1. Predstavljanje – kratka biografija

Rođena sam u Sarajevu 1960. godine.  Odrastala sam i živjela u romskoj mahali u centru Sarajeva, na Gorici.  Diplomirala  sam na  Fakultetu Političkih Nauka “Veljko Vlahović” u Sarajevu na odsjeku žurnalistike 1985. godine.  Od 1986 -1992 radila sam na Radio Televiziji Sarajevo kao glavni i odgovorni urednik radio i TV programa za Rome na romskom i bosanskom jeziku.  Pokretanjem inicijative pomoći romske djece pri školovanju od strane tadašnjeg Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa, odlučila sam se da završim i Pedagošku akademiju kako bih na stručan način mogla da vodim emisije i da se uključujem u problematiku koja se i do današnjeg dana povećava i ima prioritete uz ostale tekuće dugovjekovne probleme našeg naroda.  Naravno, diplomirala sam i na Pedagoškoj Akademiji i stekla zvanje nastavnika razredne nastave.  Ja sam i dalje radila na RTV Sarajevo. Onda je počeo rat i ja sam se sa porodicom odlučila na izbjeglištvo.

Nakon pet godina boravka u SR Njemačkoj preselili smo u Kanadu 1997. godine gdje sam pokrenula i radila kao glavni i odgovorni urednik prvog magazina za Rome u Kanadi pod nazivom “Romano Lil”.  Uz to sam završavala i još nekoliko ispita (engleski jezik i kompjuterske programme) da bih 2000.te godine stekla i Ontario College Teachers diplomu – nastavničku diplomu za djecu uzrasta od 5 -13 godina starosti tj. od predškolskog do sedmog razreda osnovne škole.

Nakon pet godina boravka u Kanadi sa familijom sam se vratila u Njemačku i evo od 2002. godine sam na ovim prostorima.  U Bosnu se ne mogu vratiti jer su mi se uselili u stan i proces na sudu traje nekoliko godina i još se ništa nije riješilo. Sumnjam da će se to ubrzo i desiti s obzirom na korupciju koja vlada u BiH.

1. Što je vaše zanimanje i dal ste zdovoljni sa vašim izborom?

Ja sam diplomirani novinar, prije svega, i zaista sam zadovoljna svojim izborom.

Novinarstvo mi je u duši, a posebno Radio.

1. Radite na izdavaštvo i dosada ste izdali dosta knjiga, zamolila bih Vas da nam kažete koliki je broj i za  kratak opis sadržaja (globalno ne pojedinačno)

 

Do sada sam izdala nekih 17 knjiga.  Par knjiga su moji prijevodi, a ostalo su autorske knjige.  To su knjige poezije, stare romske priče, razna istraživanja i rječnik.

1. Koja Vam je najdraža i zašto ?

Svaka knjiga je draga na svoj način.  Ja ne bih mogla izdvojiti neku posebno jer su mi sve podjednako bitne.  Uz svaku me vežu sjećanja i inserti iz mog života koji se odvijao veoma burno u Bosni, Njemačkoj, Kanadi pa opet u Njemačkoj i povremeno u Bosni i Kanadi.  Ja sam negdje između ove tri zemlje a zaista neznam gdje sam.  Svugdje i nigdje.

1. Prije par dana izašao rječnik romsko-bosanski i bosanski – romski; kako je prihvaćen i što očekujete posebno od romske zajednice?

 

Po čestitkama koje sam dobila iz svih krajeva svijeta, znam da je dobro prihvaćen, ali godine koje dolaze će najbolje pokazati koliko je bitan i koristan za naše Rome.

Ja zaista ne očekujem od nikoga ništa.  Ni do sada nisam imala ni od koga ništa. Oslanjam se isključivo na sebe samu jer me je život tako naučio a i život mi je to pokazao da je zaista tako.  Eto  tako , ja sam  „vuk samotnjak“ u ovome što radim.

1. Koliko ste zadovoljni sa suradnjom drugih Roma i dal Vas podržavaju u vašem radu kao jednu uspješnu ženu?

 

I Vi ste žena, draga Ramiza.  Kako biste Vi odgovorili na ovo pitanje? Tu i tamo, kako i sami znate, imate podršku koja je za ovo što mi radimo zaista simbolična.  Ali moramo biti zadovoljni da i ta simbolika postoji.  Znači sve ono što je dobro među nama nije izumrlo.

Što se tiče bosanskih Roma posebno bih istakla podršku i povjerenje koju mi daju  u organizaciji Romas Sarajevo i Dragiše Radića predsjednika iste,  Indire Bajramović – Romkinje koja mnogo radi i doprinosi ugledu Romkinja  u BiH. Saradnja sa Romima bi mogla da bude mnogo bolja, ali ne nadam se ničemu.  Zaista.  Već sam vam rekla da sam navikla da se borim sama.

Kakav je položaj žena što mislite o tome, a posebano položaj Romkinja?

 

Položaj žena je zastrašujući.  Diskriminacija u društvu, u porodici, nasilje prema ženi od njenog rođenja, njena borba za opstanak cijele familije…. Itd. Itd.   Vrlo kompleksan problem.  Nadica Balog je prisustvovala Drugoj Međunarodnoj konferenciji Romkinja u Atini kao predstavnik Hrvatske a ja kao samostalni predstavnik BiH.  Problemi kao što su nasilna sterilizacija Romkinja u Madjarskoj, Češkoj Republici, edukacija žena, zdravstvena briga i osiguranje žena, su zaista previše kompleksni problemi da bi se tako brzo moglo nešto promijeniti i sada o tome u ovom razgovoru odgovoriti.  Uz sve to, to naše balkansko u nama, da ne kažem romsko, jer i među drugim narodima žene imaju slične probleme kao i naše žene s tom razlikom što one nisu diskriminirane od strane društva… Podledajte položaj naših žena u dijaspori… Ovo je zaista tema o kojoj bi se moglo mnogo toga reći

1. Što biste vi kao žena preporučili drigim ženama posebno Romkinjama

 

Ako nisu one mogle da se školuju i otrgnu od onog što ih ponižava i pokorava, neka se bore da pomognu svojim kćerkama. Obrazovanje je ključ samostalnosti, ključ napretka i boljeg života.  Mislite samo na to da vaše dijete ne mora da ima život kakav vi imate.

8. Za kraj vaša preporuka cjelokupnoj romskoj zajednici.

 

Dokle god budete omalovažavali svoju  braću i sestre  cjelokupan narod će tonuti sve dublje i dublje u neznanje i zaborav.