliona Roma. Napominje da su uprkos pritiscima Romi uspjeli da zaštite svoju kulturu, nacionalni identitet i jezik.
Prije 1971. godine, Rome su nazivali raznim imenima. Ipak, romi su se osvjestili i organizirali kongres od 7. do 12. travnja 1971. godine sastali u Londonu gde je objavljena deklaracija, te su dogovorili izgled romake zastave, promjenili do tada naziv zajednice –Cigani sa nazivom Romima.
Romi u Makedoniji imaju i nekoliko medijskih kuća, uključujući televiziju “Šutel” i BTR.
Romski jezik i kultura kao izborni predmet
Makedonski Romi suočavaju se i sa velikim problemima i izazovima u oblasti obrazovanja. U školama gde se nastava izvodi na makedonskom jeziku, imaju priliku da pohađaju romski jezik i kulturu kao izborni predmet. Prema podacima iz 2014. godine, u Makedoniji je u pet škola od 4.004 učenika ovaj predmet pohađalo samo 2.354. U zemlji, prema podacima iz 2013. godine, u osnovnim školama nastavu pohađaju 9.874 romska učenika, u srednjim školama 1.916, dok se na fakultetima obrazuje preko 200 Roma, piše Anadolija.
Gulsefa Kurteši, dravnateljica Osnovne škole “Brakja Ramiz-Hamid” u općini Šuto Orizari istakla je da veliki problem za Rome predstavlja činjenica da u nekim školama nema romskog jezika. Kaže da u školi u kojoj je ona ravnateljica pohađa 1.120 učenika, dok se nastava obavlja u tri smjene što, kako kaže, smanjuje samu kvalitetu obrazovanja.
– Ipak, posljednjih godina povećan je broj Roma koji završavaju obrazovanje zbog većeg broja stipendija za Rome u srednjim školama i na fakultetima – objasnila je Kurteši.
U Makedoniji djeluje više od 70 romskih organizacija, dok oko 120 udruga provodi aktivnosti skretanja pažnje javnosti na diskriminaciju i kršenja prava romske populacije.
Najveća zaposlenost u opštini Šuto Orizari
Zbog lošeg obrazovanja, Romi imaju problema i prilikom zaposlenja. Tako je 2013. godine ukupno 7.516 Roma podnijelo zahtev za posao preko zavoda za zapošljavanje. Poslednjih godina uz pomoć većeg broja stipendija veći broj visokoobrazovanih Roma je uspjelo naći posao u državnim institucijama. Od zaposlenih Roma, većina radi za dnevnicu ili na tržnicama.
Najveća stopa zaposlenosti makedonskih Roma je u općini Šuto Orizari gde većina radi u trgovinama tekstilnih proizvoda koje se nalaze na glavnoj ulici u toj općini. Građani iz Skopja i drugih makedonskih gradova dolaze u tu općinu u kupovinu gde po nižoj cijeni mogu kupiti mnoge proizvode.
– Mi prodajemo po niskoj cijeni, ali zato imamo i malu zaradu. Radimo dan za danom, za koricu kruha – ispričao je Damin.
Romi u Makedoniji, nakon Makedonaca, Albanaca i Turaka, čine četvrtu najveću zajednicu. Prema podacima iz 2002. godine, u Makedoniji živi 53.879 Roma, ili 2,66 posto ukupne populacije. Nevladine organizacije navode da je njihov broj veći zbog toga što neki nemaju osobnu iskaznicu i nisu u popisu stanovništva. Po neslužbenim podacima, u Makedoniji živi oko 350 tisuća Roma. Većina Roma u toj zemlji su muslimani. Osim romskog, govore makedonski, turski ili albanski jezik.
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI
Osnovni cilj projekta je edukacija mladih, osobito mladih Romkinja, o spolno prenosivim bolestima, utjecaju i komplikacija koje mogu izazvati na reproduktivno zdravlje te načinima i važnosti očuvanja svoga zdravlja. Projekat je financiran od Ministarstva zdravlja.
NATJEČAJ
Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva sve zainteresirane udruge mladih i za mlade, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da se sukladno objavljenom Pozivu prijave za financijsku potporu projekata usmjerenih mladima.
Na Poziv se mogu prijaviti projekti za sljedeća prioritetna područja:
A.1. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
A.2. Lokalni info-centri
A.3. Lokalni i regionalni programi za mlade
A.4. Osposobljavanje za (društveno) poduzetništvo i samozapošljavanje
Ukupno planirana vrijednost Poziva je 4.300.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 24. lipnja 2016. godine. Dokumentaciju za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva.
Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih