MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA
Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog svog otpora diktaturi. Taj datum simbolizira globalnu borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
Obilježavanjem ovog dana počinje i kampanja “16 dana aktivizma”, globalna inicijativa UniTE! koju predvode organizacije civilnog društva. Kampanja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, a ovogodišnja kampanja pod sloganom „Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena“
UNiTE za okončanje nasilja nad ženama želi skrenuti pozornost na zabrinjavajući porast nasilja nad ženama, obnoviti posvećenost borbi protiv nasilja i pozvati donositelje odluka na odgovornost i djelovanje. Unatoč porastu svijesti i boljim metodama za borbu protiv nasilja, nasilje nad ženama ostaje jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava. Procjenjuje se da jedna od tri žene tijekom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od strane partnera. Istraživanja pokazuju da 38 % ubojstava žena u svijetu počine njihovi bivši ili trenutačni partneri.
Najčešći oblici nasilja su:
· nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje)
· seksualno uznemiravanje.
Uzroci ovog problema često su povezani s rodnom neravnopravnošću i društvenom tolerancijom diskriminacije žena.
U Hrvatskoj se nasilje nad ženama i dalje pojavljuje kao gorući problem, o čemu svjedoče česti slučajevi femicida, osobito od strane bliskih osoba. Femicid je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. To je rodno uvjetovano, najčešće predvidivo ubojstvo žene čiji je motiv spol ili rod žrtve.
U hrvatski je Kazneni zakon 2024. godine uvedeno „novo“ kazneno djelo – „teško ubojstvo ženske osobe“ te je za isto predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (čl. 111a). Uvrštavanje femicida u Kazneni zakon važan je korak u prepoznavanju i sankcioniranju najtežih oblika nasilja nad ženama. Međutim, to je samo početak; potrebno je uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo.
Međunarodni dan ljudskih prava
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca., na dan kad je davne 1948. potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Općom deklaracijom osigurava se širok spektar prava svakog čovjeka neovisno o dobi, spolu, rasi, vjeri, i to pravo svih ljudi na život, slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na obrazovanje, rad i jednakost pred zakonom i sigurnost bez ikakvih razlika. Opću deklaraciju o ljudskim pravima, dokument koji je postao temelj svih međunarodnih i nacionalnih zakona o zaštiti ljudskih prava.
Republika Hrvatska potpisnica je Opće deklaracije od 2009. i kroz različite sustave osigurava zaštitu prava i dostojanstva svakog čovjeka.
Međunarodni dan ljudskih prava je prilika da se podsjetimo na značaj i vrijednosti ljudskih prava za sve ljude na planeti. Ljudska prava su osnovna prava i slobode koje pripadaju svakom ljudskom biću bez obzira na njegovu nacionalnost, spol, vjeroispovijest, političko opredeljenje ili bilo koju drugu razliku. Ona su neotuđiva, univerzalna i jednaka za sve. Ideja o ljudskim pravima temelji se na poštovanju ljudskog dostojanstva – uvjerenju da svaka osoba zaslužuje da živi u slobodi, miru i sigurnosti.
Ona su univerzalna, nedjeljiva, neotuđiva i međusobno povezana. Međutim, iako je prošlo 77 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije, ljudska prava su i dalje ugrožena i kršena u mnogim dijelovima svijeta. Ratovi, nasilje, siromaštvo, diskriminacija, represija, korupcija, pandemija i klimatske promjene su samo neki od izazova sa kojima se suočavaju milioni ljudi koji ne mogu da ostvare svoja prava i slobode. Zato je potrebno da se svi zalažemo za poštivanje i zaštitu ljudskih prava, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.
Međunarodni dan ljudskih prava je i prilika da se zapitamo što mi možemo da uradimo za ljudska prava. Možemo da se informiramo, educiramo, angažiramo, solidariziramo, protestiramo, volontiramo, doniramo, surađujemo i još mnogo toga. Svaki naš mali ili veliki korak može da napravi razliku. Zajedno možemo da gradimo sijvet u kome će ljudska prava biti stvarnost za sve.
