Obavijest o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine. U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine, molimo srednje škole da nam dostave:
- presliku svjedodžbe o završenom razredu i
- uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole za sve učenike, pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2015./2016. Napominjemo da se učenici srednjih škola, pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2015./2016., a nisu ponavljači, neće morati ponovno prijavljivati na „Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu” koji će uskoro biti raspisan.
Dokumenti
Međimurski Romi školuju se u četrdesetima
Međimurski Romi Damir i Darinka kao djeca nisu imali priliku završiti osnovnu školu, pa to nadoknađuju sa svojih četrdesetak godina. Školuju se na čakovečkom Pučkom otvorenom učilištu, u sklopu programa obrazovanja za odrasle. Godišnje se u taj program prijavljuje tristotinjak osoba, uglavnom Roma, a za njih 250 obrazovanje plaća Ministarstvo obrazovanja.
Damir ima 36 godina i ide u sedmi razred osnovne škole.
Jako je zanimljivo nakon punih 20 godina. Lijepo nam je tu, ravnatelj se jako lijepo ponaša, kao i učiteljice. Želimo završiti školu u nadi da nam bude lakše u životu. Da se možemo truditi i brinuti o svojoj djeci, kaže Damir Katalenić.
Prilika je to koju kao dijete nije imao.
Nismo imali ta prava koja sada imaju naša djeca, koja nam država pruža. Zahvalan sam za to. Nikad nismo imali knjige, pribor i teško nam je bilo učiti, dodaje.
U školskoj je klupi i Darinka, sa svojih 46 godina. Takav je običaj bio kod nas, do 15 godina i onda vas izbace iz škole, kaže Darinka Oršoš.
Oni čine samo mali dio romske populacije s nezavršenom osnovnom školom. Među registriranim nezaposlenim Romima u Međimurskoj županiji takvih je više od polovine.
U nadi da će lakše do posla, u program obrazovanja odraslih Pučkog otvorenog učilišta javlja ih se sve više.
Trenutačno ovdje imamo polaznike od prvog do petog razreda i od petog do sedmog, sad ih je oko 180 u ovim razredima, rekao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Čakovec Mario Zamudac.
Za razliku od njihove djece koja redovitu osnovnu školu polaze u sve većem broju.
U posljednje dvije godine ugodno su me iznenadili podaci o upisu Roma u srednje škole. Prošle godine 147 ih je završilo osnovnu školu, a prvi razred upisalo je 136, ističe pročelnik za društvene djelatnosti Međimurske županije Branko Sušec.
Slažu se međimurski Romi da ni to katkad nije dovoljno da nađu posao. Nerijetko zbog toga mijenjaju i prezime, kao i Damir.
To je bilo prije oko 10, 11 godina da mi možda bude u životu lakše, možda će gledati – nije Oršuš, nije Bogdan, možda po prezimenu bude bolje, priča Damir Katalenić.
No često je sve to uzalud.
Autor: Sara Badžek
hrt
Najljepše Romkinje u Crnoj Gori
Sad već tradicionalno, do kasne sati u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije.
“Gotovo svim lijepim ženama koje sam poznavao, kao da je nedostajalo samouvjerenosti”, kazao je Henri Miler. Međutim, djevojkama koje su učestvovale na izboru za najljepšu Romkinju za 2016. godinu samouvjerenosti nije nedostajalo. Titulu najljepše Romkinje osvojila je petnaestogodišnja Rosalinda Toska iz Podgorice, učenica osmog razreda.
“Puno mi znači to što sam pobjedila. Sada ću moći prijavljivati se i na druga natjecanja. Iako su i ostale djevojke lijepe, očekivala sam pobjedu”, kazala je Roselinda nakon proglašenja misice.
Kandidatkinje nisu, kako to pisano pravilo nalaže, obećale da će se zalagati za mir u svijetu, ali je zato prva pratilja, Gentijana Gaši iz Budve rekla da će, ako se ikada dogodi da osvoji neku novčanu nagradu iskoristiti će ju da pomogne siromašnoj djeci bez roditelja.
“Ovo je za mene veliki uspjeh, mada moram priznati da je važno sudjelovati, a ne pobijediti. Čestitam djevojci koja je pobijedila, a zahvalila bih se žiriju i djevojkama. Želja mi je da upišem pravni fakultet i dati ću sve od sebe da mi se ta želja ostvari”, rekla je sedamnaestogodišnja Gentijana.
Dvije godine starija Almedina Bečaj iz Podgorice, koja je prošle godine bila prva pratilja, a ove godine je bila druga. Kako je kazala očekivala je da uđe u uži izbor jer ne bi se ni prijavila za natjecanje da misli da je ružna.
“Kao i svake godine zadatak žiriju nije bio lak. Teško je bilo izabrati misicu. Dvije djevojke su imale isti broj bodova, ali je presudilo to što je jedna kandidatkinja imala više petica. Nijanse su odlučile”, kazao je predsjednik žirija Momčilo Mićunović.
Romski bal, na kome se bira najljepša Romkinja u Crnoj Gori, organizirala je Koalicija NVO “Romski forum za integracije”. Ismet Kurti se zahvalio donatorima, prije svega Fondu za manjine, koji su pomogli da se uspješno organizira četvrti romski bal.
“Cilj manifestacije je očuvanje i razvoj kulturnog identiteta i baštine romske populacije u Crnoj Gori”, kazao je Kurti.
Sad već tradicionalno, do kasno u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije. Za dobro raspoloženje zadužen je bio Aldin Avdijaj, ali su se mikrofona latili i Sebastijan Bajra, Valentina Delija, čak i član žirija Dragan Marojević.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Ne opravdavajte nasilnika, nasilje nije romantično!
Feministički kolektiv fAKTIV apelira na medije da posebnu pažnju posvete načinu pisanja o nasilju nad ženama te u svom mediju objave smjernice za izvještavanje o ovoj problematici
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, feministički kolektiv fAKTIV medijima je poslao priopćenje u kojemu apelira na odgovorno izvještavaju o nasilju nad ženama.
Njihovo priopćenje, koje sadrži upute kako pokrenuti društvene promjene, te kako izvještavati o ovom iznimno osjetljivom društvenom problemu, prenosimo u cijelosti:
Prije sedamnaest godina na zagrebačkom su općinskom sudu ubijene tri i ranjena jedna žena. Počinitelj je bio suprug jedne od njih. Dan njihova ubojstva, 22. rujna, obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ove godine Feministički kolektiv fAKTIV poziva Vas, novinare/ke i urednike/ce, da posebnu pažnju posvetite načinu pisanja o nasilju nad ženama. Pozivamo vas na odgovorno izvještavanje o nasilju nad ženama tijekom cijele godine.
U osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, mediji igraju važnu, ako ne i ključnu ulogu. Ta uloga i utjecaj donose odgovornost – za formiranje javnog stava i pokretanje društvene promjene. Umjesto da budu saveznici žrtava nasilja i svih onih koji/e se protiv tog nasilja bore, mnogi mediji svojim izvještavanjem perpetuiraju pa i stvaraju atmosferu koja problem produbljuje. Žrtvama takva situacija otežava borbu te ih odvraća od prijavljivanja nasilja i traženja pomoći.
Zločini nasilja nad ženama (silovanja, ubojstva, premlaćivanja…) nisu ‘dobre priče’ za crne kronike. To su zločini kojima svi odgovorni za kreiranje, objavljivanje i emitiranje medijskih sadržaja moraju pristupiti s posebnom pažnjom. Postoji gomila smjernica, priručnika, uputa – namijenjenih upravo vama! Sažele smo najvažnije:
1. Što ćemo točno sa svim tim nepotrebnim detaljima?
Izbjegavajte pisati samo ‘sočne’ detalje priče klikova, čitanosti, gledanosti radi. Nije riječ o jednom slučaju, bitno je ukazivati na društvenu odgovornost i propuste institucija. Mediji mogu pomoći u kreiranju društva koje ne odobrava nasilje.
2. Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst.
Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja nad ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.
3. U nasilju nema ništa romantično ni tragično i jasno je tko je nasilnik. Ne opravdavajte ga!
Kad kao razlog nasilja navodite ‘bračnu svađu’ ili pišete o ‘tragičnom kraju jedne ljubavi’, zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može staviti u kategoriju ljubavi te da oba aktera snose odgovornost. To nije istina. U slučajevima silovanja ne koristite riječi ‘seks’, ‘obljubio’, i sl., jer te riječi impliciraju pristanak. ‘Zločin iz strasti’ je isto tako neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno – time se solidarizirate s nasilnikom.
4. Piti alkohol nije zločin, silovati jest!
Koncentrirajte se na ponašanje počinitelja, ne na ponašanje žrtve. On je silovao, udario, ubio. Ona ima pravo odijevati se kako želi, piti alkohol, družiti se s kim želi. Ništa od toga nije kazneno djelo niti je nasilje posljedica ženina ponašanja. Žena nije kriva.
5. On nije zvijer, nažalost!
Nasilnike ne nazivajte čudovištima i zvijerima jer time pogodujete mitu kako nasilje čine neki ‘drugi’, neki izvan naše zajednice. Nasilnici nisu ‘drugi’, često su i vrlo cijenjeni članovi zajednice koja odobrava i prešućuje nasilje.