Poštivanjem ljudskih prava gradimo društvo u kojem svaka osoba može ravnopravno učestvovati, izražavati svoje mišljenje i živjeti bez straha od progona. Ljudska prava nisu samo zakon – ona su temelj pravednog, slobodnog i mirnog svijeta. Ramiza Memedi
VAŽNOST MEDIJA I MLADI ROMI
Mladi Romi stvaraju medijski sadržaj u Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu
Mladi Romi iz Zagreba, Siska i Slavonskog Broda sudjelovali su na radionicama projekta Romalen – upoznajmo se te kreirali vlastite video sadržaje, pokazujući kreativnost, medijsku pismenost i želju za aktivnim sudjelovanjem u svojoj zajednici. Projekt, koji vodi Medijski informativni centar, omogućio im je da se izraze, predstave važne teme i doprinesu pozitivnoj promjeni u lokalnoj sredini.
U sklopu projekta koji vodi Medijski informativni centar, održane su tri jednodnevne radionice u romskim naseljima Zagreba, Siska i Slavonskog Broda. Svaka radionica okupila je osam do deset mladih Roma i Romkinja u dobi od 13 do 25 godina, s ciljem uključivanja mladih u medijsku produkciju i društvenu angažiranost.
Kroz radionice, sudionici su se upoznali s osnovama medijske pismenosti, korištenjem mobilnih uređaja i aplikacija za snimanje i montažu video sadržaja. U grupama od četiri do pet osoba, kreirali su video priloge na teme od važnosti za njihovu zajednicu. Ovi sadržaji bit će objavljeni na web portalu i društvenim mrežama udruge, a najkreativnija grupa osvojit će nagradu temeljem broja pregleda i lajkova.
Projekt Romalen prepoznaje važnost uključivanja mladih Roma u medijski prostor, gdje je njihovo prisustvo često zanemareno. Prema izvještaju Romske organizacije mladih Hrvatske, mladi Romi rijetko sudjeluju u medijskim aktivnostima, a njihova prisutnost u medijima je minimalna. Ovakvi projekti pružaju im priliku da izraze svoje stavove, predstave izazove s kojima se suočavaju i doprinesu pozitivnoj promjeni u svojoj zajednici.
Orhan Memedi: “Mladi Romi žele biti vidljivi i čuti ih”
Voditelj radionica, Orhan Memedi, izrazio je veliko zadovoljstvo postignutim rezultatima:
„Izuzetno sam zadovoljan ishodima radionica koje smo proveli u Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu. Mladi su pokazali iznimnu kreativnost i angažman u stvaranju sadržaja koji odražava njihove stvarne potrebe i iskustva. Ovakve aktivnosti ne samo da razvijaju njihove medijske vještine, već ih i motiviraju da aktivno sudjeluju u društvenim procesima. Smatram da je nužno nastaviti s ovakvim inicijativama jer mladi Romi imaju snažnu želju za angažmanom i promjenama u svojoj zajednici. Veoma mi je drago što je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine prepoznalo kvalitetu projekta te se nadam da je ovo samo početak niza aktivnosti za mlade. “
Memedi također ističe važnost ovakvih projekata u kontekstu smanjenja stereotipa i povećanja vidljivosti romske zajednice:
„Mediji su moćno oružje u borbi protiv stereotipa i diskriminacije. Kroz stvaranje vlastitog sadržaja, mladi Romi mogu preoblikovati narativ o svojoj zajednici i pokazati svijetu svoju stvarnu sliku – onu koja je pozitivna, angažirana i puna potencijala. Ovo je prvi korak ka tome, a nadam se da ćemo moći kreirati nove aktivnosti za mlade koje će dodatno proširiti sliku mladih Roma u Hrvatskoj.“
Mladi moraju postati dio promjena
Projekt Romalen nastoji osnažiti mlade Rome kroz edukaciju i aktivno sudjelovanje u medijskom prostoru. Ovakvi projekti doprinose smanjenju stereotipa, povećanju vidljivosti romske zajednice i poticanju pozitivnih promjena na lokalnoj razini.
Ovaj pristup također je u skladu s preporukama Vijeća Europe koje naglašavaju važnost uključivanja mladih Roma u medijske, kulturne i političke procese kako bi se osigurala njihova ravnopravna participacija u društvu.
Ramona Memedi