6. Tako miran i povučen susjed? Koga briga i kako je to relevantno?
Javno mišljenje je znatno oblikovano kulturom silovanja – izjave i stavove počiniteljevih poznanika, obitelji i susjeda, kao i proizvoljno odabrana mišljenja važno je kritički prikazati – dobro je navode popratiti objašnjenjem zašto su problematični i što potiču.
7. Identitet žrtve se štiti. Osim ako ona ne traži drugačije. Ne otežavajte!
Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti fotografirana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je dala.
8. Etnički i nacionalni identitet nasilnika je nebitan.
Izbjegavajte opise ili komentare koji sadrže ili navode na diskriminacijski stav prema određenim grupama, odnosno upućuju da je nasilje uobičajeno ili učestalo ponašanje osoba koje pripadaju nekim ‘drugim’ ili manjinskim grupama. Ne navodite njihov etnički, nacionalni i sl. identitet, jer ga ne navodite ni za pripadnike/ce ‘većinskih’ grupa.
9. Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.
Upravljanje društvenim mrežama postalo je neizostavna karika u medijskoj industriji. Budući da je javno mišljenje značajno oblikovano kulturom silovanja, komentari na društvenim mrežama često su puni osude i vrijeđanja prema – žrtvi. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.
10. Oprema prodaje, ali oprema i najviše šteti.
Posebno su važni konstrukti i izrazi korišteni u naslovu i podnaslovu jer se njima sugerira odnos publike prema sadržaju teksta. Kada kreirate naslov, razmišljajte o svemu gore navedenom. Dakle: bez senzacionalizma, bez seksizma, bez seksualiziranja, bez upitnika i izraza koji ukazuju na nevjerovanje žrtvi (navodno i sl.). Isto vrijedi i za fotografije, video-priloge te svu opremu koja prati tekst.
Vijesti.hr
Žrtve trebaju prijavljivati nasilje
U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u srijedu je u organizaciji Ministarstva socijalne politike i mladih održana konferencija „Možemo zajedno“ – međuresorna suradnja u suzbijanju nasilja na kojoj sudionici upozorili kako je važno podizati svijest kod žrtava da prijavljuju nasilje ali i kod drugih građana da nasilje niti smiju provoditi niti će se tolerirati.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna u spomen na ubojstvo sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke u brakorazvodnoj parnici Gordane Oraškić, čiji je suprug Mato Oraškić na Općinskom sudu u Zagrebu prije 17 godina ubio sutkinju, odvjetnicu i svoju suprugu, a sudsku službenicu teško je ranio.
Na konferenciji koja je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održana u Tribinama Grada Zagreba, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić poručila je da je nasilno ponašanje jedan od najozbiljnijih i sveprisutnijih problema modernog društva kao i djelom naše svakodnevnice na svim razinama društva neovisno o tipu obitelji, obrazovanju i spolu.
Konferencijom se stoga želi skrenuti pozornost institucijama i javnosti da je temama nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i djecom i dalje potrebno pridavati posebnu međuresornu pozornost.
Juretić je najavila da njezino ministarstvo do kraja ove godine namjerava održati prvi ciklus edukacijskih radionica za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji.Istaknula je pritom da je cjelovitu zaštitu žrtava na razini države moguće postići samo zajedničkim poduzimanjem mjera od državnih tijela do udruga civilnog društva.
Ministrica je također najavila da bi ovih dana trebala biti formirana radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv nasilja.
Ministar zdravlja Dario Nakić kazao je pak da se kroz zdravstveni sustav često vide posljedice i razmjere nasilja kao i psihičke posljedice.
Društvo – od vrtića i škola, zdravstvenog sustava i socijalne službe do policije i pravosuđa treba na vrijeme poslati jasnu poruku da neće tolerirati one koji provode nasilje i da će zbog toga biti kažnjeni te da će se dati prilika za normalan život žrtvama nasilja, rekao je Nakić.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava pravosuđa, policije, odgoja i obrazovanja, sudova, državnog odvjetništva, pravobraniteljstva, centara za socijalnu skrb, domova zdravlja, psihijatrijskih bolnica i udruga.
Po podatcima iznesenima na konferenciji u Hrvatskoj je od 1. siječnja do 31. kolovoza 2015. zabilježeno 10 ubojstava osoba ženskog spola i 11 pokušaja ubojstava, dok je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno po 11 ubojstava i pokušaja ubojstava.
Kada govorimo o nasilju nad ženama ne možemo preskočiti nasilje u obitelji, jer u tom okruženju koje bi trebalo najtoplije i najsigurnije ona bude ubijena ili izložena ostalim oblicima nasiljima, rekla je sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković. (Hina)